Matica Hrvatska :: Sisak

KVIRIN ZA KIRINA, KIRIN ZA KVIRINA!

Održani su 27. Kvirinovi poetski susreti, jedna je od najznačajnijih pjesnička manifestacija u Hrvatskoj. Značaj pjesničke manifestacije, njezine vrijednosti prije svega određuju nagrade ili bolje kazano njezini laureati. U proteklih 27. godina održavanja Susreta upravo pjesnikinje i pjesnici koji su nagrađivani Kvirinovim nagradama kod stručne kritike i čitalačke publike u Hrvatskoj stoje na najvišoj vrijednosnoj ljestvici, ako se to tako može kazati. Možda bi bilo bolje reći oni su prošli vrijednosni sud struke koja, mora se priznati, uglavnom zna svoj posao. Osim pjesničkog opusa koji imaju nagrađeni, važno je i njihovo djelovanje za poeziju, zauzimanje za  hrvatski jezik koji je gradini materijal pjesništva.  Evo nekoliko imena iz niza nagrađivani za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu: Tito Bilopavlović (1998.), Miroslav Mađer (1999.), Dragutin Tadijanović (2000.), Zvonimir Mrkonjić (2001.), Zvonko Maković (2002.), Branimir Bošnjak (2003.), Borben Vladović (2004.), Milorad Stojević (2005.), Slavko Jendričko (2006.), Ivan Rogić Nehajev (2007.), Branko Čegec (2008.), Tea Benčić Rimay (2010.- posthumno), Sonja Manojlović (2011.), Boris Domagoj Biletić (2012.), Krešimir Bagić (2013.), Delimir Rešicki (2015.), Petar Gudelj (2016.), Miroslav Mićanović (2017.),Branko Maleš (2018.), Zvonko Kovač (2019.), Andriana Škunca (2020.), Gordana Benić (2021.) i Milko Valen (2022.)

Nagrade za najbolju knjigu poezije, Mali Kvirin“ (autori do 35. godina) dobili su Ivica Prtenjača, Drago Glamuzina, Damir Radić, Romeo Mihaljević, Marijana Radmilović, Ana Brnardić, Marko Pogačar, Franjo Nagulov, Branislav Oblučar, Vanja Jambrović, Davor Ivankovac, Nataša Nježić, Alleksandar Hut Kono, Goran Gatalica, Moniki Herceg, Marija Dejanović, Alen Brlek,  Vadimir Tomaš i Denis Ćosić.

Poezije je u Sisku, pronašla pravo tlo nakon Domovinskog rata kad smo željeli pobjeći od terora, krvi i pogibije u „nježnost poezije“, a danas u nju bježimo od posljedica pandemije, potresa i ruševina koje nas okružuju. Sisak je tragičan i poseban grad koji stoji ovdje tisućama godina usprkos svim nedaćama. Kvirinovi poetski susreti nose ime Sisačkog patrona, zaštitnika sv. Kvirina, mučenika i biskupa, to ime nije birano slučajno, ono svjedoči ne samo o vjeri u užem smislu te riječi, već o odanosti, slobodi, istinitosti  i  kreativnosti stvaranja novog.  Zar nije sve to poezija? Zato ona tu, kod nas,  cvjeta, izranjajući kano lopoč iz Kupskog mulja. Taj cvijet nikom ne koristi ni bogaćenju, ni konzumerizmu, ni robovanju niti uspjehu on naprosto cvjeta. To je poezija: beskorisna i slobodna.

Pjesnikinje i pjesnike, izaslanicu ministrice kulture Mihaelu Majcen Marinić, Robertinu Štajdohar izaslanicu župana Ivana Celjaka, mnogobrojnu publiku pozdravio domaćin Tomislav Škrbić, predsjednik Sisačke Matice, a Susrete je otvorio predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran zahvalivši priređivačima na ustrajnosti u promicanju pjesništva i organizaciji  Kvirinovih pjesničkih susreta. Pjesnički brod je zaputio u trodnevno pjesnikovanje. 

Na Susretima su dodijeljene dvije nagrade Plaketa sv. Kvirina, za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu i Nagrada za najbolju knjigu poezije, autoru do 35. godina, objavljenu između dva Susreta. Ministarstvo kulture i medija RH i Sisačko moslavačka županija financijski podupiru ovaj program.

