Basic HTML Version
32
riječi
temabroja
hrvati
u
rumunjskoj
temabroja
Taj lepi bršljanac
I da nakitimo
Mladin steg i venac.
Hajda, drago, hajda,
Oba da idemo,
Putkam u Poljanu,
Da beremo, drago,
Lepu omladinu,
Pa da nakitimo
Našu lepu Linu!
U utorak ujutro dolazi mladina majka sa svojim sestrama ili bliskim prijateljicama da češljaju mladu; kojoj muž vrete-
nom razdjeljuje kosu, a način njezina sređenja glave označuje udatu ženu stavlja joj se krpa na glavu.
Prolivanje se vodi održava u utorak poslijepodne. Mitološku vrijednost ove igre prepoznajem u lirici koja simbolizira
tok života: odvija se pored rijeke, kao i u okrenutosti prema istoku, što označava početak jednog novog, zajedničkog
života, po mogućnosti sretnoga, lijepog i dugog. Novac simbolizira otkup, a od dramskih elemenata prepoznajem:
glumce, improvzirani scenski prostor, publiku, scenografiju: dekorativne prirodne elemente, scenske rekvizite: ve-
dro, kovanice, bukac, vodu, ručnik, tekst: improvizirane šale, usklici, povici, geste, grimase; sve da bi se scenskom
igrom prisutnoj publici predočile spretnosti, snaga, snalažljivost i viteštvo mladenaca-glumaca.
Poslije ove dramsko-mitološke igre slijedi ples, a danceve vode redom: stari svat, kum, mladoženja itd., da bi se
kasnije svadbena povorka vratila kući.
U srijedu se svadba nastavlja tako što će se opet posluživati obrok, koji je ovoga puta namijenjen kuharima (u njihovu
se čast prireduje ovo veselje). Sve se odvija kod mlade (ali i kod mladoženje; časte se) i s time bi svadba završila.
Mlada počinje nositi maramu.
Tjedan dana poslije svadbe kod mladinih se roditelja održava ručak, tzv. kucliti.
Budući da se vrijeme počelo drukčije vrednovati i mjeriti, nekadašnje tjedno ili trodnevno trajanje svadbe, danas se
reduciralo na dva dana (obično u dvije nedjelje: prvo, kod mlade, zatim, u drugu nedjelju kod mladoženje), ali i na
samo jedan dan.
Kronološki bih prikaz nekadašnjeg odvijanja svadbe htio zaključiti s nabrajanjem i navodenjem nekih pjesama koje
se prilikom višednevnog slavlja pjevaju. Ujedno bi mi to bio uvod i u navođenje drugih usmenoknjiževnih oblika
prisutnih među karaševskim Hrvatima.
Ostali usmenoknjiževni oblici
U želji da svojim radom obuhvatim što veći broj usmenoknjiževnih oblika, odlučio sam da osim svadbene tematike,
uključim i neke druge teme i motive, što će, nadam se, što bolje omogućiti uvid u bogatstvo narodnoga karašev-
skoga stvaralaštva.
Lirske pjesme. Kako sa svadbenim običajima nisam iscrpio ovu usmenoknjiževnu vrstu, mislim da je posve primjere-
no da nastavim prethodnom tematikom. Dakako da kanim nastojati putem pjesama prikazati svojevrsnu kronologiju
događaja: ono što prethodi zbližavanju dvoje mladih, razne konflikte, upoznavanje, koje su vrline i mane izbjegavane,
sporazumi itd. No, lirske su pjesme prožete i drugim motivima, što opravdava navedeno poglavlje.
Od lirskih pjesama navodim jedno, uglavnom, deseteračko upozorenje i savjet:
Nemoj, mati, kćerki verovati
Nemoj, mati, kćerki verovati,
Ne puštaj ju u selo, na prelo,
Ce preslicu ni vedela nije,
Vet mi ide dikom na šiškanje,
Na šiškanje, to vraško sigranje!
Sljedeća pjesma donosi nam promjenu ambijenta, i govori nam o uslišanoj ljubavi dviju srodnih duša.