Kvirinovi laureati u Sisku

Kvirinovi laureati u Sisku

Vijenac 687

 

24. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI, Sisak, 19–21. lipnja

Kvirinovi laureati u Sisku

Piše Đurđica Vuković

U Sisku su održani 24. Kvirinovi poetski susreti, jedna od najvažnijih pjesničkih manifestacija u Hrvatskoj, koju organizira Matica hrvatska u Sisku. Ove godine Susreti su postali i međunarodni, a prvi gosti bili su slovenski pjesnici.

Prisutne je na početku, prije dodjela nagrada laureatima, pozdravio predsjednik OMH u Sisku Tomislav Škrbić. Nazočnima se obratio u ime Matice hrvatske i njezina Predsjedništva  Goran Galić, glavni urednik Vijenca, koji je tom prigodom zaželio uspješne Susrete, čestitao dobitnicima nagrade te pohvalio suradnju sa Slovenskom maticom. Prigodnim riječima zahvalio je Matici hrvatskoj predsjednik Slovenske matice Aleš Gabrič.


Laureati Alen Brlek i Andriana Škunca / Snimio A. Bukovec

Ovogodišnjim laureatima dodijeljene su dvije već tradicionalne nagrade: Plaketa sv. Kvirina, rad akademskog kipara Zlatka Brkića, kao najveće priznanje za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu, i nagrada za najbolju knjigu poezije, autoru mlađem od 35 godina, objavljenu između dva Susreta, takozvani Mali Kvirin – objasnila je Đurđica Vuković, urednica ove književne manifestacije.

Pjesnikinja Andriana Škunca nagrađena je Plaketom sv. Kvirina, za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu. O tome je odlučio žiri u sastavu Krešimir Bagić (predsjednik), Miroslav Mićanović, Tomislav Škrbić i Đurđica Vuković.

„Andriana Škunca objavila je devet zbirki pjesama, poetizirani dnevnik Hodopis rubovima otoka (2013), a suautorica je (sa Zvonimirom Mrkonjićem i Hrvojem Pejakovićem) antologije hrvatskih pjesama u prozi Naša ljubavnica tlapnja (1992). Objavila je i brojne književne kritike, prikaze, zapise o slikarima te obilje umjetničkih fotografija…

Iskustvo prostora
i neprestano kretanje

Pisanje Andriane Škunca otpočetka obilježavaju dvije stvari: iskustvo prostora i neprestano kretanje između stihovane pjesme i pjesme u prozi. U njezinu slučaju metafora svekolikog prostora jest otok, i to Pag. Paška topografija mjera je prema kojoj pjesnikinja ugađa pogled, zamišlja svijet, gradi svjetonazor i prema kojoj oblikuje svoj jezik. U prikazivanju otočkog krajolika izmjenjuju se gotovo doslovna deskripcija, simboličko pretvaranje pojedinih prizora u arhetipske slike i autoreferencijalno povezivanje viđenih ili skrivenih prizora s prirodom govora i pisma. Pjesnikinja se obično usredotočuje na kakav fragment i udubljuje se u njega do te mjere da je ta iznimna koncentracija nerijetko odvede do iznenađujuće lirske parabole o funkcioniranju svijeta i sudbini predmeta, bića i stvari“ – istaknut će u obrazloženju nagrade Krešimir Bagić.

U nastavku dodaje: „Vizualni je prikaz značajan oslonac njezinu stvaranju, što najbolje potvrđuje knjiga Novaljski svjetlopis. U njoj je deskripcija otočkoga krajolika izvedena fotografijama i poetskim zapisima. Škuncina je kreativna strategija pritom tautologična – fokusirani detalj otočkoga krajolika prikazuje se fotografskim i poetskim okom, pri čemu se verbalni prikaz oblikuje kao niz korespondentnih slika, metafora i simbola. Tekst koji tako nastaje statičan je, tema se razvija nabrajalačkim udvajanjima, a poetičnost izrasta iz brojnih analogija koje apsolutiziraju izdvojeni detalj. Na koncu ritualno pjesničko tematiziranje samog čuda pisanja, kojemu pjesnici rado pribjegavaju, u Škuncinoj se izvedbi ostvaruje amalgamiranjem otočkoga krajolika i jezika, primjerice u stihovima Od bademovih latica sastavljaju se riječiU slovima miris kadulje i meda i sl.

