Basic HTML Version
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
riječi
17
nizma. Sukladno tome, mnogi su mislioci držali da su dimenzije neke lijepe svari prije svega određene
odnosom
jedne
prema drugoj, odnosno da nije svaka zasebno odmjerena prema nekoj neutralnoj numeričkoj jedinici, nego da se radi
o proporcionalnosti koja se temelji na konkretnim i
organičkim
harmonijama.
Budući da je proces organskoga života
varijacija
, umjetnost će također posjedovati neke osobine organski
živoga. Čitava njena povijest sastoji se iz slijeda umjetničkih izraza koji su se kontinuirano preobražavali uslijed sve
originalnijih metoda kojima su umjetnici oponašali prirodu. Stoga je upitno hoće li umjetnička djela u konačnici pripasti
redu klasičnoga ili ekspresionističkoga, jer organizam osim za redom podjednako žudi i za
raznolikošću
. Upravo zato
što se u svojim prvim djelima biskup Lincolna nije ograničio isključivo na estetiku proporcija, Eco smatra da mu dugu-
jemo jednu od najdjelotvornijih definicija organskog savršenstva lijepe stvari: „Ljepota je sloga i sklad sebe sa sobom i
svih pojedinih dijelova sa sobom i međusobno i suglasje s cjelinom i cjeline sa svime.“
36
Nakon biskupa Lincolna, u estetici svetog Tome također ćemo umjesto estetike forme pronaći estetiku organiz-
ma, i to kao konkretnu sintezu forme i sadržaja. Leibnitz je, pak, podučavao da je univerzum beskrajno ograničen, jer je
svaka organska stvar konstituirana
ad infinitum
drugih organizama,
37
a Panofsky u pripremi živoga tijela vidi izvršava-
nje u tri stvari – kao i kod nežive tvari i umjetničkog djela – to su ponovno red, mjera i izgled. Pritom se podrazumijeva
da red znači razlike među dijelovima, mjera količinu, a izgled linije i boje.
Alexander Calder: ZAMKA ZA JASTOGE I RIBLJI REP, 1939.,
The Museum of Modern Art, NY.
Aleksandar Srnec: LUMINOKINETIKA, 1973., retrospektivna izložba Prisutna
odsutnost u Muzeju suvremene umjetnosti, Zagreb.
Ovakvu organsku fuziju mnogovrsnih elemenata svojstvenu estetskoj vrijednosti moguće je pronaći i u mari-
oneti i u mističnom akordu, jer umjetnikov svijet mašte i anorganski svijet podjednako su slika i prilika organskoga.
Unatoč tome, podudarnosti tih oprečnih polova imaju svoje duboke korijene u
strukturi
viđenja, bez koje bi krajnje
suprotnosti – kao što su umjetnost i priroda, duhovno i tjelesno, emocionalno i racionalno, subjektivno i objektivno,
dinamično i statično te tradicionalno i moderno – bilo nemoguće povezati u skladnu cjelinu.
Povezanost kao sloboda
Razabirući pojedinačne strane lijepog objekta – njegove dijelove i udove koji oblikuju idealno jedinstvo i čine da
se to jedinstvo iskaže – Hegel zaključuje da se sklad može ostvariti tek ukoliko posebni dijelovi u odnosu jednih prema
drugima zadrže izgled samostalne slobode. I premda ta nužnost ne smije nedostajati lijepim objektima, ona se ipak
ne smije pojavljivati ni u formi same nužnosti, nego se mora sakriti iza privida
nemarne slučajnosti
. Upravo će taj pri-
vid, ili takozvana
sprezzatura
Baldassarea Castiglionea, pridonijeti osjećaju skladnosti, pokretljivosti i lakoće Kleistove
marionete, pa kada Josef Kunz piše o njenoj ljupkosti, on ističe da se ona jednom ostvaruje mirom ili nepomičnošću,
a zatim, u drugoj prilici odmah i pokretljivošću.
38
Za dinamikom pokreta tragale su i umjetnosti koje nisu raspolagale kinetičkim mogućnostima, pa je u sli-
karstvu sličan empirijski kanon ustanovio Michelangelo, ustvrdivši da određeni aritmetički odnosi mogu služiti kao
sredstvo koje će podariti pokret i ljupkost njegovim likovima. Arhitekt Alberti to objašnjava time što slikar mora jako
36 Eco (U.),
Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici,
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007, str. 57.
37 Više o tomu vidi u: Dewey (J.),
Art as Experience,
Penguin Group (USA) Inc, New York, 2005, str. 212.
38 Vidi: Kleist (H. V.),
O marionetskom kazalištu
, Scarabeus-naklada, Zagreb, 2009, str. 76.