Matica Hrvatska :: Sisak

19. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI

Pjesnička manifestacija 19. Kvirinovi poetski susreti otvorena je u petak, 5. Lipnja u Matici hrvatskoj Sisak  svečanom dodjelom nagrada: Plakete sv. Kvirina  za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu i Nagrade za najbolju knjigu poezije autoru do 35 godina. 

Susrete je otvorila predsjednica Matice hrvatske Sisak i urednica  'Kvirinovih poetskih susreta'  Đurđica Vuković istaknuvši kako je manifestacija  započela 1996. godine te je postala jedan od važnih kulturnih događaja u Sisku i u Hrvatskoj na koju dolaze ugledni hrvatski pjesnici, književnici i kritičari. S pravom možemo govoriti da je Sisak grad pjesnika i pjesništva o čemu svjedoče i ovogodišnje nagrade  te promocije nove knjige poezije Siniše Matasovića, kojoj je nakladnik sisačka Matica.

Sudionike Susreta pozdravio je i akademik Josip Bratulić u ime predsjedništva Matice hrvatske. U svom prigodnom govoru istaknuo je važnost Siska u razvoju pismenosti i to na glagoljici jer je sv. Metohije, kako je poznato boravio i  na ovom prostoru. Istaknuo je i važnost njegovanja vlastitog jezika, riječi  jer one bijahu kako ističe Biblija,na  početku. A tu  riječ, riječi  ponajbolje mogu i znaju njegovati pjesnici.

Povjerenstvo u sastavu Krešimir Bagić, Davor Šalat i Đurđica Vuković jednoglasno je odlučilo da se Plaketa sv. Kvirina za ukupan prinos hrvatskome pjesništvu dodijeli književniku Delimiru Rešickom.

Delimir Rešicki dosad je objavio sedam pjesničkih knjiga: Gnomi (1985), Tišina (1985), Sretne ulice (1987), Die, die my darling (1990), Knjiga o anđelima (1997), Ezekijeva kola (1999) i Aritmija (2005). U njegovu lirskom opusu moguće je naći sva važnija obilježja postmodernoga pisma osamdesetih: descentrirani subjekt, slabu misao, govor razlike, intertekstualnu i intermedijalnu gestualnost. Delimir Rešicki prevalio je put od urotničke jezične ekskluzivnosti preko izravnoga povezivanja pjesničkog diskurza s diskurzima popularne kulture i suvremenih medija do ʻindividualne kronike vremenaʼ. Kritičari su njegovu lirsku senzibilnost okarakterizirali kao „tamnu osjećajnost“ (Rem), a samoga Rešickog kao pjesnika koji „na uvid nudi vlastitu kožu, strahove i nadanja“ (Mićanović )- istaknuo je na predstavljanju laureata Krešimir Bagić.

U prvoj dionici pjesništva Delimira Rešickog  'u lirici tog pjesnika moguće prepoznati iskustva filma, videospota, grafita i sl., najizrazitije je povezivanje rock-kulture i poezije. Spojivši dva tipa senzibilnosti i dva tipa izražajnosti, Rešicki je rock-pjesmi podario lirsku autentičnost, a poetskom tekstu neposrednu i buntovnu ispovjednost.

Drugu dionicu Rešickijeva pjesničkog opusa čine zbirke Knjiga o anđelima, Ezekijeva kola i Aritmija. U njima pjesnik osjetno  ‘neutralizira’ svoje pismo razlike, i to naglašenim gestualnim prizivanjem tradicije i reaktualizacijom pojedinih postupaka modernističke poetike. Dapače zapisuje i posve neočekivan usklik: „adio rock’n’roll“. U Knjizi o anđelima stvarnost, i to ratna, nezadrživo prodire u stihove, nižu se slavonski i baranjski motivi i mitemi, a tuga i osjećaj praznine obuzimaju svijest lirskoga protagonista. Kritika je među inim istaknula da u toj zbirci dolazi do posvemašnjeg „srastanja realnoga i irealnog svijeta do te mjere da stvarnost nalikuje nekomu najčešće mračnomu snu, a da san ostavlja jezivo stvaran dojam“ (Šalat) - nastavio je Bagić.

