Novi dvobroj RIJEČI / Od Stjepana Radića do Ljudevita Gutchya

Novi dvobroj RIJEČI
Novi dvobroj RIJEČI / Od Stjepana Radića do Ljudevita Gutchya

O ovom dvobroju Riječi, čiji je prvi broj objavljen 1969. godine, izlazio je s prekidima u tri niza, a ovaj treći niz u kontinuitetu izlazi od 1999. godine govorili su Đurđica Vuković, gl. i odgovorna urednica, Darija Žilić, urednica i dr.sc. Tomislav Škrbić, predsjednik Matice hrvatske u Sisku.

 

Na 200 stranica novog dvobroja časopisa Riječi može se pročitati niz zanimljivih priloga iz književnosti, umjetnosti  i znanosti raspoređenih u stalne rubrike.

Časopis otvara rubrika Uskličnik s tekstovima o Stjepanu Radiću koji su nastali na stručnom skupu o Radiću, održanom u lipnju ove godine  u Trebarjevu Desnom u organizaciji Matice hrvatske i Kulturnog centra Braća Radić te suorganizaciji Ogranaka Matice hrvatske iz Siska i Petrinje.

Tihomir Cipek u tekstu Teorija republikanizma Stjepana Radića upoznaje nas da je Radić „svoju ideju republikanizma najprije oblikovao potaknut Hrvatima nametnutim monarhizmom u Kraljevini SHS“ kasnije ga je „postepeno razvio u cjelovitu političku teoriju u kojoj nastoji uspostaviti ravnotežu između demokratskih (vladavine narodne većine), liberalnih (zaštita prava pojedinca i državljana) i socijalnih načela (skrb za sve članove društva)“.

Suzane Leček  piše o Dnevnika Karla Dieneša u kojem vidimo kakav je Radić bio privatno „takvi zapisi svjedoče da su za njega susreti s Radićem bili posebni, a iz ponekog opažaja, kratko opisane slike koja ga se dojmila ili čak jednostavnog nabrajanja što se događalo, možemo dobiti uvid u Radićevu radnu svakodnevicu, kontakte s ljudima, pa i raspoloženja. A svakako možemo osjetiti dojam kojeg je ostavljao na mnoge ljude oko sebe.“

Željka Holjevca piše o spisateljskom radu i djelima Stjepana Radića,  a Božidara Petrača piše o njegovom književnom djelovanju.

Ovi znanstveni prilozi doprinos su još boljem razumijevanju misli i dijela Stjepana Radića koji se npr. zauzimao tada „za to da se prestane s napadima na Maticu hrvatsku, čas na predsjednika, čas na tajnika, čas na Odbor, čas na Maticu kao instituciju…Naročito se ljudima ne da vjerovati da je jedino poticalo ovoj sramotnoj hajki ne želja, nego strastvena pohlepa da Matičinim imetkom mogu raspolagati tobože hrvatski književnici, a zapravo jedna neznatna otudjena i s narodnoga gledišta posvema perversna umjetnička i literarna klika“ - piše Radić.

„Kako onda tako i danas, mnogi bi željeli biti mecene na račun Matice hrvatske. Niti danas se izgleda ništa nije promijenilo jer progon našeg Ogranka počeo je 2013. godine dolaskom sadašnje vlasti, a traje do danas.  Hajka ne prestaje, a eksponira se kroz nefinanciranje matičinih kulturnih programa, prijetnjama tužbama za prostor koji koristi MHS, a koji je udruga sam uredila uz potporu sisačkih obrtnika.  Prijeti se  ovrhom zbog neplaćanja vode i struje iako kuća u kojoj je prostor MHS nema niti struje niti vode, jer je kuća neupotrebljiva već dvije godine kako se desio potres. Moglo bi se još toga nabrojiti ali mi smo spremni uhvatiti se u koštac s takvim stavovima pa i ovim dvobrojem časopisa želimo  pokazati i dokazati da je MHS ozbiljna institucija koja radi za kulturu hrvatskog naroda, grada Siska i  Sisačko moslavačke županije“ - istaknula je glavna i odgovorna urednica časopisa.

Rubrike 26. Kvirinovi poetski susreti  predstavlja ovogodišnje dobitnike nagrade sv. Kvirina za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu i za najbolju knjigu poezije autora do 35. godina, a u njoj pišu Đurđica Vuković - Završeni 26. Kvirinovi poetski susreti , Miroslav Mićanović - Plaketa svetog Kvirina 2022. i Tin Lemac - Obrazloženje za nagradu Kvirin za mlade pjesnike. U ovoj rubrici objavljene su i pjesme prema izboru laureata Milka Valenta i Denisa Ćosića.

