Matica Hrvatska :: Sisak

Riječi 1/2 2024.

Temu broja otvara razgovor s književnikom Ludwigom Bauerom, kojeg je vodila Lidija Dujić, u kojem saznajemo niz zanimljivih odgovora na postavljena pitanja pa i to o čemu govori novi autorov roman „Kuća“. Bauer će istaknuti „Oni koji su čitali moje romane znaju da sam bio vrlo kritičan prema zloupotrebama politike dotičnog vremena. I onima koji su me čitali kao najžešćeg kritičara jugoslavenske društvene stvarnosti moralo je biti jasno da opisujem zloupotrebe sistema.“ U nastavku teme broja slijedi ulomak iz romana „Kuća“, a ovom dvobroju  Bauer je dodao i vlastitu poeziju. Što je poezija i njezino prevođenje Bauer će kazati kako se ona „sastoji od niza harmonija na različitim razinama i to valja iznova uspostaviti jer jedino se u sinergiji tih harmonija i leksičkog sadržaja i asocijativnih lanaca ostvaruju posebni dojmovi kojima poezija nadilazi granice racionalnog shvaćanja i razumijevanja. Takav moj odnos prema poeziji uopće karakterističan je i za moj odnos prema Severovoj poeziji i razumijevanju te poezije...“

Rubriku Poezija otvaraju pjesme Vere Vujović „U zagrljaju s vukom“, a nastavlja se pjesmama Sanje Sinanović, Miljenke Kloštro, Dragana Gortana i Stjepana Bajića.

Prijevodna književnost upoznaje nas s Erichom Kästnerom i njegovom zbirkom poezije „Kućni ormarić s lirskim lijekovima“, a kako ističe prevoditeljica pjesama Manuela Zlatar u svom uvodu „Kad „papa književnosti” (kako su Marcela Reich-Ranickija zvali kolege jer je bio jedan od najutjecajnijih suvremenih književnih kritičara njemačke književnosti) u svojoj autobiografiji tvrdi da mu je jedna određena knjiga pomogla da preživi varšavski geto, onda znamo da se radi o majstorskom štivu.“.

Prozu otvara „Adam“, ulomak iz novog romana Marine Šur Puhlovski. Dvije priče Dimitrija Popovića, ulomak iz romana „Smrti se podvaljuje“ Milorada (Mije) Popovića „Nagib“ i priča Ivana Koprića „Noćni monolog“ zatvaraju ovu rubriku.

Mladen Machiedo u eseju „Riječi“/riječi na Kupi (od nekoliko životopisa do Dalekog istoka i... natrag) osvrće se predstavljanje Riječi na prošlogodišnjim Kvirinovim poetskim susretima,"biografski povezavši istaknute lokalne autore Josipa Severa i Teu Benčić Rimay s Vesnom Crnolatac Janjić i Vladimirom Devidéom, što ga je odvelo sve do Dalekog istoka" (istakla je Mirna Rudan Lisak) i sljedećeg esaja Krešimira Rogine.

„Ako dovoljno intenzivno sanjaš, san će ti se ostvariti. Bez puno muke i truda. Upravo to mi se tako i dogodilo.“ piše Rogina u eseju „Od plave kutije do čeličnog okvira... Mali je korak“, govori o izgradnji  Kuće prijateljstva u Japanu.

Tatjana Gromača nastavlja esejističku priču s tekstom „Ljubavna pisma s kućama i krajolicima“ pišući o kućama koje su je zanosile u mladosti.

Žarko Paić u tekstu „Parametri kaosa“ govoreći o tehnosferi  zapisa “onda filozof u doba tehnosfere nužno postaje prorok neiskazivoga i zagovaratelj onoga što nadilazi apsolutnu racionalizaciju bitka u tehnikama vizualizacije i kvantifikacije. On postaje namjesnik intuicije s onu stranu razlike jezika i slike. Filozof misli u konceptualnim matricama nadolazeće struje apsolutne samo svijesti tako što progovara jezikom mitopoetske vatre stvaranja.“

Nikola Mirković u eseju „Kontinuitet i napredak“ raščlanjuje navedene pojmove “Svaka zajednica struke i svaka generacija čitatelja i recpijenata, međutim, mora se iznova usuglasiti oko onoga što se dokazalo. U filozofiji će, kao i u drugim područjima, biti pojedinih autora i tekstova koji po jedincu proširuju navodno samorazumljivu građu, zatim drugih autora i tekstova koji iz toga ponovo no ispadaju te zapadaju u zaborav, kao i takvih koji nakon jednog takvog procesa bivanja zaboravljenim ponovno dospijevaju u svijest šire javnosti.“, esej je s njemačkog jezika preveo Berislav Podrug.

 Krešimir Brlobuš otvara rubriku  Kritika, ogled, prikaz s tekstom „Tihi odlazak Danijela“ posvećenom velikom Danijelu Dragojeviću.

Kritičarev obzor Damira Radića prikazuje knjige stranih autora Roberta Blocha: „Psiho“, Petéra Nádasa: „Strahotne priče“, Henrya Jamesa: „Lik na tepihu“ i Mihajla Kocjubinskog: „Sjene zaboravljenih predaka“.

Biserka Goleš Glasnović piše o knjizi Miroslava Kirina „Zapisci iz dodirnutih krajeva“. Iva Mirčić  u dva ogleda upoznaje nas s poetikom Darije Žilić

Željka Turk Joksimović osvrće se na slikovnicu  Dine Pešuta „Mama, mogu sama!“ , Elizabeta Hrstić predstavlja knjigu pjesama Bogdan Arnautović „Postelja za haubice“.

U rubrici Iz povijesti Krunoslav Mrkoci objavljuje povijesni rukopis „Smještaj Bijele ili Velike Hrvatske iz koje su Hrvati došli u rimsku provinciju Dalmaciju“.

Časopis Riječi u knjižnom bloku i naslovnici predstavlja fotografkinju Sadiku Bajutti  i njezine „Urbane tišine“ posvećene gradu Sisku.