Matica Hrvatska :: Sisak

Matica je  slavila radno - izdavanjem tri knjige, dvije pjesničke: Slavko Jendričko: Prepjevi i Maja Šiprak: Spokoj mojih nemira  te knjigom kratkih priča Petre Sigur: Panova katedrala.  Uz knjige Matica je održala i 25. Kvirinove poetske susrete, pjesničku  manifestaciju prepoznatu na karti najuglednijih pjesničkih manifestacija u Republici Hrvatskoj, zatim s održanih desetak Stihovnica Siska, pjesničke susretete pod moderatorskom palicom Siniše Matasovića a  koji su osmišljeni  kao  potpora neafirmiranim autorima/pjesnicima, a   traju više od deset godina.

Uz književne manifestacije organizirali su Matičari i veliku humanitarnu izložbu slika i skulptura svjetski poznatoga multimedijalnog umjetnika Stephana Lupina u Strukovnoj školi Siska. Ministarstvo kulture RH otkupilo je sve knjige koje su poslali na otkup, pakujući iste u svojim domovima, a neke uništene vlagom u bivšem prostoru Rimske 9 čekati bolja vremena.  Otkup su knjige -  Marin Kos: Na putevima vječnosti i Tomislav Škrbić: Pet kritičkih osvrta.

Matica je aktivno  sudjelovala u državnim manifestacijama  Knjiga kao lijek i Godina čitanja , tako da na kraju godine 2021. može se zaključiti da su sa  skromnom financijskom potporom, osobito  Grada Siska i Sisačko-moslavačke županije te izdašnijom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske uspjeli realizirati gotovo sve zacrtane programe.

Novi  svezak Riječi

Dvadeset jednu godinu “guraju” časopis bez zaposlenih, gotovo amaterski  osiguravaju njegovo financiranje a trenutno ga rade po kućama. Okupili su vrhunske suradnike, književnike i druge umjetnika koji rade zajedno s Matičarima na ostvarenju misije i vizije, koju možemo svesti na rečenicu: I u provinciji može „rasti“ jedan od ponajboljih časopisa u Hrvatskoj.

Članovi redakcije i urednici se  tijekom 21 godine mijenjaju jer poslovi objavljivanja časopisa jesu zahtjevni i složeni. Neki od njih ostaju duže, a neki kraća no sigurno je da izdavanje časopis zahtijeva veliko odricanja, ponekad i od vlastitoga umjetničkoga rada.

Ovaj, upravo izašao iz tiska, dvobroj Riječi potpisuje dugogodišnja glavna i odgovorna urednica Đurđica Vuković sa suradnicima Tomislavom Škrbićem, zamjenikom glavne i odgovorne urednice;  Darijom Žilić, urednicom; Petrom Sigur, Kristianom Županićem, Tomislavom Dovranićem, članovima redakcije i Marijom Mitar, lektoricom. Oblikovanje je povjereno dugogodišnjoj dizajnerici časopisa  Juliji Marjanović koje ponovno zadivljuje elegancijom i suzdržanošću jer  oblikovanje nikada ne smije  prerasti sadržaj. 

Časopis na  200 stranica, formata A4 donosi zanimljive priloge, a otvara ga temat 25. Kvirinovi poetski susreti o kojima pišu Đurđica Vuković, Boris Vrga, Krešimir Bagić, Tin Lemac, u njega je uvrštena i poezija laureata ovogodišnjih Kvirinovih poetskih susreta Gordane Benić i Vladimira Tomaša.

U rubrici Poezija objavljene su pjesme  Zorana (Ante) Jurišića, Nives Franić, Jadranke Gottlicher, Divne Lončar i Sanje Bužimkić. Milko Valent s Pjenom za rušenje zatvara rubriku neobičnom  međuformom i sadržajem. Pjena za rušenje je, na Valentov način, suvremeni Dekameron poznato djelo Giovannija Boccaccioa koje stoljećima privlači čitatelje i nadahnjuje druge pisce.

Prozu otvara Ljubav nikla iz ruševina Sonje Smolec, a nastavlja se putopisom Nataše Hrupec Skitnje po dobrom otoku. Stanka Gjurić nam nudi Jogu za podočnjake a Miklavž Komelj, slovenski autor, predstavljen je ulomkom iz romana Sakrij me, sniježe u prijevodu Božidara Brezinščaka Bagole.

