Basic HTML Version
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
riječi
21
mora
raditi kao znanstvenik, jer znanstvenik ima sve predispozicije da govori kao pje- snik.
Time što je u svoju umjetničku aktivnost osim intuicije uključio i razum, Skrjabin je
najavio dolazak novoga doba znanstvene istine.
Težište kao novo središte
Izmještanjem središta klasičnog akorda Skrjabin je
započeo lanac eksperimenata usmjerenih na uvođenje
pokreta
u unutrašnjost umjetničkog djela, čime je u konačnici oslo-
bodio sadržaj i posegnuo za istinom. Premda se često tvrdi-
lo suprotno, čovjek tada prirodi nije okrenuo leđa, nego se
j o š
bliskije sjedinio s njom. Unatoč tome, u prirodi neće biti lako
p repozna t i
podrijetlo moderne umjetnosti, jednako kao što bez dodat-
nog angažmana neće biti moguće dokučiti ni njezinu iznimno
zahtjevnu prirodu. Naime, unutar umjetničkog djela došlo je do novog rasporeda sila, snaga i energija, čija je novost
bila zahtjev da se zasebni elementi
intelektom
povežu u cjelinu. Drugim riječima, za razliku od klasičnih umjetnika koji
su jedino asketskom predanošću mogli ostvariti lako shvatljivo umjetničko djelo, moderni su umjetnici iznenada od
publike zahtijevali osviještenost gotovo na razini njihove vizije.
Čitava moderna kultura nastala je kao reakcija na hijerarhiziranu viziju svijeta. Unatoč tome što joj se suprot-
stavila, Eco naglašava da ipak nikada u potpunosti nije mogla izbjeći neobičnu lagodnost koju je takav obrazac reda
pružao i kojim je čovjek sve opravdavao. Stoga povijest moderne kulture nije mogla biti ništa drugo nego neprestana
borba između potrebe za redom i želje da se uvede nova i promjenjiva forma, otvorena za avanturu i prožeta brojnim
mogućnostima, pa svaki put kada smo pokušali nekako definirati ovo novo stanje svijeta u kojemu se krećemo, Eco
kaže da su nam se u rukama ponovno nalazile – makar i iskrivljene – formule klasičnoga reda.
Carl Gustav Jung tvrdi da u takvom djelovanju umjetnik, za razliku od shizofrenika, ne razara svoju ličnost.
52
Umjetnik jedinstvo svoje ličnosti temelji na razaranju nečega drugoga pa, ukoliko je klasična vizija svijeta sinonimom
za uređenost prema
nepromjenjivom
matematičkommodelu, ukidanjem nametnute stege Skrjabin je iz svijeta zapravo
protjerao svaki izraz ljudske taštine. Tim postupkom on svijet nije razorio, nego upravo suprotno – napokon ga je oslo-
bodio. A budući da se svijet tada iznova ukazuje, Skrjabinova se umjetnost pokazala kao rezultat pogleda na prirodu
iz potpuno nove perspektive.
Odjednom više nije neobično da, kada se na pragu nove umjetnosti govori o čistom djelu u kojemu pjesnik
iščezava, Mallarmé ponovno u vidu ima čitavu
platonovsku
koncepciju. Eco u temelju njegove sugestije naslućuje
mističke ambicije, dok će Joyceova težiti za time da bude trijumfom jednog savršenog mehanizma koji u sebi iscrpljuje
svoju funkciju.
53
Čini se kako je Skrjabin svoju umjetničku metodu razvio iz Mallarméove i Joyceove sugestije istodob-
no, jer u skladu s prvom on je naizgled
nestao
pronašavši novo duhovno utočište u težištu vlastita akorda, da bi potom
uveo drugu te konstruirajući inovativni i savršeni mehanizam kao lutkar trijumfirao.
Pa ipak, gospodin C... vjeruje da se i taj posljednji trag duha, o kojemu je već go-
vorio, može odstraniti iz marioneta, te da se njihov ples u potpunosti može prenijeti u
carstvo mehaničkih sila i izvesti poput ručice. Nasmiješio se te je rekao da se usuđuje
tvrditi: ukoliko bi mu neki mehanikus izradio marionetu prema njegovim zahtjevima,
on bi pomoću nje izveo ples kakav ne bi mogao otplesati ni on sam, niti ijedan drugi
vješt plesač njegova vremena, ne izuzimajući pritom ni samog Vestrisa. To je stoga,
jer smatra kako se pokreti, koji marionetama stoje na raspolaganju, mogu izvesti s
mirom, lakoćom i ljupkošću pred kojom ostaje zapanjena svaka misaona priroda.
„Vaši zahtjevi koje mislite postaviti njegovoj vještini?“, upita ga Kleist.
Gospodin C.... odgovara kako u njima nema ničega na što već ovdje nije naišao,
naime skladnost, pokretljivost, lakoća – ali sve na višem stupnju, a osobito prirodniji
razmještaj središta.
54
Proučavajući novi odnos sadržaja i forme uzrokovan izmještanjem geometrijskog središta u težište umjetnič-
kog djela, u mističnom je akordu moguće pronaći dvije stvari na koje je još ranije ukazao Hegel. Dakle, na prvommjestu
52 Više o tomu vidi u: Eco (U.),
Otvoreno djelo,
Izdavačko preduzeće „Veselin Masleša“, Sarajevo, 1965, str. 263.
53 Vidi: Eco (U.),
Otvoreno djelo,
Izdavačko preduzeće „Veselin Masleša“, Sarajevo, 1965, str. 236-237.
54 Kleist (H. V.),
O marionetskom kazalištu
, Scarabeus-naklada, Zagreb, 2009, str. 9-10.
Skladatelj i Brossov marionetski križ.