Matica Hrvatska :: Sisak

Laureat, ovogodišnjih  26.Kvirinovih poetskih susreta je  Milko Valent , za ukupan prinos hrvatskom  pjesništvu, tako je odlučio žiri u sastavu Miroslav Mićanović (predsjednik), Krešimir Bagić, Tomislav Škrbić, predsjednik Matice hrvatske u Sisku i Đurđica Vuković, urednica i začetnica  ove ugledne pjesničke manifestacije.

„Riječ je o pjesniku koji je iz knjige u knjigu, uporno i postupno, mijenjao pjesničku strategiju i odnos prema tekstu, ali drskost i provokacija njegova su stalna prateća tema i namjera: steći i zateći čitatelja, stvoriti i sačuvati prostor, promjenom tematskog ili strateškog registra odgovoriti na izazov novih praksi.“ istaknuo je u obrazloženju Miroslav Mićanović.

Milko Valent je rođen 1948. u Zagrebu. Prozaik, pjesnik, dramatičar, esejist i kazališni kritičar. Suradnik je stotinjak časopisa, magazina i novina te mnogih radijskih programa i nekoliko internetskih portala. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost. Zastupljen je u mnogobrojnim antologijama, domaćim i inozemnim,  zbornicima,  pregledima i panorama poezije. Njegovi su tekstovi prevedeni ne više od trinaest jezika. Nagrađivan mnogobrojnim nagradama za prozu, dramu i poeziju: za dramsku književnost trećom i prvom nagradom Marin Držić,  Maslinovim vijencem na pjesničkoj manifestaciji Croatia rediviva, za prozu je dobio Nagradu Vladimir Nazor, nagradu HAZU Stipan Bilić-Prcić i druge.

Objavio je zbirke pjesama: Leptiri arhetipa (1980); Zadimljena lopta (1981); Koan (1984); Slatki automati (1990); Erektikon (1990); Rupa nad rupama (1995); Plava krv (1997); Jazz, afrička vuna (2001); Neuro-Neuro (2001); Demonstracije u jezgri (2004); Tihi alati (2008); Pustinja (2015); Otvorena rosa (2017) u kojim, naglašava  Mićanović,  „Opsjednutost opscenošću, seksualnošću i njezinim figurama upisuje se i čita iz perspektive onoga Drugog, onoga koga se može (i treba, misli pjesnik) sablazniti i uznemiriti. Vibrantnost Valentovih urbanih elegija živi od opasne potrošivosti koja se nadoknađuje novim i novim artiklima, koja se obznanjuje i tematizira, čineći autora, pjesnika glavnim likom, protagonistom propasti svijeta. Ili ga pretvara u kroničara, dokumentarista urbanoga koje nestaje, kao što nestaje svijet pred našim očima – u fragmentu, u znaku, u označivanju. Možda baš zato, koliko god htjela biti provokativna, opscena ili šokantna, Valentova se poezija umiče melankoliji, interludiju, danima i noćima, približava se pomirljivu rječniku ljubavi. Riječi koje je već (odavna) usisao, potrošio, ta poezija ponavlja, doziva, izgovara i uzvikuje 'glasom sentimentalnog proroka'.“.

Dobitnik Malog Kvirina, za najbolju knjigu poezije objavljenu između dva Susreta, autora do 35. godine starosti, je Denis Ćosić za knjigu  „Košute su plakale bez rogova“, odabrao  je žiri u sastavu Darija Žilić, Tin Lemac i Đurđica Vuković.

Denis Ćosić je rođen je u Karlsruheu (Savezna Republika Njemačka) 1996. godine. Većinu života proveo u Požegi gdje završava Opću gimnaziju. Prvostupnik je ekonomije hotelskog menadžmenta i student diplomskog studija upravljanja ljudskim potencijalima na Sveučilištu VERN.

Objavio je tri pjesničke zbirke Neonski bog mržnje (2019.), Crveno prije sutona (2019.) i Košute su plakale bez rogova (2021.). Nagrađen je za neobjavljene rukopise nagradama Goran za mlade pjesnike,  Poveljom uspješnosti na Danima Josipa i Ivana Kozarca te na  Pjesničkim susretima u Drenovcima

„U zbirci Košute su plakale bez rogova nalazimo pedeset nenaslovljenih pjesama koje su postavljene u okvir koncepcije imaginarne patrijarhalne zajednice, a upečatljiv je i snažan glas lirske junakinje koja o svemu tome kazuje, o svim tim mitemima, praznovjerjima, izmišljenim kozmogonijama, nepravdama  prema ženama.“ istaknut će u obrazloženju Tin Lemac i Darija Žilić pa nastavljaju:

„Golemi antropološki značenjski okvir ove zbirke pruža se u mitemima koji su prisutni na pojmovnoj i slikovnoj razini, jeziku nominacije, transkulturalno i transhistorijski obilježenim simbolima, preosmišljenim simboličkim sklopovima, arhetipiziranim značenjima u sadržajnom sloju pjesama, dijalogu s usmenoknjiževnom retorikom (dominantno s gnomskim izričajem)… Neobični motivi iz flore i faune pridonose efektu začudosti, a evidentan je i avangardni potencijal Ćosićeve poezije. Zbog svega navedenog, knjiga „Košute su plakale bez rogova“ zasluženo je Denisu Ćosiću donijela nagradu Kvirin za mlade autore do 35 godina.“

Nagrade će laureatima biti uručene na 26. Kvirinovim pjesničkim susretima, koji će se održati u Sisku od 10. do 12. lipnja.

Đ.L. Vuković