Esejom Žarka  Paića  ʺRitam okultne svetkovine, Artaudova knjiga o van Goghu započinje rubrika. Pajić analizirajući Artaudovu knjigu "Van Gogh ubijeni samoubojica" propituje smisao i svrhu umjetnosti ističući da nas Artaudova knjiga „izričito upućuje na to da je taj čin (samoubojstva Van Gogha) bio zoran prosvjed protiv društva i njegovih institucija. One su bile temeljni uzrok njegove smrti. Ubojstvo kao samoubojstvo otuda dovodi u svezu opsjednutost kao mahnitost, društvo i njegove mehanizme represivne desublimacije kao što su to umobolnice i psihijatrija.“

Tu je i tekst/knjiga Otta Weiningera Uz karakterologiju u prijevodu s njemačkoga jezika  Kristijana Gradečaka. Weininger piše o  operi „Parsifal“  Richarda Wagnera, kazavši da „nikada nije neka umjetnost bila kadra toliko potpuno zarobiti i toliko u cijelosti ispuniti umjetničku čežnju vremena koliko je to Wagnerovo stvaralaštvo.“

Milan Garić u tekstu  Čitanje jedne slike i „emigrantske slikovnice“ ili Kako čitati Predraga Fincija ističe kako pristupiti čitanju nove knjige  Emigrantska slikovnica koja iznova osvjetljava većinu onoga  što je Finci napisao, i poziva nas da to još jednom prelistamo, i pažljivo i pomno ponovo pročitamo. „Na kraju se svaka priča o emigrantu pretvara u priču o Hegelovoj nesretnoj, u sebi između dva odredišta razdijeljenoj svijesti. Sve dok se to kazivanje ne pretvori u otužnu i sve tišu nostalgiju.“- kazat će Finci.

Krunoslava Mrkoci u dva eseja  Metafizičko u poeziji i Problem poimanja paradigme sadašnjosti u suvremenom hrvatskom romanu donose zanimljiv pogled na književnost.

Rubrika Glazba obuhvaća dva teksta u kojima Snježana Miklaušić Ćeran piše o Orguljskoj baštini Sisačke biskupije i  Orguljskom cantusu Miroslava Miletića, tjs. o nosačima zvuka koje je snimio orguljaš  Edmund Andler-Borić ističući: „Stvaranje trajnih zvučnih zapisa jedan je od načina otimanja zaboravu autentičnih, povijesnih instrumenata. Pokazalo se to dragocjenim nakon potresa iz prosinca 2020. koji je na Banovini oštetio ili potpuno uništio neke crkve i njihov inventar. Zvučni zapisi Edmunda Andlera-Borića dokumentiraju dio zauvijek izgubljene orguljske baštine…“

I CD Orguljski cantus Miroslava Miletića u izvođenju Edmunda Andlera-Borića, orgulje; Gorana Končara, violina; Brune Philippa, klarinet snimljen je u  Katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zagrebu. Te orgulje je naručio  1852. godine prvi zagrebački nadbiskup Juraj Haulik (1788.- 1869.) povodom uzdizanja Zagrebačke biskupije za stupanj Nadbiskupije, a izradila ih je i postavila 1855. godine tvrtka Eberhardt Friedrich Walcker iz njemačkoga grada Ludwigsburga. Oštećene su u potresu 1880. godine kao i u posljednjem 22. ožujka 2020. godine pa ova kompakt-ploča ostaje još jednom potvrdom akustičkih mogućnosti najreprezentativnijih i najvećih orgulje u Hrvatskoj…“

