Basic HTML Version
temabroja
temabroja
temabroja
temabroja
riječi
9
Alma Trauber
PROJEKT
‘’TVORNICA BAŠTINE
ŽELJEZARA SISAK’’
‘’Što znači za neki prostor biti‘javnim’– je li toprostor grada, zgrade, izložbe, institucije, umjetničkogdjela?
Tijekomprošlogdesetljećaovopitanjeizazvalojebrojnedebateuumjetnosti,arhitekturiiurbanističkojteorijiikritici.
Utimdebatamanekolikojevažnihpitanjaokojimasediskutira.Definicijajavnogprostorauskojepovezanasnašim
tumačenjimaštoznačibitičovjekom,funkcioniranjadruštvaitipapolitičkezajednicekojuželimo. Iakopostojeoštre
podjeleudefiniranjuovihideja,ujednojtočkisegotovosvislažu:podržavanjestvarikojesujavnepromičeopstanaki
produžetakdemokratskekulture.Sudećipremabrojureferencikojeseodnosenajavniprostorusuvremenomestetskom
diksursu, umjetnički svijet uzima demokraciju za ozbiljno.’’
-- Deutsche Rosalin (1996.), Evictions: Art and Spatial Politics, The MIT Press, Cambridge
SloženaproblematikamnogihsegmenatajavnogprostoragradaSiska,osobitonjegovesocijalističkeostavštine
(umjetničke, političke, društvene), područje je interesa koje su iz različitih gledišta u svojim radovima cjelovito ili
djelomičnoobuhvatilimnogiautori,međukojimasuujavnostimoždanajglasnijiradoviumjetnikaMarijanaCrtalića,
zatim redatelja Gorana Devića, kao i 2006. godine objavljena publikacija‘’Hrvatsko proljeće u Sisku’’dr. sc. Hrvoja
Klasića.Kontekst(post)industrijskog,postsocijalističkogSiskaizpozicijasuvremeneetnologijeikulturneantropologi-
jeobuhvaćen je i u istraživačkimradovimadr. sc. SanjePotkonjak i dr. sc.TomislavaPletenca. Uprvoj polovici 2012.
godineosmišljenjeipokrenutvišegodišnjiprojektpodnazivom‘’TvornicabaštineŽeljezaraSisak’’odgradskihustano-
va Gradske galerije Striegl i Gradskogmuzeja Sisak teMinistarstva kulture Republike Hrvatske - Konzervatorskog
odjelauSisku.Osnovniciljeviiaktivnostiprojekta,osimusmjerenostinaafirmacijukulturno-društvenihiumjetničkih
vrijednostivezanihuzcjelokupnonaslijeđeŽeljezareSisakkaosvojevremenojednogodglavnihindustrijskihsubjekata
uSisku,aliitadašnjojJugoslaviji,orijentiranisunainterdiscipliniranidiskurs(umjetničkiikustoskiprojekti,radionice,
predavanjaiostaledruštvenoangažiraneprakse) ivalorizacijuširegkontekstajavnogprostoragradaSiska.Uprvim
fazamaprojektjeusmjeriosvojedjelovanjenaistraživačko-dokumentacijskiradnazaštitikulturno-povijesnecjeline
skulpturanastalihusklopuKolonijelikovnihumjetnikaŽeljezaraSisakusuradnjisKonzervatorskimodjelomuSisku
tenakonzervatorsko-restauratorskeradovenasamimskulpturamausklopuparka.ŽeljezaraSisakje,vodećiaktivnu
kulturnupolitiku,ostvarilanizprojekataodkojihsuzaovajprojektvažneKolonijalikovnihumjetnikaŽeljezaraSisak
kojajetrajalaukontinuitetuod1971.godinedo1990.godineiKnjiževnanagradaŽeljezareSisakkojasedodjeljivala
od1976.do1990.godine.TijekomdvadesetogodišnjegtrajanjaKolonijajeproduciralaznačajanbrojumjetničkihdjela
urazličitimmedijimaštojedoveloidorealizacijeparkaskulpturaujavnomprostorugradaSiska,naseljuCaprag,od
kojih jedodanas ostalo sačuvanonjih38. Autori skulpturamahomsuprotagonisti suvremenehrvatske skulpture
nastale sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća: Ivan Kožarić, Branko Ružić, Vera Fišer, Mila Kumbatović,
Milena Lah, Josip Diminić, Peruško Bogdanić, Ratko Petrić, Petar Barišić, Zlatko Zlatić, Dubravka Duba Sambolec,
Dora Kovačević, JosipZeman, Jure Žaja, Zvonimir Kamenar, Belizar Bahorić itd. Specifičnost pojedinih skulptura u
pogledutehničkeizvedbe, jestdasunastajaleusuradnjisradnicimaŽeljezareSisaktesunatajnačinskulptureodraz
važnogdruštveno-povijesnog i tadašnjegpolitičkogkontekstaKolonije, a to je»ambicijapribližavanjaumjetnosti
industrijskomradniku«krozmaterijalizaciju»radnogzajedništvaumjetnikairadnika«(štosedoslovnorealizirakroz
postavljanjeskulpturaujavnomprostorukaosastavnogdijelastambenihnaseljaukojimasuradniciživjeli).Kasnijese