Ovogodišnji laureat Miroslav Kirin, dobitnik je Plakete sv. Kvirina za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu, a u  Obrazloženju nagrade stoji „zaključiti nam je da Kirinova poezija na izniman, hirovit i sustavan način istodobno propituje sebe, svoj jezik, ali tom igrom i provjeravanjem, užitkom i razlikom, u suvremeno hrvatsko pjesništvo donosi niz neočekivanih i do sada neupisanih znakova. Riječ je o projektu koji trusno stanje suvremenog pjesništva, i stanovitog beznađa, čini živim i privlačnim, koji čitatelja iznova uvjerava u važnost poezije. Otuda razlozi za nagradu, otuda jednoglasno i glasno: „Kvirin za Kirina, Kirin za Kvirina!“ (M. Mićanović)

Miroslav Kirin rođen je u Sisku, 1965. godine, hrvatski je književnik i pjesnik. Živio je i školovao se u Petrinji i Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao engleski jezik i književnost i komparativnu književnost. Piše i objavljuje poeziju, prozu i prijevode s engleskog jezika. Objavio je pjesničke  knjige "Od nje do vječnosti", poezija (1989.) - nagrada Goran za mlade pjesnike, "Tantalon", poezija (1998.), "Zukva", poezija (2004.) , "Iza renesanse", pjesme (2004.), "Jalozi", pjesme (2006.), "Zbiljka" (2009.), „Iskopano“ (2012),  "Zenzancije",pjesme (2013.), "Hipernovalis", pjesme (2015.), „Lirika“ (2018.),"Malešne" (2019.) i „Babanija“ (2021).

Dobitnik Malog Kvirina, za najbolju knjigu poezije, autora starosti do 35. godina, je Patrik Gregurec za knjigu „Špaga“. „ Gregurčev rukopis, uz posebnu strukturu, karakterizira i nadahnutost, neobične slike, povezivanje svakodnevnog i intertekstualnog, te potreba da u svim tim glasovima koje slijedi dijaloški, na kraju kormilo prepusti vjetru koji razbacuje glas i donosi poništenje koncepta, bez straha.“ (D. Žilić)

Patrik Gregurec rođen je 1992. godine u Sisku. Student je prve godine MA studija Dramskog i filmskog pisma na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti. Bavio se glumom u sisačkom Kazalištu Daska, dramaturgijom, pisanjem tekstova za lutkarske predstave, adaptacijama romana za kazalište i radio. Rukopis "Špekec" pohvaljen mu je na Goranovom proljeću 2020. godine, za „Špagu je dobio nagradu Goranovog proljeća za mlade autore.

U razgovoru o poeziji laureata sudjelovali su članovi žirija akademik Krešimir Bagić, Miroslav Mićanović, Đurđica Vuković i Darija Žilić.

Dvije večeri poezije i glazbe stihovima su častili Krešimir Bagić, Ana Brnardić, Jasmina Bosančić, Lana Derkač, Sanja Domenuš, Tihomir Dunđerović, Biserka Goleš Glasnović, Hrvoje Jurić, Marija Lamot, Tin Lemac, Sanja Lovrenčić, Ines Kosturin, Marin Kos, Maja Marchig, Paula Mautner, Siniša Matasović, Miroslav Mićanović, Adrian Dumitru Oproiu, Zrinka Posavec, Marijana Radmilović, Zorica Radaković, Goran Rem,  Davor Šalat, Darja Žilić, a  glazbeni dio programa otpjevao je i odsvirao Robert James Hudulin.

Drugoga dana Susreta na Brodu Biokovo knjigu Waltera Friedricha Otta: Muze i božanski izvor pjevanja i kazivanja, izdanje Matica hrvatske Sisak,  predstavili Kristijan Gradečak, Ivan Smiljanić i Tomislav Škrbić.

 Prigodnim riječima nazočnima se obratio i prof. dr. sc. Damir Barbarić spominjući važnost „dimenzije kulture i duha o kojima se Matica brine, ne isključivo…“ i nastavlja o toj brizi kazavši da je „ to neka vrsta jamstva da nećemo izgubiti korak s onim skrivenijim ali bitnijim duhovnim životom“, raduje ga da se ta nastojanja događaju u Sisačkoj Matici.