Prozu u časopisu objavljuje Boris Perić, Lada Žigo Španić, Miroslav Pelikan, Lili Koci, Krunoslav Mrkoci, Jasmina Mehić, Karmela Špoljarić, Nada Vukašinović, Jasmina Bosančić i  Sanja Bužimkić u izboru urednice, pjesnikinje, esejistica i književnice Darije Žilić.

Uz Milka Valenta i Denisa Ćosića poeziju u ovom dvobroju objavljuju Ivan Koprić, Josipa Gogić i Gordana Kurtović. „Valentova poezija nerijetko je prostor u kojemu neobuzdano svijetle i smjenjuju se s mrakom zaštitni znaci novih tehnologija, ideje o mjestima boljeg i vitalnijeg života, prostori obećanja o konačnom dodiru sa željenim. Taksativno se mogu pobrojati nosive senzacije urbanog okoliša, u srcu grada, u svom nosivom (javnom) značenju nude se i prikazuju kao važeća oznaka vrijednosti. „Tihi alat“, u njegovu slučaju znači stišanost u rasporedu mjesta na kojima producira sliku vlastitoga lica, istražujući neobrađena područja „glamura, psihoze i povijesti“. Svakom od navedenih područja pripada važno mjesto u spisateljskoj autobiografiji, jer sa svakom novom bolešću svijeta on prokazuje vladajući poredak stvari. Poredak koji se mijenja i urušava, mijenja lica i maske, poredak koji se propituje novim jezikom, govorom koji će i sam biti zahvaćen nestvarnim sjajem stvari, imena, tehnologija„  -istaknuo je Miroslav Mićanović u obrazloženju Kvirinove nagrade.

Stalni suradnik u rubrici Esejistika Žarko Paić u tekstu Sublimno stanje svijesti - Film kao vizualizacija tehnosfere  progovara o tome da je „ Epsteinova inteligencija stroja jasno ucrtan program antifilozofije za koju mi još možda nismo posve pripravni jer jezik više nije paradigma za ovo nadolazeće mišljenje. Film zahtijeva promišljanje biti slike kao vizualizacije života, što znači konačni raskid s kartezijanskim fikcijama o razdvojenosti uma i tijela. Ono sublimno ne dolazi iz metafizičkih visina transcendencije, već se kao stanje svijesti afektivno katarzično razotkriva kao kinematički događaj nadilaženja svih razlika živoga i neživoga. Samo film još može prikazivati neprikazivo jer počiva na racionalno-mističnim uvjetima proizvodnje drugoga života koji nije ni iluzija niti san. Film je govoreći jezikom srednjovjekovne skolastike Veliki Treći ili tertium datur. To je ONO što omogućuje stvarima da se pojavljuju, a pojavama da budu vidljive; to je ONO što nadilazi razlikovanje onostranoga i ovostranog; to je ONO što pripada logici čiste vizualizacije i zato je njegova biti istoznačna i za umjetnost, filozofiju i znanosti.“ Krunoslav Mrkoci u tekst naslova Nacrt nove umjetnosti – kraj modernog eksperimenta?  Kritički progovara o umjetnosti. I nova rubrika Pogled na klasika danas s tekstom Damira Radića - Lav Nikolajevič Tolstoj, Rat i mir (Vojna i mir, 1869.) podsjećaš nas na  doba objavljivanja romana. „U vrijeme svog nastanka Rat i mir bio je osebujan, s ogromnim opsegom i konkretnom vrstom žanrovske hibridnosti i metatekstualnosti (povijesni roman, ratni roman, obiteljski roman, ‹društveni roman', ‹psihološki roman', roman-esej sa znanstveno-filozofskim diskursom) vjerojatno i jedinstven pothvat u svjetskoj književnosti, te nije čudno što je dočekan s gotovo ultimativnom podrškom i oduševljenjem. Roman je brzo postao klasikom i samim tim, kao što obično biva, njegova vrijednost nije suviše propitivana. Danas su neki njegovi problemi jasno vidljivi i teže će mu se udijeliti odrednica neupitnog remek-djela. Svejedno, on i dalje ostaje impresivno ostvarenje i s Anom Karenjinom svom autoru Lavu Nikolajeviču Tolstoju osigurava mjesto jednog od najvećih svjetskih romanopisaca u povijesti.“

