Basic HTML Version
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
riječi
15
načelu najvišeg Reda, čija su pravila još u antici formulirana u učenju o proporcijama proizašlom iz muzičke teorije. Već
samo zahvaljujući vlastitoj organizaciji energija, Skrjabinov mistični akord pokazat će se kao umjetničko djelo po sebi.
Međutim, ne kao bilo koje djelo, nego kao
figura u pokretu
.
Aleksandar Skrjabin: MISTIČNI ili PROMETEJEV AKORD, 1903-07.
Forma kao figura u pokretu
Kleist se raspitao o mehanizmu tih figura te zapitao kako je moguće, ne pridržava-
jući prstima milijardu niti, upravljati pojedinim udovima lutaka i njihovim točkama
kao što iziskuje ritam pokreta ili ples.
Gospodin C... ga je uputio neka ne zamišlja da lutkar u različitim trenucima ple-
sa namješta i povlači svaki ud pojedinačno. Svaki pokret, rekao je, ima težište pa je
dovoljno upravljati njime u unutrašnjosti lutke; a udovi, koji nisu ništa drugo nego
klatna, pomiču se prateći, na mehanički način sami od sebe, bez dodatne pomoći.
Dodao je kako je takvo gibanje vrlo jednostavno, naime, svaki put kada se težište
pomakne u ravnoj crti, udovi već opisuju krivulje, pa se često, ako se slučajno zaljulja
ili potrese, cijela lutka počinje ritmički gibati, i to kretnjama koje podsjećaju na ples.
31
Tjelesno ustrojstvo lutke Hegel bi Kleistu pojasnio ističući utemeljenost njenog integriteta na stvarnim razli-
kama. Štoviše, on smatra da te razlike ne predstavljaju samo uzajamno povezane dijelove, nego
udove
koji postoje
odvojeno za sebe. Pritom se podrazumijeva da prava egzistencija udovima pripada samo u njihovu idealnom jedinstvu
i uspostavljenim međusobnim odnosima. Tek u takvom organskom sklopu oni tvore idealno
pojmovno
jedinstvo, koje
predstavlja njihova nosioca i njegovu dušu – u Kleistovom slučaju marionete. Tada pojam više nije utonuo u stvarno-
sti, nego na nosiocu egzistira kao sama općenitost koja tvori njegovu bit.
Dakle, baš kao i gospodin C..., Hegel nositeljicom unutarnjeg identiteta lutke smatra njezinu
srž
, koja svoje
mjesto više ne pronalazi u klasičnom geometrijskom središtu, već se u fizikalnom smislu probija kao
težište
čitavoga
tijela. Iz toga slijedi da udovi, koji sjedinjenje ostvaruju u presjecištu svih napregnutih sila, zajedno s jezgrom ostvaruju
idealno pojmovno jedinstvo marionete.
Premda je proporciju bilo moguće uočiti u vidljivom i u nevidljivom, u prostornim formama kao i njihovim
presjecima, sada se ona ukazala i u figuri u pokretu, pa postaje jasno da se naklonost prema različitim proporcijama
izmjenjivala onako kako su se izmjenjivali umjetnički stilovi. Tako je izreka Giordana Bruna, po kojoj ima samo onoliko
pravih pravila koliko ima pravih umjetnika, za Panofskog tek jedan od simptoma manirističkog žestokog protivljenja
svim krutim, osobito
matematičkim
pravilima, kojima se umjetnički rad znanstveno i matematički racionalizira.
U manirizmu se pojavilo nešto slično Kleistovoj marioneti, a radilo se o idealu nazvanom
figura serpentinata
u obliku slova S, koja se uspoređivala s uzdižućim plamenom. Panofsky je u tome pročitao izričito upozorenje o pre-
cjenjivanju učenja o proporcijama, koje bi se zacijelo moralo poznavati, ali često ne bi smjelo primjenjivati. U tom se
razdoblju čak držalo da u slučaju figure u pokretu to učenje nije primjenjivo uopće, jer se smatralo da mišljenje umjet-
nika, osim što mora biti jasno, mora biti i
slobodno
, a njegov duh
oslobođen
, a ne ograničen mehaničkom ovisnošću
o takvim pravilima.
32
Iz tog se uvjerenja matematika odjednom počela proganjati upravo s mržnjom, zaboravljajući da
njeni standardi zapravo najbolje pokazuju na kojem se stupnju čovjekov duh uopće nalazi. Pritom je izlišno ponavljati
da, za razliku od matematike i geometrije, fizika nije proizvod ljudskog uma, nego Božje ideje, stoga
fizika
– osim što
nas određuje – također uspostavlja nit naše povezanosti s najvišim Zakonom i to unatoč problemu subjekta i objekta,
koji se po Panofskom i tako oduvijek odvijao samo u čovjekovoj glavi.
31 Kleist (H. V.),
O marionetskom kazalištu
, Scarabeus-naklada, Zagreb, 2009, str. 8.
32 Više o tomu vidi u: Panofsky (E.),
Idea
, Golden marketing, Zagreb, 2002, str. 86.