Matica Hrvatska :: Sisak

Časopis otvara rubrika Likovnost i tekst Tomislava Škrbića Umjetnički duh Slave Striegla, izgovoren na otvaranju  izložbe Striegl, iz privatne zbirke obitelji Antolčić i Devčić, otvorene u 17.listopadu 2018., a čiji je organizator Matica hrvatska Sisak.  „Po svemu sudeći, likovna je životnost i iznimnost Strieglova slikarstva rezultat specifične, „poluapstraktne”, umjetničko-duhovne pozicije iz koje je umjetnik stvarao većinu slikarskih djela. Usput rečeno, na sličan je način primjerice stvarao i veliki umjetnik Paul Klee. Striegl na svojim slikama, u slikarskom mediju, posebice putem pomno izvedenih detalja, nastoji izgraditi određenu atmosferu, duševni ugođaj, odnosno izazvati određeni dojam u gledatelju. Ugođaj i dojam imaju dakle presudnu umjetničku važnost, pa Striegl zato pri izvođenju crteža, kao konkretno-pred­metne figuracije koja već po samoj sebi implicira neki nelikovni smisao, nastoji pomoću komponiranja, slaganja (apstraktnih) detalja naglasiti likovno-estetski moment i time ublažiti utjecaj onog nelikovnog.“ – istaknut će Škrbić.

U rubrici Jedan autor predstavljena je  književnica Marina Šur Puhlovski, autorica više od dvadeset proznih djela koju upoznajemo kroz razgovor  Književnost nije križaljka koju treba riješiti nego tajna koju treba dokučiti a koji je s njom vodio Andrija Tunjić. O suvremenoj hrvatskoj prozi autorica će kazati: „Većina hrvatske, a i svjetske proze i danas je na tom tragu novinarstva, a ne umjetnosti, ne libi se, recimo, uvođenja kriminalne radnje u književnost, kao glavnog simptoma, odnosno poigravanja gotovim prosedeima, a izuzetci samo potvrđuju pravilo…“ Čitatelj će najbolje njena razmišljanja o književnosti potvrditi čitajući njezinu prozu, pomno izabranu za ovu prigodu.

Ilija Aščić, Zlatko Erjavec, Vesna Rogulja Mart,Sanja Kobasić-Bužimkić,Tihana Gambiraža,  Senka Čorak, Magdalena Blažević i Daniel Radočaj su autori čiji će tekstovi pokazati različitost: drugačije pismo, teme i pristupa suvremenoj hrvatskoj  prozi. 

Rubriku Poezija otvara  Milko Valent s Plavim sinkopama a nastavljaju pjesnikinje  Božica Jelušić s Jastukom od lišća, Maja Kušenić Gjerek  s Amforfom od celofana i Sanja Lovrenčić s ciklusom pjesama Pjevanja male sirene. Bogatstvu pjesničkog izričaja u ovim Riječima doprinosi i pjesništvo Petre Sigur,Davora Gašpića,  Ivana Čeperkovića, Mirjane Mrkele, Petre Zelenike, Davorina Žitnika i Livija Reškovac.

Poetska esejistika donosi zanimljiv filozofsko – glazbeno - poetski esej Krašimira Brlobuša naziva  U zaboravu Orfejeva okreta u kojem propituje smisao umjetnosti osobito glazbe pitajući se: „Što je ono trajno (perenijalno) i neiscrpno u muzici što bismo mogli uvjetno označiti kao njezino tzv. primordijalno svojstvo. Pri pokušaju propitivanja i tumačenja onog što je to primordijalno ili prvobitno u glazbi, autor se ovog kratkog interludija ne kani upuštati u neko odviše pretenciozno razotkrivanje te istodobno ustanovljavanje neke samoj glazbi svojstvene biti“.

Slijedi nam dramska pjesma Comala iz Ossianovih pjesničkih djela,Jamesa Machpersona, škotskog pjesnika koju je s engleskog preveo Luka Tripalo. Ova je pjesma vrijedna s obzirom na svjetlo koje baca na drevnost Ossianovih sastavaka.

Ne četrdesetak stranica časopis donosi niz zanimljivih ogleda, kritika i prikaza te posebnu rubriku Kritičarev obzor koji obuhvaća  pet kritika Franje Nagulova. Piše Nagulov o zbirkama poezije Monike Herceg Početne koordinate, Slavka Jendrička Apostolke, Darka Pernjaka Pisani prostor, Zrinka Šimunića Dijete zapada i Zvonimira Stjepanovića Livadski puteljci,

Tomislav Škrbić u tekstu  Sloboda kao čežnja za domom budućnosti progovara o knjizi, zbirci filozofskih eseja Damira Barbarića sabranih pod naslovom Putokazi.

Nastavlja se Tin Lemac s dva prikaza pjesničkih knjiga Diane Burazer Nebeske jabuke i  Šime Majić Melankolija igra badminton.

 Livija Reškovac govori o knjizi  Borisa Domagoja Biletića Zato što vrime ne prolazi i Marije Rakić Mimice Ples u dvorištu.

Naslovnicu krasi ulje Slave Striegla Ribič.