U rubrici Likovnost u ovom broju predstavljena je akademska slikarica Kristina Mareković a fotografije njezinih slika obogatile su časopis i naslovnicu. O njezinoj likovnoj umjetnosti piše Stanko Špoljarić istaknuvši: „Zanimljiv ciklus figurativnih ostvarenja vezan je uz plesni pokret ili atraktivne poze tijela. Kristina najčešće ženskim aktom, ponekad i muškim, analizira postavu tijela u prostoru, u slikama strasti, opuštenosti do otuđenosti. Bit motiva je susret je s ljepotom, skladom klasične estetike, no kod Kristine s razložno smanjenim silnicama kanonskog. Ples je izražavanje raspoloženja pa i zastanci u njemu nose emocionalni naboj iščitan u kontrastu ritma upisanih glazbenih fragmenata i cjelina i tišine. Tijelo u krajoliku ili interijeru obogaćuje slikarski i stvarni ambijent, putenost je u slikovitosti u isječku vremena... Kristina dobrim poznavanjem anatomske strane figure precizno, uz stupanj stilizacije, oplemenjuje opne, oblike i obline sa senzualnošću akta, proširenom do svih zakutaka platna. Izdvajaju se, na prvi pogled, figure tonom inkarnata, toplinom kromatskih vrijednosti, kompozicijskim temeljem i pulsiranjem slutnje volumena.“

Jurica Škofač  u  tekstu Harmonija pokreta  naglašava da je u ovom ciklusu pokazana „  Kristininu vještinu poznavanja anatomije ljudskog tijela, forme i elemenata. Ovo su i slike zabilježenog trenutka plesnog pokreta plesača. Motiv je spontano proizašao, kako sama Kristina kaže, iz prethodnih ciklusa slika s motivom glazbenih instrumenata i glazbenika. Nekako se sama po sebi nametnula forma plesa kao motiv. U ciklusu je nastao solidan broj slika slikan tehnikom ulja na platnu raznih dimenzija… U prikazima plesača Kristina poseže za prostorom koji je izrazito dinamičan, mjestimično mnogoobličan, stoga nam nudi raznu simulaciju različitih vrsta prostora u jednom. Na ovim slikama kao i u ranijim Kristininim tematskim cjelinama s prikazima glazbenih instrumenata i glazbenika provlači se vizualni element prozračnih pukotina, ljuštene tvari i raspuklina. U jednima je to otpadajuća i ispucala razgolićena tvar, u drugima imaginarna pozadina zamrznuta u trenutku i vremenu. To je pojam prolaznosti. Kristina je pojam prolaznosti pretvorila u kako ju je sama nazvala „raspucanu formu“. Na slici su to pak prikazane prozračne pukotine ili ljuštena raspuklina. Tehnički zahtjevna objava i interpretacija prolaznosti uz koju se veže melankolija. Prolaznost i melankolija idu ruku pod ruku.“

U rubrici Kritika, ogled, prikaz Davor Šalat pod naslovom Vrsna ljubavno-intimistička poezija piše o knjizi Monike Herceg  Vrijeme prije jezika pa će zapisati „Najveći problem sa spomenutom knjigom nije u njoj samoj, nego u obzoru očekivanja kojim bi čitatelji od Monike Herceg vjerojatno očekivali nešto drugačiju, moguće i konkretiziraniju poeziju s većom društvenom rezonancom od one koju je ovdje ponudila. A ona je zapravo napisala pedesetak uglavnom vrsnih ljubavno-intimističko-egzistencijalističkih pjesama modernističkih stilskih obilježja. Tako je potvrdila vlastito poetičko bogatstvo i raznolikost te pjesničko majstorstvo, odnosno svoje visoko mjesto u recentnome hrvatskom pjesništvu.“

Antonija Vlahović - Peljanje peljara  prikazuje knjigu Ivana Koprića „Intergalaktički peljar intrigantna je sintagma koja otvara mnoga pitanja. U prvom redu tko je peljar? Je li to lirski subjekt, sam autor ili netko treći? Kuda i kamo pelja taj peljar? Upravlja li plovidbom peljar sam ili netko upravlja njime? Zašto uopće putuje? Traži li danteovsko pročišćenje od grešnoga čovječanstva ili zoranićevski bijeg od nesretne ljubavi, ili bajronovsko odustajanje od konvencija društva? Odgovori se kriju u drugoj po redu zbirci pjesama Ivana Koprića naslovljenoj Intergalaktički peljar raspoređenoj u četiri ciklusa s ukupno 94 pjesme.“  

