Basic HTML Version
176
riječi
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
U podcrtanim stihovima jasno se razlikuju jednosložni stihovi koji su sačinjeni punoznačnicama od, s druge
strane, onih koji su izgrađeni relacijskim riječima, kao što su
da
i
po
, i osobito su stilogeni. Takvi su i ostali primjeri u
kojima Bagić krajnje minimalističkim jezičnim jedinicama uspijeva ostvariti rafiniranost i lakoću poetskog jezika:
Primjer II:
i
zauzimlje
brijeg
po
brijeg
Primjer III.
od
zenona
do
danas
U istoj pjesmi postoje i drugi primjeri takvog krajnjeg minimalizma, npr. uz pomoć zamjenice
ti
i enklitičkog
prezenta pomoćnog glagola
biti – si
, dakle kao
t i
//
si
, ili uz pomoć negacije
ne
u slučaju
ne
//
mogu
itd. koji pokazuju
da se intenzitetski „nemoćnim“ jezičnim jedinicama
(proklitikama i enklitikama), potpomognutim opkoračenjem, dâ ostvariti moćan stilski učinak. U primjeru II,
cijela se kaligramska struktura u jednosložnu stihu (
i
) oslanja na jedno slovo, na jedan znak i jedan glas, što ist-
odobno ističe i krajnju krhkost i krajnju moć odabrane jezične jedinice. Obje su relacijske riječi, veznik
i
i prijedlog
po
,
u navedenu ulomku atoničke, no istaknute stankama na krajevima stihova one preuzimaju auditivnu značajnost te
sugeriraju potencijalnu recitatoru da ih kazuje barem djelomično kao toničke riječi, prkoseći prirodnu jeziku. Tako se
ostvaruje, uz slikopisnu funkciju koja markira istjecanje vremena, i rekla bih primarna auditivna funkcija koja sugerira
kako usmjerenost na mogućnosti označitelja u stvaranju novog ritma (i ritmičnih kontrasta) tako i na stilizirani hod
kroz prostor, sukcesivno zauzeće brijega
po
brijeg. U Primjeru III. uz pomoć priložne konstrukcije
od…do
, također
istaknute jednosložnim stihovima, postiže se učinak stilizacije priložne oznake vremena i temporalnosti na koju ona
upućuje u metaforičnu hodu hrvatskog pjesnika.
Kako ovaj kratak uvid pokazuje, Bagićev je kaligram polifunkcionalan. Kao poezija, otkriva „tzv. verbo-voko-
vizualne vrijednosti riječi“ i, upravo je, kako ističe Vuletić za pjesmu
Povratak
A. B. Šimića, „vrhunsko dostignuće
konkretne poezije“.
95)
Kao slikarija, može se razumjeti i intertekstualno kao referencija na Apollinaira i Mallarméa.
Gracilnošću pak svojih jednosložnih stihova mogla bi upućivati čak i na francuski gotički „elegantni stil“, kako na
njegovu iluminacijsku književnost tako i na njegovu arhitekturnu suptilnost. I ako su sinonimi riječi
elegantan
između
ostalog i „jasan, kratak, gracilan, sofisticiran, jednostavan, uglađen, koncizan“
96)
, onda su i Bagićevi jednosložni jas-
ni, kratki, gracilni… koncizni kaligramski stihovi pridonos ukupnoj eleganciji njegova poetskog stila, koji karakterizira
lakoća i prozračnost, baš kao i svijet svjetlosti i radosti što ga njime oblikuje.
Sažetak:
U diskurznu polju Bagićeve pjesničke zbirke zbivaju se dinamični procesi metaforizacije, demetaforizacije i
remetaforizacije. Metaforizacijom je zahvaćen i lirski subjekt, koji se zaradi pjesništva depersonificira i izjednačuje s
faunom i florom, ili pak neživim objektima. Demetaforizacijom kultnih metafora, u ovom radu
bog
i
svjelost/Sunce
,
ostvaruje se prevrat znane aksiologije i postiže učinak očuđenja. Procesom se remetaforizacije uz pomoć interteksta
čuvaju i spašavaju metafore iz diskurza drugih autora, postavljene u drugačiji kontekst. Najposlije uspostavljen pore-
dak metafora istodobno je i skup matrica poetskog svijeta zbirke
Jezik za svaku udaljenost
, koji referira na biblijsko-
miltonovski izgubljeni i ponovo stečeni raj, te se - istodobno i duhovan i senzitivan, dovodi u vezu s Barthesovim
plaisir du texte
. Dva temelja ovog svijeta, povezana paralelizmom, jesu jezik poetski i jezik gestualni.
95 B. Vuletić,
Fonetika književnosti
, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1976, str. 156.
96 Vidi npr.
Collins Thesaurus of English Language
– Complete and Unabridged 2nd Edition. 2002©HarperCollins Publishers 1995, 2002.