Govoreći o Rešickijevoj poeziji, Davor Šalat istaknut će visoko mjesto Delimira Rešickog u suvremenome hrvatskom pjesništvu. To je prije nekoliko godina i potvrđeno Goranovim vijencem, a sada se i Kvirinovi poetski susreti pridružuju tome. Dakle, kritika je u razvoju spomenute poezije uglavnom prepoznala dva razdoblja, rekao bih, prije i nakon Domovinskog rata. Pod dojmom ratne i poratne zbilje Rešicki uspostavlja drugačiji pjesnički svijet u kojem se, namjesto postmodernističkih artificijelnih simulakruma, ostvaruje tipično modernističko, pa čak i neoromantističko, „vjenčanje jave i sna“. Dolazi, naime, do posvemašnjeg srastanja realnoga i irealnog svijeta do te mjere da stvarnost nalikuje nekomu, najčešće mračnom i apokaliptičnom snu, a da san ostavlja jezivo stvaran dojam.'

Delimir Rešicki zahvalio je na nagradi istaknuvši da je počašćen, te je kazao kako je za Sisak vezan prijateljstvom od prvog susreta s njim, bilo je to na Kvirinovim poetskim susretima prije dosta godina.

Nagrada  za najbolju knjigu poezije autoru do 35 godina pripala je  pjesnikinji  Nataši Nježić za knjigu 'Soba 99', po prosudbi Darije Žilić, izbornice te nagrade.
Nataša Nježić objavljivala je poeziju u raznim časopisima (Poezija, Riječi,  Zarez...), a 2010. godine objavljena joj je knjiga 'Srebrna ljuljačka', intimistička poetska zbirka ekspresionističkog izraza. Nova knjiga 'Soba  99' predstavlja odmak od lirizma i emocijske komunikacije, a riječ je prije svega o sjajnom konceptualnom tekstu koji nastaje u dijalogu s jednim drugim tekstom. Naime, knjigu „Soba  99“ autorica ispisuje dijalogizirajući  s knjigom „Soba 66“, mladog pjesnika iz Vinkovaca, Franje Nagulova, koji je usput, također dobitnik Kvirinove nagrade za mlade pjesnike. Taj je intertekstualni dijalog posebno zanimljiv u vremenu kada mlađi pjesnici ili pišu stvarnosnu poeziju ili se intertekstualno referiraju na klasike hrvatske ili svjetske književnosti (npr. na Šalamuna, Dragojevića, Anku Žagar).

Cilj je jasnoća pisanja, koju oskudni vokabular još više naglašava. Važnija je misao od slike. Od previše riječi gubi se smisao, ili se pak želi prikriti, a autorica želi sve istjerati na čistac, stjerati u kut, sve pogledati bez iluzija o nekom napretku i o utjesi koju pisanje tobože pruža. Kao što je i pisanje autobiografije sporazum, i ovdje je riječ o ugovoru: učenje o književnosti u institucijama trebalo bi omogućiti prenošenje znanja, obavezu da čuvamo tradiciju. Ovdje se ta nakana dovodi u pitanje.- tim je riječima Siščanku Natašu Nježić i njezinu poeziju predstavila Darija Žilić.  Književnica i kritičarka Lada Žigo govoreći o knjizi 'Soba 99' analizirala je na koji način dva poetska teksta, onaj iz 'Sobe 66' i ovaj iz 'Sobe 99' korespondiraju. Zanimljivo je da se u tumačenju poziva i na dramu apsurda 'Svršetak igre' Samuela Becketta, upravo zbog isticanja besmisla svijeta u kojem živimo.

Susreti su nastavljeni  otvaranjem izložbe Deana Zlovolića 'Tijela'  te  čitanjem poezije pjesnika sudionika: Krešimira Bagića,Lane Derkač, Siniše Matasovića, Davora Šalata, Darije Žilić, Lade Žigo, Marije Dejanović, Želimira Periša, Stanislave Nikolić Aras, Zrinke Posavec i Luke Tripala.

U Siscia Jazz Clubu na pjesničkoj večeri uz pjesnika koji su došli ove godine iz Zagreba, Zadra, Velike Gorice, Virovitice i Požege glazbeni dio programa izveo je Damir Kukuruzović Trio.

U  subotu, 6. lipnja Susreti su nastavljeni u Matici hrvatskoj Sisak promocijom knjige poezije Siniše Matasovića:' Sisak se uspješno pretvara da spava'. Knjiga  je prvijenaca mladoga autora,a nakladnik je Matica hrvatska Sisak. Knjigu je predstavio urednik Davor Šalat.

Siniša Matasović rođen je u Sisku, piše poeziju i prozu koju je objavljivao u književnim časopisima i zbornicima, te je na mnogim književnim natječajima nagrađivan. 'Siniša Matasović je pjesnik vlastite i osebujne logike, no istodobno  i svojevrstan znak u kojem se mogu prepoznati općenitije poetičke tendencije, važne za novu, tek nastupajuću generaciju našega pjesništva'-  istaknuo je Šalat.

Fanika Pojer

galerija fotografija