Na oblikovnoj razini pjesništvo Andriane Škunca podjednako se događa kao stih i kao pjesnička proza. Kada se odluči za stih, izraz je u pravilu ritmičniji, ćutilniji i enigmatičniji, podatan prostor razonorodnim semantizacijama. Kada se odluči za prozni slog, u prvi plan iskaču sklonost mistificirajućoj naraciji, strategija malih događaja i malih pomaka te refleksivni karakter njezina pjevanja. Kao dvije strane istog novčića izmjenjuju se stih i rečenica bacajući znakovitu sjenu i na ono izgovoreno i na ono prešućeno.

Ukratko pjesnički opus Andriane Škunca važan je i nezamjenjiv otok u arhipelagu hrvatskoga pjesništva. Istinski će se poklonici poezije na njemu osjećati kao kod kuće. Za turiste nisam siguran.“

Andriana Škunca zahvalila je na nagradi riječima: „Ovogodišnja nagrada Kvirin za cjelokupan pjesnički opus neočekivana je i za mene velika radost, to je jedna od najvećih nagrada koju priželjkuje svaki pjesnik.“

Otuđenost od prirode

Dobitnika Nagrade za najbolju knjigu poezije objavljenu između dva Susreta Alena Brleka za knjigu Sang odabrao je žiri u sastavu Darija Žilić, Tin Lemac i Đurđica Vuković.

„Mladi pjesnik Alen Brlek izdao je treću u nizu pjesničkih knjiga znakovita naslova Sang. Već od prve zbirke (Metakmorfoze, Algoritam, 2015) preko druge (Pratišina, Kontrast, 2018) Brlek je pronašao svoje mjesto u definiranu ozračju označiteljskog pjesništva“, zapisao je Tin Lemac. „Brlekovo označiteljsko iskustvo buja u ovoj knjizi do neprepoznatljivih razmjera. Prije svega, pohvaljujem strukturu knjige. Ona je konzistentna cjelina lirskih stavaka u kojoj jedna stranica nosi naslov, a druga tekst stavka. Svi su stavci ulančani i proizvode koherenciju predmetno-tematske i idejno-tematske osi“, dodao je.

„Brlek vrlo angažirano piše o otuđenosti čovjeka od prirode, te kroz svoj poetski jezik nastoji taj rascjep prevladati upravo putem jezika… U knjizi Sang (francuski: krv) autorova je intencija u naglašavanju svetog, začaranog“, zapisala je Darija Žilić u obrazloženju.

Susretište brojnih pjesnika

Susreti su nastavljeni upoznavanjem pjesnika i njihovih poetika. Stihove su govorili uz laureate Krešimir Bagić, Sanja Baković, Lana Derkač Šalat, Monika Herceg, Stanka Gjurić, Andriana Kos Lajtman, Tin Lemac, Siniša Matasović, Petra Sigur, Davor Šalat, Damir Radić, Vera Vujović, Đurđica Vuković i Darija Žilić. Goste iz Slovenije zastupala je mlada pjesnikinja Katarina Gomboc Čeh i pjesnik Brane Senegačnik.

Svim pjesnicima uručen je dar, skulptura izrađena u terakoti Hanibala Salvara s upisanim njihovim imenom.

Urednici Đurđica Vuković, Darija Žilić i Tomislav Škrbić predstavili su novi dvobroj Riječi, časopisa za književnost, kulturu i znanost, koji na 200 stranica donosi niz zanimljivih priloga iz književnosti i kulturne povijesti. Dvobroj otvara tekst posvećen Matici hrvatskoj u Sisku, koja obilježava 30 godina obnovljenog rada 2. listopada, na dan praizvedbe prve drame na hrvatskom jeziku i štokavskom narječju Ivana Kukuljeviča Sakcinskog Juran i Sofija, kojoj je praizvedba bila u Sisku.

Obilaskom Holandske kuće Galerije Striegl završen je prvi dio bogata programa, koji je započeo još u petak, 19. lipnja, otvaranjem likovne izložbe Ivice Plaveca Pohvala melankoliji, koju je otvorio Feđa Gavrilović. Tomislav Škrbić o izloženim je Plavecovim slikarskim platnima kazao: „Slikarstvo Ivice Plaveca ne samo da potvrđuje navedeni kontekst, nego ga na određeni način pokušava i nadići. Apstraktnost Plavecovih slikarskih djela nije tek puko nadovezivanje na tradiciju apstraktnog slikarstva već ponajprije osebujni pokušaj uspostave novoga jedinstva između bespredmetnosti i predmetnosti, kao što je to bio slučaj u, primjerice, slikarstvu Paula Kleea.“