Likovnost je posvećena svjetski poznatom multimedijalnom umjetniku  Stephanu Lupinu čija se fotografije umjetničkih djela nalaze na naslovnici i u časopisu praćene  tekstom Mirna Rudan Lisak  Stephan Lupino: Umjetnost u vrtlogu strasti, nemira i napetosti . „Nakon iznimno posjećene i medijski popraćene izložbe „Umjetnost u vrtlogu strasti, nemira i napetosti“, održane u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sve izložene umjetničke fotografije, reljefne slike i skulpture svjetski poznatog umjetnika Stephana Lupina doputovale su u Sisak kako bi, poslije Zagreba, bile predstavljene potresom teško ranjenom gradu. Gostovanje ima humanitarni karakter te je umjetnikova donacija lokalnom stanovništvu s nadom da će lupinizam, njegov vlastiti umjetnički pravac, pružiti odmak od života bremenita brigom o budućnosti i dugoročnoj obnovi prostora Sisačko-moslavačke županije. Budući da je izložba preseljena u prostor Strukovne škole Sisak, umjetnik njome nastavlja misiju posvećivanja svojeg rada djeci i mladima potičući vlastitom umjetnošću kreativnost i upornost na njihovu budućem profesionalnom putu. Ovom je prigodom također za aukciju donirao sedam vintage fotografija u cilju da se prikupljenim sredstvima izravno pomogne djeci pogođenoj potresom. Uz potporu Sisačko-moslavačke županije i Strukovne škole Sisak, izložbu je organizirala Matica hrvatska Sisak u prigodi 85. godišnjice osnutka prvoga Pododbora u Sisku i 31. godišnjice obnoviteljskog rada Ogranka. U nastavku donosimo cjeloviti tekst izvorno objavljen u publikaciji istoimene izložbe održane u Gliptoteci HAZU.“ – istaknula je u tekstu autorica Mirna Rudan Lisak. 

Rubrika Kritičarev obzor, kritika/prikaz/ogled,  povjerena je Damiru Radiću  koji piše o nekoliko zanimljivih i različitih knjiga: Borben Vladović, Zvjezdokradice (Izabrane pjesme 1970.-2020.), Matica hrvatska, Zagreb 2020.; Neven Vulić, Nježna stvorenja Fraktura, Zaprešić, 2020.; Željko Funda, Lepoglava, Disput, Zagreb, 2021.; Miljenko Jergović, Herkul, Fraktura, Zaprešić, 2019.;  Charles Reznikoff, Holokaust, Sandorf, Zagreb 2020. (prijevod izvornika Holocaust, 1975., prevoditelj Ivan Sršen) njemu se pridružuje kritikom i  Elizabeta Hrstić koja piše o knjizi Želimira Periša Mladenka kostonoga,  romanu o Gili, slobodnoj ženi. „Sloboda je uvijek mač s dvije oštrice. Ovo je priča o sudbini žene koju su prozvali vješticom jer je drugačija, jer nikamo i nikome ne pripada, jer je mudra i iskrena, na strani pravde i obespravljenih.“

Ex Pannonia donosi tekst Kristiana Županića Značaj vojničke diplome iz Siscije  koja je pronađena „u ljeto 1909. godine, prilikom prokopavanja kanala rijeke Kupe i uklanjanja nakupljenog mulja i pijeska, pronađena je vojnička diploma koja se sastoji od dvije bakrene ploče manjih dimenzija.“ Na njoj piše:“ Vrhovni zapovjednik Cezar, sin božanskog Nerve, Nerva Trajan August Gemanik, vrhovni svećenik, po treći puta obnaša tribunsku vlast, otac domovine, po treći puta izabran za konzula, konjanicima i pješacima… dodjeljuje „časno otpuštenima iz službe koji su odslužili 25 ili više godina, čija su imena ispod popisana, isto tako i djeci te njihovim naraštajima daje građansko pravo i pravo na brak sa ženama, s kojima su već bili vjenčani, kad im je građansko pravo dato, ili, ako su bili neženje, s onima kojima su se kasnije vjenčali, ali sve dok je svaki samo s jednom ženom.“

Ivana Zorko i Irena Gašparović u Šezdeset i šest godina Knjižnice Caprag u detaljnom pregledniku donose dio zanimljive i bogate povijesti Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac , njezina odjela u Capragu o kojem se malo pisalo, a niti se sustavno proučavalo. Ovaj je tekst podloga za istraživanje djelovanja ne samo knjižnica na našem području već i poticaj na proučavanje rada drugih kulturnih institucija u Sisku i Sisačko-moslavačkoj županiji.

F. P.