Basic HTML Version
10
riječi
temabroja
temabroja
temabroja
temabroja
utijekuistraživačkihradovaiprikupljanjadokumentacije(istraživanjeSagiteMirjamSunaresOdsjekazakonzervaciju-
restauracijuUmjetničkeakademijeuSplitu)pokazalodasuizvođačiradova(radnici)naskulpturamaimaliponekadi
značajan utjecaj na krajnji izgled skulpture.
Skulpturesažimajuodlikepostmodernističkeestetikenovehrvatskeskulpture80-tihgodina reduciranom
plastičkom formom sa snažnim simboličkim i metaforičkim asocijacijama, obuhvaćajući amblematske primjere
apstraktnekaoifigurativneprovenijencijehrvatskogkiparstvasedamdesetihiosamdesetihgodinališeneideološkeili
tematskeograničenosti.Realiziraneskulptureodrazsusimptomatičnogireprezentativnogumjetničkogizrazasvakog
autora, tesvojombrojnošću,monumentalnošćuiaktivnimdjelovanjemuprostorupredstavljajuznačajnocjelovit i
kompleksanmozaik hrvatskog suvremenog kiparstva.
Kulturno-povijesnacjelinaskulpturanastalihusklopuKolonijelikovnihumjetnikaŽeljezaraSisakpredstav-
ljavrijedanprimjercjelovitogpostindustrijskogkompleksakojiobuhvaćaurbanističkucjelinutvorničkogkompleksa,
stambenognaselja i parkova te čini značajanprilogvalorizaciji kulturnihpotencijala industrijskebaštineuHrvats-
koj.Jedinstvenostkulturno-povijesnecjelineskulpturanastalihusklopuKolonijelikovnihumjetnikaŽeljezaraSisak
proizlaziizspecifičnogdruštveno-povijesnogikulturološkogkontekstanjenognastanka,gdjeonasvojimprostorno
prepoznatljivimi kompaktnimobilježjimasvjedoči: o gospodarskoj (industrijskoj)povijestigradaSiska; oodnosui
interakcijiindustrijskogpostrojenjaŽeljezareSisakiširegjavnogkomunalnogprostora;ofenomenulikovnihkolonija
ukontekstumrežekolonijai likovnihsimpozijakojisuseodržavalinaprostorimabivšeJugoslavijeuvremenu1970.-
1989.godine,tenjihovomutjecajunaartikulacijuivizualniidentitetprostoragdjeseodvijaju;ovalorizacijiprostornih
praksisocijalizmakrozinfiltracijuumjetničkogdjelausvakodnevniživotgledanoulokalnom,hrvatskomiširemeurop-
skom kontekstu.
Godine2012.ParkskulpturanastalihusklopuKolonijelikovnihumjetnikaŽeljezaraSisakupisanjeuRegistar
kulturnihdobaraRepublikeHrvatske,tejeurujnu2012.godineprovedenaI.konzervatorsko-restauratorskaradionica
usuradnji sUmjetničkomakademijomuSplitutijekomkojesuprovedena istraživanjanaskulpturamatejeizrađen
diodokumentacije. Idejasuradnjekrozkonzervatorsko-restauratorskeradionicezasnivasenaterenskoj nastavi za
studenteOdsjekazarestauraciju-konzervacijuUMAS-apodvodstvomprofesoricaSagiteMirjamSunaraiValentine
Ljubić-Tobich.Projekt‘’TvornicabaštineŽeljezaraSisak’’se2013.godinepridružioprogramu‘’Daniindustrijskebaštine
gradaSiska’’tejeodržanadrugaporedukonzervatorsko-restauratorskaradionicausklopukojesuprovedenalabo-
ratorijskaispitivanja,čišćenjeskulptura,uređenjekrajolikaokoskulptura,tejezavršendrugidiopotrebnedokumen-
tacije.Također jeprojektuskladusmisijomproširiosvojeaktivnostiprogramompodnazivom‘’Interpolacije’’koji se
odvijaouizvornomprostorubivšegRazvojnoginstitutaŽeljezareSisak,današnjojtvrtkiAppliedCeramicsd.o.o.,Sisak.