Glazbeno-poetskom večeri objedinjeno je Pjesničko pristanište i Razgovor na vodi na Brodu Biokovo. Stihovi i suptilan glas Antonije Kihalić uz pratnju na klavijaturama Lordana Badanjaka plovili su te večeri Kupom do sama ušća u Savu. Publika je slušala u zanosu, kako s obale tako i s palube broda, dok ju krupne kapi mlačne kiše nisu otjerale u utrobu Biokova, a potom ponovno u sisačku Maticu hrvatsku. Stihovi su „curili“ na tri lokacije i ništa ih, gotovo do jutra, nije moglo zaustaviti. Nedjelja je započela s jutarnjom razglednicom/budilicom na Šetnici Slave Striegla uz miris jake kave i pogled prema ribičima prijeko, na drugoj obali. Nakon te budilice krenulo se do rodne kuće/korablje Josipa Severa u Blinjskom Kutu. Razgledavali smo samo izvana, ostaje nada da će sljedeće godine ta korablja biti spašena i obnovljena, kako je to politika već nekoliko puta najavila. Pjesnici su se poklonili na grobu u Komerevu velikom bardu pjesničke riječi Josipu Severu, a u Sisku Tei Rimay Benčić, tražeći i na tom mjestu nadahnuće za novo kreativno pisanje i nove susrete.

Završili su 24. Kvirinovi poetski susreti u Sisku. Mnogi su se ljuljali, no nisu, na svu sreću, završili u vodi kao patron Siska, biskup i mučenik Sv. Kvirin Sisački, čije ime nosi pjesnička manifestacija. Uz pomoć Ministarstva kulture RH, Županije sisačko-moslavačke i Grada Siska nastavljamo, obilježit ćemo jubilej, 25 godina dolaska pjesnika i poezije u Sisak.

-----------------------------------------------------------------------------

Andriana Škunca

Štitovi od zvijezda

Sjenoviti su pašnjaci dok se spuštamo niz obronke nad Metajnom.

Runa ispunjena mirisima smilja. Dotičemo suhozid, iza njega

udubljeni mrak.

U tvrdom i oporom krajoliku svjetlucaju štitovi od zvijezda. Vododerinama osipa se pijesak.

Kakva bi praznina nastala kada bi potonuo otok. Svijet bi naselila šutnja. More se prekrilo bodljama, a nebo urušilo u bezdan. Zvono se oglasilo iz dubine vjekova.

Alen Brlek

Uspostavljanje pisma

Hodao sam po stanu, tražio krštenje ili

koplje, točku susreta. Rekao amen, rekao

iskupljenje, bomba, rajčica, maj, corona,

rekao

smrt fašizmu brza i trajna, bogu srednji rod

rekao matematika je i glava i panj i zamah.

Rekao ljubav sol europa vuk mama svjetlo

vrt ptica krug demokracija, opet ljubav,

atom

hodao sam po stanu i čekao bilo kakvu

pregršt kojom bih namirio očeve, zagrizao

u slobodu

LANA DERKAČ

Potres i kost

Grad je puno stariji nego jučer.

Fasade, cvijeće na balkonima, ljudi.

Za potresa

mehanizam sata je u minuti otkucao

barem deset godina više.

Dan ranije moj muž je kupio dva jastuka.

Stavio ih u krevet da nam pod glavama

izrastu u brda.

Da u proljeće bujaju i pupaju,

da nam barem jedno rodi trešnje i jabuke

u centru grada gdje nema mjesta

za nova stabla.

Moj muž kupio je dva brda, jastuke,

i ostavio ih u krevetu da rastu

među pidžamama.

Kad smo se presvukli i legli,

vidjela sam vene svetaca

ocrtane po stropu.

Njihove žile,

kao korijenje pušteno po sobi.

Mahovina je bujala po zidovima.

A na podu je potres ujutro zapeo za

summertime i još neprerađeni pamuk,

iako je bilo proljeće.

Grad je znatno stariji nego jučer.

Moja briga za stvari popadale s polica,

za dva sasvim meka brda,

za naše živote

već je okoštala.

Po njoj podrhtavanja tla rezbare prizore

kao da je medaljon od žada ili slonovače.

Briga i jest kost, ali moja.

Kad ponovo zaspemo,

možda se i ona, otežala, ocrta iznad nas.

Ako dovoljno dugo ostane na stropu

kojem ne pripada,

iznad brdā pustit će poneku žilu.

