Matica Hrvatska :: Sisak

PROMOCIJE ČASOPISA I KNJIGE NA 27. KVIRINOVIM POETSKIM SUSRETIMA

U sklopu  27. Kvirinovih poetskih susreta bit će prikazan i novi dvobroj Riječi, časopis za književnost, kulturu i znanost  kojeg objavljuje Ogranak Matice hrvatske u Sisku.

Predstavljanje će se održati na Privezištu/brodu Biokovo, Šetnica Slave Striegla , u subotu, 10. lipnja 2023. s početkom u 18,30 sati. Časopis će predstaviti Mirna Rudan Lisak, Darija Žilić, Đurđica Vuković, a prigodne riječi uputit će i akademik Mladen Machiedo.

Prvi broj Riječi objavljen 1969. godine, a časopis je izlazio u tri niza. Treći niz, u kontinuitetu, izlazi od 1999. godine. Časopis izlazi u Sisku, a sadržajem obuhvaća književnost, kulturu i znanost svih krajeva Hrvatske, ali i izvan nje. U časopis su uvršteni tekstovi visoke umjetničke kvalitete recentnog književnog stvaralaštva kao i drugih umjetnosti i znanosti.

Novi dvobroj Riječi ,na dvjesto deset stranica, otvara tema broja posvećena Višnji Machiedo, čije ime nosi i ugledna nagrade ( desetgodišnjica) za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku i objavljeno u Republici Hrvatskoj koju je ustanovio Hrvatski PEN Centar.

O Višnji Machiedo, esejistici, književnoj kritičarki i prevoditeljici u tekstu Esejistika Višnje Machiedo viteštvom zrači i danas piše Mirna Rudan Lisak, a u nadahnutom tekstu ističe „…odluci da se smiono otisne u nesigurne vode vlastitih intelektualnih i stvaralačkih čežnji, uskoro u statusu slobodne umjetnice, pa se bez uvijanja može reći da je Višnja Machiedo stvorila samu sebe. Dodijelivši joj orden za dva desetljeća prevođenja, proučavanja i kritičkog praćenja francuske literature, Predsjednik Francuske Republike tako nije nagradio samo njezin talent, nego i samozatajnost, što je u duhu francuskog pjesnika i erudita Valeryja Larbauda, poznatoga po izjavi da su književni prevoditelji nalik drevnim vitezovima, u intervjuu za Vjesnik razjasnila je (Višnja): „Požrtvovna odanost prevoditelja uistinu je analogna samozaboravu viteza, (…) stoga sam u viteškoj uzornosti i sama pronašla simbol istinskoga duhovnog ideala.“ Vrlina, naime, ne poznaje nasljedno pravo pa se vitezom postaje, a ne rađa – urođena je povlaštenost plemstvu duha nepoznanica od koje se i Napoléon odličjem distancirao, no kako je gubitak časti veće potonuće nego da se časti nikad nije ni imalo, ovjenčanost viteškim naslovom obvezujući je poklon koji vitezovi spremno i podnose i traže, prepoznavši u borbi sa samim sobom najveći, ako ne i jedini istinski izazov. Višnja Machiedo pritom ističe da je vitez uvijek onaj koji luta pa će njegova vrlina biti podvrgnuta kušnji dok je ,vjerno posvećen angažmanu, podčinjavajući mu cio svoj život, što uključuje oduševljenje, intelektualnu pustolovinu, potragu za savršenstvom,, ali i spomenutu duhovnu borbu, u kojoj „vitez mora dokazati smionost i radoznalost, skrupulozno poštenje, profinjenost i, nadasve, samilost.“ Autorica, Mirna Rudan Lisak  i u drugom eseju  Machiedovi dvojezični monolozi  potvrđuje poveznicu između dvoje  vrhunskih umjetnika, supružnika i „sustvaratelja“  Višnje i Mladena Machieda.