CiljorganizatorajebioobjedinitidosadašnjeprojektekojisuzatemuimaliŽeljezaruSisakskompleksnimelemntima
njene(teške)ostavštinezajednosfokusomnapotrebnukontekstualizacijuzadaneproblematikeiuširimdruštveno-
političkim-umjetničkimkontekstima.Programjebiosastavljenodjednotjednogciklusapredavanjagdjesugostovali
arhitektiprof.dr.sc.JesenkoHorvatidipl.ing.arh.AnaSopinaspredavanjempodnazivom‘’Industrijskonaslijeđekao
prostori instalacija’’, Nina Vojnović, Maksin Pužar, Nikolina Rusac, studentice Filozofskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu, s predavanjem pod nazivom ‘’Idejni projekt revitalizacije naselja Caprag’’ uz projekciju autorskog
dokumentarnog filma ‘’Željezara Sisak – Caprag nekad i danas’’ i Sagita Mirjam Sunara, docentica Odsjeka za
konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu i voditeljica konzrevatorsko-restauratorske radionice u
parku skulptura s predavanjempod nazivom‘’Glas umjetnika. Informacije prikupljene od autora skulptura nasta-
lih u sklopu Kolonije likovnih umjetnika Željezare Sisak’’.
Također supredavanjaodržali dr. sc. SanjaPotkonjak i dr. sc.TomislavPletenac sOdsjeka zaetnologiju i kul-
turnuantropologijuFilozofskog fakultetauZagrebupod intrigantnimi indikativnimnazivom‘’Ima li baština (soci-
jalizma)budućnost?–primjerParkaskulpturaŽeljezareSisak’’.Autori supredstavili svojedugogodišnjeistraživanje
(de)institucionalizacije sjećanja na socijalizam i poziciju sjećanja subjekta na primjeru tretmana javnog prostora
umjetničkekolonijeŽeljezareSisak.Upromišljanjunapetostiizmeđuumreženog,institucionaliziranog,kolektivnog
sjećanja i individualiziranogprisjećanjaocrtali sunačineimodelesjećanjakoji sevećvišeoddvadeseljećarazvijaju
okoParkaskulpturaŽeljezareSisak.Autori supropitaliodnospremaumjetnosti izvremenasocijalizmai sjećanjena
socijalizamupostsocijalističkomSisku. U tompokušaju autorima jebila želja dotaknuti neka od sljedećihpitanja:
kako individualne naracije postaju sjećanje i kako se sjećanje odnosi prema kulturnoj biografiji prostora? Kako se
konstruira kolektivna reprezentacija prošlosti? Što i zašto zajednice pamte i “arhiviraju”, a što i kako zaboravljaju?
Kako se stvaraju i rastvaraju mitovi o gradovima? Kako se sjećanje na socijalizam uklapa u tranzicijske ‘mitove o
porijeklu’u kontekstu Siska? Autori su kroz kratak uvodo kontekstima nastanka Parka skulptura, vrstama sjećanja
i institucionalizaciji sjećanja (politikeosobnih i javniharhiva) tekroznarativevezaneuzproblematikuodnosakako
pamte/zaboravljajugradovi,akakopamte/zaboravljajugrađaninaprimjeruParkaskulpturaŽeljezareSisakdošlido
konstatacijaosloženimprocesimakojipraterazumijevanje ovesisačkeproblematike.Skulpturesusredstvoimedij
sjećanjaujavnomprostoruirazumijevanjekojihseiščitavanakontekstualnom,interaktivnomikulturnouvjetovanom
kapacitiranošćuzajednice.Uzevšiuobzirosobnepriče,uspomene,svjedočanstva,memoare,dnevnikekaoiarhivsku