Protegnut će se do njih

i umjesto trešnje izrasti u stablo.

home print bookmark

Riječi 3-4/2023.

Riječi 3-4/2023.... Više...

Riječi 1-2/2023.

Riječi 1-2/2023.... Više...

Riječi 3-4/2022.

Riječi 3-4/2022.... Više...

Riječi 1-2/2022.

Riječi 1-2/2022.... Više...

Riječi 3-4/2021.

Riječi 3-4/2021.... Više...

Riječi 1-2/2021.

Riječi 1-2/2021.... Više...

RIJEČI 3-4/2020.

Riječi,br.3-4/2020.

Drugi svezak časopisa Riječi, 2020. godine, počinje s poezi... Više...

Riječi 2017/1-2

Na dvjesto stranica novi dvobroj Riječi donosi zanimljive književne, likovne i znanstvene prinose ... Više...

Riječi 2016/1-3

Za sve one gladne dobre domaće poezije novi trobroj časopisa Riječi sisačkog ogranka Matice hrva... Više...

Riječi 2015/3

Najnoviji četvero broj časopisa »Riječi«, na 226 stranica donosi iz zanimljivih prinosa iz pod... Više...

Riječi 2014/1-4

Tema broja posvećena je dramskoj književnosti a počinje esejom Organski glumački proces ili Scen... Više...

Riječi 2013/4

Bogat kolorit, životnost i lirski senzibilitet kista Vatroslava Kuliša na naslovnici (gost urednik... Više...

Riječi 2013/1

Tema broja: Boris Graljuk / Bojišnice i grobišta hrvatskih vojnika na karpatskom ratištu u
Više...

Riječi 2012/3-4

Novi dvobroj časopisa Riječi donosi niz zanimljivih priloga...... Više...

Riječi 2012/1-2

Novi dvobroj Riječi... Više...

Arhiva:

Kvirinovi poetski susreti

PJESNIČKO ČUDO U SISKU



Održani su 27. Kvirinovi poetski saznajte više...

galerija fotografija

25. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI...

25. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI

PREDSTAVLJANJE KNJIGE POEZIJE- Đ...

PREDSTAVLJANJE KNJIGE POEZIJE- ĐURĐICA VUKOVIĆ: SIMETRIJA TIŠINE

19. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI...

19. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI

Promocija Riječi, 1-4/2014....

Promocija Riječi, 1-4/2014.

Stihovnica Sisak...

Stihovnica Sisak

18. Kvirinovi petski susreti...

18. Kvirinovi petski susreti

SISAK SMJEHOGRAD...

SISAK SMJEHOGRAD

Predstavljanje monografije Želim...

Predstavljanje monografije Želimir Janeš u Zagrebu

Promocija monografije Želimir Ja...

Promocija monografije Želimir Janeš

Proslava praizvedbe drame Juran i...

Proslava praizvedbe drame Juran i Sofija

MH Sisak u Velikoj Gorici...

MH Sisak u Velikoj Gorici

16.KVIRINOVI POETSKI SUSRETI...

16.KVIRINOVI POETSKI SUSRETI

Kvirinovi poetski susreti 2011....

Kvirinovi poetski susreti 2011.

Nove RIJEČI...

Nove RIJEČI

KVIRINOVI POETSKI SUSRETI -2011....

KVIRINOVI POETSKI SUSRETI -2011.

RIJEČI-naslovnice...

RIJEČI-naslovnice

Promocija knjige Nataše Nježić...

Promocija knjige Nataše Nježić: Srebrna ljuljačka

Druga Stihovnica...

Druga Stihovnica

Promocija knjige Đurđe Zorko: B...

Promocija knjige Đurđe Zorko: Bibliografija časopisa Riječi (1969.-2009.)

Promocija časopisa Riječi...

Promocija časopisa Riječi
Arhiva:

zadnja izdanja



Walter Friedrich Otto:  Muze i božanski izvor pjevanja i kazivanja Walter Friedrich Otto: Muze i božanski izvor pjevanja i kazivanja
Nakladnik Matica hrvatska Sisak, Sisak 2019.

Za nakladnika Tomislav Škrbić

Filozofska biblioteka „Hermes“, Knjiga Više...

Đurđica Vuković: Simetrija tišine Đurđica Vuković: Simetrija tišine
"Temeljena potka „Simetrije tišine“ je spoznaja o nesigurnosti, o nepostojanju odgovora na pitanja koja smo tijekom života postavljali, svi Više...