Temat zaokružuje tekst Milana Bešlića Mladen Machiedo – likovni umjetnik u kojem predstavlja njegovo likovno stvaralaštvo - grafizme i kolaže. Tako naslovnicu Riječi  krasi Machiedov grafizam Provjera moći, Lucca, 1970. (iz ciklusa Grafizmi) , a knjižni blok donosi Machiedove grafizme i kolaže.

Poeziju u časopisu objavljuje Vera Vujović - Tri riječi (beni, nenadinja i furle), ovo je poema nadahnuta motivima iz poezije i biografije Vesne Parun nastala je na pjesničkoj rezidenciji Vesna Parun na otoku Zlarinu, u povodu stote obljetnice njezina rođenja, na kojoj je u 2022. gošća bila pjesnikinja Vera Vujović. Slijedi poezija Slavka Jendrička - Bojazan od stvarnog i izmaštanog, Tina Lemca - Bajkoviti portreti, poezija inspirirana ženama iz pjesničkog i znanstvenog svijeta, zatim su tu pjesme Mladena Kopjara, Ante Žužula Marinovića, Jasmine Bosančić, Franka Sorića, Željka Krznarića, Nade Vučičić,  Nedžada Ibrahimovića i Ljiljane Brković Zorčić.

Irena Matijašević ulomkom iz romana „2022.“ otvara rubriku proze, a nastavlja je Irena Grubišić-Čabo: Priče, zapisi, Ljiljana Brković Zorčić: Dragi Richarde, Irene  Skopljak Barić: Dress-code, Sanje Bužimkić: Krojačeva kći, Marije Karácsonyi: Priče, Zdenke Maltar: U zagrljaju svjetova, Krunoslava Mrkocija: Prva žena i Petre Sigur: Secesijska vila.

Rubrika Iz povijesti hrvatske književnosti  donosi uvod i prijevod Zrinke Blažević  teksta Tužaljka Senja – nepoznata politička lamentacija Pavla Rittera Vitezovića. „Ovom je političkom lamentacijom mladi senjski pjesnik u sadržajnom i poetičkom smislu postavio temelje nekoliko svojih budućih vernakularnih i latinskih djela. Od brojnih tužbalačkih generičkih elemenata u Odiljenju sigetskom, do kronistički strukturirane povijesti patnje personificirane majke-domovine u nacionalnom epu Dva stoljeća uplakane Hrvatske, Vitezović će pokazati zavidnu umješnost u artikuliranju političkih sadržaja u lamentacijskoj formi.(…) Kao najavu prvog izdanja ovog nepoznatog Vitezovićeva djela u kojemu će kritički priređen latinski izvornik biti popraćen prepjevom na hrvatski jezik, donosimo odabir stihova Tužaljke Senja koji nadasve reprezentativno ilustriraju domete Vitezovićeva pjesničkog umijeća.“- istaknula je  autorica.

Nekoliko zapaženih eseja iz različiti područja pišu Žarko Paić- Estetička politika filma, Marija Mitar - O nekim pitanjima purizma u hrvatskome jeziku i Ivan Smiljanić - O pojmu i smislu povijesnoga zbivanja u filozofiji Julija Makanca

U Kritičarevu obzoru Damir Radić prikazuje knjige Senke Marić- Gravitacije, Dragana Juraka - Peléov priručnik, Damira Karakaša - Potop, Dore Šustić - Psi i Piera Paola Pasolinia - Teorem (prevela Marina Alia Jurišić).

Još su tu i kritike Ive Mirčić - Blagotvorni učinak priče  koja piše o knjizi Julijane Matanović Kombinirani prašak, Darija Žilić prikazuje zbirku poezije Damira Radića i Andrijane Kos Lajtman: Zarazna zona

Kristijan Gradečak, Ivan Smiljanić i Tomislav Škrbić predstavit će knjigu Waltera Friedricha Otta - Muze i božanski izvor pjevanja i kazivanja na 27. Kvirinovim poetskim susretima, u subotu, 10. lipnja 2023. s početkom u 17,30. sati. 

Dobrodošli na 27. Kvirinove poetske susrete!

ĐLV