Matica Hrvatska :: Sisak

Riječi 2017/1-2

Kako miriše novi dvobroj Riječi!?

Riječi, časopis za književnost, kulturu i znanost, Ogranak Matice hrvatske Sisak, gl.odg. urednica Đurđica Vuković

Na dvjesto stranica novi dvobroj Riječi donosi zanimljive književne, likovne i znanstvene prinose pod uredničkim palicom Đurđice Vuković, Andrije Tunjića i Siniše Matasovića .

Časopis otvara  tekst Ivana Rogića Nehajeva  Pokusni narod koji je napisan  1991. godine no i danas je, nažalost, aktualan jer tangira sadašnje stanje  društva i politika u Hrvatskoj.  

Pjesnički, književni i  znanstveni rad uglednog intelektualca, Ivana Rogića Nehajeva  donosi i rubrika Jedan autor  kroz razgovor, esejistiku, poeziju i znanost.  U razgovoru  naslovljenog Između tereta totalitarnog naslijeđa i zahtjeva modernosti Rogić govori o književnosti  i pjesništvu danas. Na pitanje Andrije Tunjića „miriše“ li hrvatsko pjesništvo slijedi Rogićev odgovor: Koliko, pak suvremeno hrvatsko pjesništvo, kao cjelina, dobro „miriše“ teško mi je reći, jer nemam potrebna znanja i uvide. Možda je lakše nego prije naići na mehaničke reciklaže i ponavljanja. Tu je, svakako, novost uspon raznih industrija doživljaja: njima je „u genima“ posezati za simulacijama koječega. Pa se, nerijetko, simuliraju i pjesnički tekstovi, ne uvijek dobri, ali svakako prigodni i „potrošni“. Ima, dakle svačega. Ali ima, bogme, i pjesničkih tekstova koji dobro „mirišu“. I što ih više tražite – toliko ih teže nalazite. To je, znamo iz biologije, nekom vrsti „prirodne pojave“.

Rogićev književni opus predstavljen je izborom nekoliko eseja iz knjigu Peti stupanj prijenosa(1992.) kako bismo odgovorili  što se od objave knjige promijenilo u hrvatskom društvu, a  znanstveni rad prikazan je  tekstom  Ivo Pilar i pitanja o modernizaciji hrvatskog društva  

Rogić se kao pjesnik javio  s naraštajem oko časopisa Pitanja (1969.) i razvijao se u duhu postmodernističke pjesničke paradigme. Pjesništvo je to koje se oslanja na vrsnu tradiciju Kranjčevića, Polića Kamova, Šimića, Krleže, a novi pjesnički rukopis kojega objavljujemo Podrubni zapisi o rudarenju čuda potvrđuje  da je njegova poezija  „ prije svega postmodernistička u kojoj se detektiraju intertekstualnost, metatekstualnost te konkretistička i vizualistička pjesnička praksa“.

Kliknite ovdje kako biste pročitali 
ovaj broj Riječi