Basic HTML Version
temabroja
temabroja
temabroja
temabroja
riječi
13
Josip Broz je, poput mnogih preživjelih zarobljen-
ih austrougarskih vojnika završio kod Kazana a kasnije u
Ardatovu, a zatim je prebačen u gradić Kungur na Uralu,
jedan od mnogih zarobljeničkih vojnih logora duboko na
ruskom istoku.
18)
Nakon pada Pšemišlja 28. i 29. veljače, ruske snage
se koncem ožujka i početkom travnja okreću prema kar-
patskim visovima. Austrougarska 2. armija Behm-Ermelija
povlači se u dubinu Karpata dok se 3. armija uspijeva
održati na visovima južno od Meželaborca zaprečavajući
nadiranje ruskih snaga prema dolini Laboreca. Do sredine
travnja borbe su se na Karpatima stišale a da niti jedna
strana nije bila zadovoljna konačnim rezultatom iako je
svaka strana izgubila više desetaka tisuća svojih boraca.
19)
Raspjevani Hrvat na dugom putu
u zarobljeništvo u dubini Rusije
Od samog početka rata, pa sve u većem broju
kroz 1915., 1916. i 1917. godinu teretni vlakovi su
dnevno i tjedno iz sabirnih centara ratnih zarobljenika na
području Ukrajine odvozili stotine i tisuće austrougarskih
ratnih zarobljenika preko Kijeva (ukr. Kyjiva) prema istoku
u zarobljeničke logore u dubini Rusije, prema Uralu i dalje
prema Sibiru.
20)
Škot R. H. Bruce Lockhart je, kao činovnik
britanskog generalnog konzulata boraveći u Moskvi od
1912. do 1918. godine, bio svjedok isudionik povijesnih
zbivanja u Rusiji u vrijeme priprema i tijekom Prvog
svjetskog rata na Istočnom bojištu / za rusku stranu
Jugozapadno bojište/ te revolucionarnih previranja u Car-
skoj Rusiji sve do dolaska na vlast boljševičke partije. O
tom boravku, opservacijama i neposrednim kontaktima
s najznamenitijim povijesnim ličnostima u carističkoj i
boljševičkoj Rusiji objavio je memoare.
U opisu jednog kratkog boravka u Kijevu, u
Ukrajini, koncem ožujka 1915.g., opisao je impresivan
doživljaj s austrougarskim ratnim zarobljenicima u teret-
nim vagonima na željezničkoj postaji u predgrađu Kijeva,
gdje su se zaustavili na svom dugom putu prema hlad-
nom istoku, u dubinu Rusije;
...
«Kad smo se približili Kijevu, /
bilo je to na Veliki
petak, op. B.G
./stajali smo dosta dugo vremena na jednoj
pokrajnjoj stanici. Jedan vlak koji je vozio austrijske zaro-
bljenike, stajaše na sporednoj pruzi. Zarobljenici, prividno
bez straže, izmiljili su iz svojih teretnih vagona i visjeli su
18 Vladimir Dedijer, Josip Broz Tito, Prilozi za biografiju,
Beograd, 1955, 63-65.
19 Iako ne postoje pouzdani podaci o gubicima, austrijski
službeni podaci govore o 6oo ooo do 8oo ooo ljudi. Jedna desetina su
poginuli, tri do pet desetina je ranjeno i oboljelo a ostli su zarobljeni.
Prema drugom proračunu, od 1. siječnja do 3o. travnja 1915. austrou-
garska vojska je na ruskom frontu izgubila 793 ooo ljudi, zajedno s
posadom Pšemisla, od čega je bilo 358 ooo mrtvih, nestalih i zaro-
bljenih. I ruski gubici u ovom periodu ratovanja bili su veliki ali značajno
manji od austrougarskih. P.Tomac, isto, 199. f.n. 8.
20 Dinko Čutura, Lovro Galić, Veliki rat., 41
na drvenim gredama, uživajući u prvoj toploti sjeverno-
ga sunca, prije nego će nastaviti svoj dugi put u Sibiriju.
Jadni ljudi! Izgledali su isto tako slabo hranjeni, kao što
su bili jadno obučeni. U Moskvi bi me vijest o zarobljenju
tolikih tisuća zarobljenika uvijek ispunjavala vatrenim
oduševljenjem. Ovdje, licemu lice s ovim jadnicima, zaoku-
pljala me samo jedna misao. Snodgrass, američki generalni
konzul, koji je zastupao njemačke interese u Rusiji, točno mi
je opisao strašne prilike u ruskim zarobljeničkim logorima
i s dubokim sažaljenjem u srcu, mislio sam na to, koliki će
od ovih jadnih mladića, od kojih su mnogi, sigurno, sretni
da su zarobljeni i ne poznaju svoju sudbinu, koja ih čeka,
opet vidjeti svoju domovinu.
Tada, dok sam stajao kod otvorenoga prozora
gledajući ih više kao što posjetnik promatra novu životinju
u zoološkomvrtu, jedan od zarobljenika počne pjevati Inter-
mezzo «Cavallerie Rusticane». Bio je to neki Hrvat i proljeće
je ugrijalo njegovo srce, dozvavši mu u spomen njegovu
dalmatinsku domovinu. On se savršeno ništa nije brinuo
za naš vlak pun Rusa. Pjevao je sebi za radost i pjevao
je kao da mu srce hoće pući. Ne znam tko je bio. Možda
je bio tenor zagrebačke opere. Ali utisak, koji je proizveo
njegov glas na ovoj maloj stanici sa svojom pozadinom
zelenih polja i voćnjaka, bijaše čaroban. Njegovi drugovi
– zarobljenici prestadoše s bacanjem kamenčića. Rusi u
našem vlaku ustadoše sa svojih mjesta i stajahu u tihom
oduševljenju kod prozora. A kad je svršio, kod Austrijan-
aca i kod Rusa, izbije jedinstveno spontano oduševljenje,
a iz vagona padala je na zarobljenike prava kiša cigareta,
jabuka i kolača. Pjevač se ozbiljno nakloni i okrene glavu.
Tada se začuje zvižduk /vlaka/ i mi nastavismo svoj put.
21)
.
Prve borbe uz desnu
i lijevu obalu Dnjestra
U isto vrijeme, kada ojačane njemačke i austrou-
garske postrojbe odlučnom ofenzivom potiskuju Ruse
od Horlica i sa Sana i cijele Poljske i kada je 22. lipnja
oslobođen Ljviv 7. armija istiskujući Ruse iz Karpata nas-
tupa prema Dnjestru na liniji istočno od Stanislavova –
Kolomeje.
Nakon zauzetog prostora oko desne obale
Dnjestra nasuprot Nižniva i Koropeca, od 17. lipnja
počinju pripremne operacije za stvaranje uvjeta prelaska
na lijevu obalu ove velike galicijske rijeke s ciljem dol-
aska na najistočnije granice Austro-Ugarske, odnosno
oslobađanje preostalog dijela okupirane Galicije.
Kod Przevozice (danas južni dio Koropieca) u
sljedećim danima satnije 16. i 54. pješačke pukovnije uz
pomoć drugih satnija uz velike gubitke u mrtvima i ran-
jenima uspijevaju osvojiti pozicije unutar velikog mean-
dra s lijeve strane Dnjestra sa seoskim naseljima Hori-
hlady, Zamčiska i Ostrovijec.
21 R.H.B. Lochart, Moskva 1912-18, uspomene britanskog
diplomate, Zagreb, 1941, 62-63.