Krešimir Sučević Međeral  prikazuje  zbirku pjesama Jezero zmešaneh noči Gorana Gatalice za koju kaže „Zbirka poezije Jezero zmešaneh noči druga je Gataličina zbirka na kajkavskome, nakon zbirke Odsečeni od svetla, objavljene 2018. Tematika je i ovoga puta slična – egzistencijalistička promišljanja o međuodnosu čovjeka, svemira i Boga, na tragu Nikole Šopa – s tim da je ovoga puta na tim promišljanjima i pečat aktualnosti koje su posljednjih godina zatekle svijet (pandemija koronavirusa) i Hrvatsku (potresi).

Vesna Solar  piše o knjizi Helene Sablić Tomić: Kartografija ljubavi, Biserka Goleš Glasnović u dvije kritike govori o poeziji Mirjana Mrkele  Botanika i tropjesma i Senke Slivar  Kantice u pijesku. 

Elizabeta Hristić  piše o knjizi poezije Snježane Tramburovski: Berba šafrana – uzbudljivo putovanje ciklusom boja. „Berba šafrana nagrađena je nagradom Tea Benčić Rimay (istaknuta prerano preminula Siščanka, pjesnikinja i teoretičarka) za anonimni neobjavljeni rukopis – knjigu pjesama u prozi, a žiri se jednoglasno složio. Nagradu je dodijelila i također knjigu objavila Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak 2021. godine… Pišući svoj prvijenac, Snježana Tramburovski je zasigurno neštedimice zaprljala prste tintom svojih lirskih šafrana. Preporukom ove male i literarno vrijedne knjižice, pozivam i čitatelje da se izlože zaplavljenosti osebujnih redova koji će se posve rastvoriti samo pažljivim razgrtanjem slojeva sve do tučka prepoznavanja.“

I na kraju Riječi u Ex Pannonii donosimo tekst Berislava Persoglie i Nemera Khalila o 75 godina mikrobiologije u Sisku, Sisačko-moslavačkoj županiji i 115 godina mikrobiologije u Hrvatskoj . „Ovaj rad napisali smo sa željom da obilježimo dvije vrijedne obljetnice kako ne bi pale u zaborav; 2022. godine navršava se 115 godina postojanja mikrobiološke struke u Hrvatskoj, a iste se godine navršava 75 godina kontinuiranog rada mikrobiološke službe u gradu Sisku. Sto i petnaest godina mikrobiologije u Hrvatskoj ima posebno značenje za nas i naš grad, jer je osnivač mikrobiologije u Hrvatskoj bio Siščanin.“- istaknuli su u uvodu autori. Osnivač mikrobiologije „Dr. Ljudevit Gutchy potječe iz poznate sisačke liječničke obitelji. Dr. Ljudevit Gutchy rođen je 18. listopada 1874. godine u Sisku. Studij medicine završava 1900. godine u Grazu. Posebno se zanimao za bakteriologiju koju je kroz tri godine usavršavao u vodećim medicinskim središtima Europe, Parizu, Beču i Berlinu. Po povratku s europskih klinika nekoliko mjeseci radi kao kotarski liječnik u Sisku, a potkraj 1903. godine odlazi u Zagreb nadajući se da će vlada osnovati bakteriološki zavod…Budući da vlada oklijeva s otvaranjem bakteriološkog zavoda za humanu medicinu, dr. Ljudevit Gutchy 1. travnja 1907. godine vlastitim sredstvima otvara privatni bakteriološki laboratorij.“

Uredništvo časopisa Đurđica Vuković, Tomislav Škrbić,  Darija Žilić, Petra Sigur, Kristijan Županić, Tomislav Dovranić, Iva Pavušek Rakarić – lektorica s vrhunskim  oblikovanjem Julije Marjanović i ovaj dvobroj Riječi podigli su ponovno na najvišu razinu sadržajem i oblikovanjem sve uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Županije Sisačko-moslavačke.

Fanika Pojer

home print bookmark

Riječi 1-2/2022.

Riječi 1-2/2022.... Više...

Riječi 3-4/2021.

Riječi 3-4/2021.... Više...

