Matica Hrvatska :: Sisak

Mirna Rudan Lisak: Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost

Mirna Rudan Lisak: Apstraktna reproduktivna kao produktivna umjetnost

Rudan u svojoj knjizi nastoji teorijom likovne umjetnosti objasniti glazbenu umjetnost i obrnuto te teorijom produktivne umjetnosti objašnjava reproduktivnu umjetničku praksu. 
"Upravo je reproduktivna umjetnost poveznicom između odabranih naizgled nepovezanih umjetnika, od kojih su Skrjabin i Javljenski stvarali na prijelazu devetnaestoga u dvadeseto stoljeće, a Pogorelić je našim suvremenikom. Naime, skladatelj je Skrjabin kao diplomirani pijanist zapravo bio reproduktivnim umjetnikom koji je sve svoje snage usmjerio na stvaranje produktivne umjetnosti, slikar Javljenski svoju je produktivnu umjetničku praksu gotovo paradoksalno ostvario na počelima reproduktivne umjetnosti, a pijanist Ivo Pogorelić nikada nije izrazio želju za napuštanjem prostora reproduktivne umjetnosti, iako svojim sugestivnim interpretacijama izvornih djela kao da od reproduktivne umjetnosti želi stvoriti produktivnu umjetnost. (M.Rudan Lisak)

Mirna Rudan Lisak rođena je 1972. u Zagrebu, gdje je uz osnovno školovanje pohađala nastavu klavira u glazbenoj školi Blagoje Bersa i tečaj slikarstva u Centru za likovni odgoj Grada Zagreba. Srednju školu Obrazovni centar za jezike završila je 1991. te je iste godine započela studij na Arhitektonskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je 1997. kod profesora Nenada Fabijanića. 
Od 1997. do 2005. profesionalno se bavila grafičkim dizajnom te je realizirala brojne projekte. Dobitnica je prve nagrade na natječaju za dizajn vizualnoga identiteta Međunarodnoga kongresa interneta CEEN-et '97. Godine 2013. završila je doktorski studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. 
Njezini istraživački radovi obuhvaćaju teoriju, filozofiju i sve grane umjetnosti zapadne kulture od rane moderne umjetnosti do danas, a osobito je zanima apstraktna umjetnost. Odabranim problemima iz djelokruga produktivne i reproduktivne umjetničke prakse pristupa komparativno i multidisciplinarno, pa je u svojim istraživanjima usredotočena na potragu za analogijama ondje gdje se naizgled može govoriti samo o sličnostima te za krajnjim suprotnostima kako bi od prijašnjih nepovezanosti ostvarila novu kreativnu cjelinu.