Riječi, časopisa za književnost, kulturu i znanost predstavili su Mirna Rudan Lisak autorica temata o vrhunskim intelektualcima Višnji i Mladenu Machiedu, a u prigodi 10. godišnjicu nagrade za esejistiku koja nosi ime Višnje Machiedo koju je ustanovio Hrvatski PEN Centar.  

Milan Bešlić, nastavio je razgovor  ustvrdivši da je Mladen Machiedo - likovni umjetnik. O tome svjedoče i  likovni radovi koji krase naslovnicu i unutrašnjost časopisa.

Ostali sadržaj bogatih i zanimljivih Riječi književni i esejistički predstavile su glavna urednica Đurđica Vuković i urednica Darija Žilić.

Poeziju u časopisu objavljuje Vera Vujović - Tri riječi (beni, nenadinja i furle), ovo je poema nadahnuta motivima iz poezije i biografije Vesne Parun nastala je na pjesničkoj rezidenciji Vesna Parun na otoku Zlarinu, u povodu stote obljetnice njezina rođenja, na kojoj je u 2022. gošća bila pjesnikinja Vera Vujović. Slijedi poezija Slavka Jendrička - Bojazan od stvarnog i izmaštanog, Tina Lemca - Bajkoviti portreti, poezija inspirirana ženama iz pjesničkog i znanstvenog svijeta, zatim su tu pjesme Mladena Kopjara, Ante Žužula Marinovića, Jasmine Bosančić, Franka Sorića, Željka Krznarića, Nade Vučičić,  Nedžada Ibrahimovića i Ljiljane Brković Zorčić.

Irena Matijašević ulomkom iz romana „2022.“ otvara rubriku proze, a nastavlja je Irena Grubišić-Čabo: Priče, zapisi, Ljiljana Brković Zorčić: Dragi Richarde, Irene  Skopljak Barić: Dress-code, Sanje Bužimkić: Krojačeva kći, Marije Karácsonyi: Priče, Zdenke Maltar: U zagrljaju svjetova, Krunoslava Mrkocija: Prva žena i Petre Sigur: Secesijska vila. 

Rubrika Iz povijesti hrvatske književnosti  donosi uvod i prijevod Zrinke Blažević  teksta Tužaljka Senja – nepoznata politička lamentacija Pavla Rittera Vitezovića.

Nekoliko zapaženih eseja iz različiti područja pišu Žarko Paić- Estetička politika filma, Marija Mitar - O nekim pitanjima purizma u hrvatskome jeziku i Ivan Smiljanić - O pojmu i smislu povijesnoga zbivanja u filozofiji Julija Makanca

U Kritičarevu obzoru Damir Radić prikazuje knjige Senke Marić- Gravitacije, Dragana Juraka - Peléov priručnik, Damira Karakaša - Potop, Dore Šustić - Psi i Piera Paola Pasolinia - Teorem.

Još su tu i kritike Ive Mirčić - Blagotvorni učinak priče  koja piše o knjizi Julijane Matanović Kombinirani prašak, Darija Žilić prikazuje zbirku poezije Damira Radića i Andrijane Kos Lajtman: Zarazna zona.

Na kraju je akademik Mladen Machiedo zahvalio uredništvu i Matici biranim riječima koje povezaše književno i intimno, lokalno (Josip Sever, Tea Rimay Benčić) i svjetsko stvaralaštvo , a sve kroz hommage  velikoj intelektualki i suputnici Višnji Machiedo, donoseći na poklon domaćinima takozvane „polumrtve knjige“ kojima su Višnja i Mladen  Machiedo autori.

Nastavilo se s poezijom i glazbom, a nad Siskom dva su dana oblaci mirovali, beskućnicu Sisačku Maticu  i njezine goste štitio je sv. Kvirin i odigra  se kao u Prudencijevoj Himni sv. Kvirinu: „ Povrh smirena vrtloga / rijeka zadrži biskupa /  te mu ne da  potonuti / držeć teret od kamena / puku na čudo veliko…“, da, čudo je osunčalo Sisak, nebo je mirovalo dva dana, do nedjelje, 11. lipnja, a tad pljusnula kiša snažno oplakujući odlazak pjesnikinja i pjesnika iz Siska.

Napisala: Đurđica Vuković