Riječi 1-2/2021.

Riječi 1-2/2021.... Više...

RIJEČI 3-4/2020.

Riječi,br.3-4/2020.

Drugi svezak časopisa Riječi, 2020. godine, počinje s poezi... Više...

Riječi 2017/1-2

Na dvjesto stranica novi dvobroj Riječi donosi zanimljive književne, likovne i znanstvene prinose ... Više...

Riječi 2016/1-3

Za sve one gladne dobre domaće poezije novi trobroj časopisa Riječi sisačkog ogranka Matice hrva... Više...

Riječi 2015/3

Najnoviji četvero broj časopisa »Riječi«, na 226 stranica donosi iz zanimljivih prinosa iz pod... Više...

Riječi 2014/1-4

Tema broja posvećena je dramskoj književnosti a počinje esejom Organski glumački proces ili Scen... Više...

Riječi 2013/4

Bogat kolorit, životnost i lirski senzibilitet kista Vatroslava Kuliša na naslovnici (gost urednik... Više...

Riječi 2013/1

Tema broja: Boris Graljuk / Bojišnice i grobišta hrvatskih vojnika na karpatskom ratištu u
Više...

Riječi 2012/3-4

Novi dvobroj časopisa Riječi donosi niz zanimljivih priloga...... Više...

Riječi 2012/1-2

Novi dvobroj Riječi... Više...

Riječi 2011/04

Novi broj časopisa za književnost, kulturu i znanost Riječi, pod uredničkom palicom Đurđice Vu... Više...

2011

Riječi 2011/01-03

Tomislav Žigmanov /Iskre svjetlosti i odbljesci popudbine - Izbor iz književnog stvaralaštva novo... Više...

Riječi 2010/04

U ovom broju čitajte - TEMA BROJA: KRATKA PRIČA / PRIPOVIJETKA / NOVELA Ludwig Bauer / Što je...... Više...

Arhiva:

Kvirinovi poetski susreti

DENIS ĆOSIĆ - laureat, za najbolju knjigu pjesama Košute su plakale bez rogova



Denis Ćosić, nagrađen je "Malim saznajte više...

galerija fotografija

25. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI...

25. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI

PREDSTAVLJANJE KNJIGE POEZIJE- Đ...

PREDSTAVLJANJE KNJIGE POEZIJE- ĐURĐICA VUKOVIĆ: SIMETRIJA TIŠINE

19. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI...

19. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI

Promocija Riječi, 1-4/2014....

Promocija Riječi, 1-4/2014.

Stihovnica Sisak...

Stihovnica Sisak

18. Kvirinovi petski susreti...

18. Kvirinovi petski susreti

SISAK SMJEHOGRAD...

SISAK SMJEHOGRAD

Predstavljanje monografije Želim...

Predstavljanje monografije Želimir Janeš u Zagrebu

Promocija monografije Želimir Ja...

Promocija monografije Želimir Janeš

Proslava praizvedbe drame Juran i...

Proslava praizvedbe drame Juran i Sofija

MH Sisak u Velikoj Gorici...

MH Sisak u Velikoj Gorici

16.KVIRINOVI POETSKI SUSRETI...

16.KVIRINOVI POETSKI SUSRETI

Kvirinovi poetski susreti 2011....

Kvirinovi poetski susreti 2011.

RIJEČI-naslovnice...

RIJEČI-naslovnice

Promocija knjige Nataše Nježić...

Promocija knjige Nataše Nježić: Srebrna ljuljačka

Druga Stihovnica...

Druga Stihovnica

Promocija knjige Đurđe Zorko: B...

Promocija knjige Đurđe Zorko: Bibliografija časopisa Riječi (1969.-2009.)

Promocija časopisa Riječi...

Promocija časopisa Riječi
Arhiva:

zadnja izdanja



Walter Friedrich Otto:  Muze i božanski izvor pjevanja i kazivanja Walter Friedrich Otto: Muze i božanski izvor pjevanja i kazivanja
Nakladnik Matica hrvatska Sisak, Sisak 2019.

Za nakladnika Tomislav Škrbić

Filozofska biblioteka „Hermes“, Knjiga Više...

Đurđica Vuković: Simetrija tišine Đurđica Vuković: Simetrija tišine
"Temeljena potka „Simetrije tišine“ je spoznaja o nesigurnosti, o nepostojanju odgovora na pitanja koja smo tijekom života postavljali, svi Više...