Basic HTML Version
temabroja
temabroja
temabroja
temabroja
riječi
9
I sam grad Dubrovnik imao je u povijesti talijanskih jadranskih regija odlučujuću ulogu. Već 1504. god. izaslanik
Dubrovačke Republike obavještava napuljskog vicekralja o uskoj povezanosti koja postoji između dviju regija raz-
dijeljenih tim malim
“brazo de mare”
2)
.
Tek nakon 1429. god. Dubrovnik osniva svoje konzulate u gradovima Trani, Barletta i Manfredonia. Godine
1523. osnovan je konzulat u gradu Vasto (pokrajina Abruzzo)
«…perché i commercianti ragusei erano costretti ad
andare a Ortona, subendo così un danno economico unito ad una perdita di tempo».
No, jake trgovačke veze Dubrovnika sa zapadnom stranom Jadrana postojale su i prethodnih stoljeća. Upravo
u pokrajini Molise, lučki grad Termoli 1203. god. sklopio je trgovački ugovor s Dubrovačkom Republikom u kojem se,
među ostalim, kaže:
3)
«Nos Mainardus, Rogerius et Guillelmus Lombardus, imperiales iudices civitatis
Termule
, et ego Trasmundus, miles
camerarius, una cum universo eiusdem civitatis populo, volentes fraternitatem veram et amicitiam inviolatam cum
Ragu-
seis
semper communicare et manutenere, pari consensu et comuni voluntate Raguseos omnes de cetero in cives nostros
recepimus, et ipsos conservare et securos facere in civitate nostra volumus et obtamus…»
Ovako je u godinama 1574. pa do 1577. dominikanac fra Serafino Razzi 1576. god. zabilježio svoje putovanje
u pokrajinu Abruzzo:
«E’ antico il traffico che veniva fatto sulle coste abruzzesi dalle barche di Schiavonia, le quali dai
loro paesi portavano a noi cera, corde, pesci in salamoia e cavalli, e caricavano in cambio frutta, olio, vino e grano».
4)
U pokrajinama Marche, Abruzzo i Puglia trag dolaska doseljenika ostao je vidljiv u toponimima, onomastici i
brojnim arhivskim dokumentima; suprotno se može reći za one u pokrajini Molise, iako su tu slavenski doseljenici bili
značajno brojniji, i iako su do današnjih dana samo u ovoj pokrajini sačuvali svoj
“favellare schiavone”
5)
.
Tri moliškohrvatska naselja Montemitro (hrv. Mundimitar), San Felice del Molise (Filič) i Acquaviva Collecroce
(Kruč) zajedno predstavljaju zadnji dokaz o tim jedinstvenim migracijskim kretanjima između dvije obale Jadrana.
Prvi sustavni podaci o demografskim kretanjima u ta tri naselja dolaze iz
Središnjeg državnog ureda za statistiku
(ISTAT), osnovanog u vrijeme stvaranja Kraljevine Italije, počevši od 1861. godine.
6)
Godina
1861
1871
1881
1901
1911
1921
1931
Naselje
KRUČ
1777
1820
1937
2212
2243
2017
2058
MUNDIMITAR
799
787
849
1006
1017
944
935
FILIČ
1460
1436
1550
1664
1681
1655
1592
Godina
1951
1961
1971
1981
1991
2001
2010
Naselje
KRUČ
2250
1808
1157
1017
883
800
697
MUNDIMITAR
906
874
749
624
544
468
460
FILIČ
1727
1371
1003
911
882
813
708
Odličan prikaz o moliškim Hrvatima bez sumnje je onaj Milana Rešetara iz 1911. godine
“Die serbokroatischen
Kolonien Süditaliens”
(‘Srpskohrvatske kolonije na jugu Italije’), iz kojega su mnogi istraživači crpili podatke.
Prema Rešetaru
«…von dieser Seite wird somit die Annahme sehr bekräftigt, daß auch diese Slawen zu den
Flüchtlingen (Slawen und Albanesen) gehörten, die seit der Mitte, namentlich aber gegen Ende des XV. und im Anfange
des folgenden Jahrhunderts nach verschiedenen Punkten der Ostküste Italiens von der Gegenüberliegenden Küste flüchteten.
2
‘komadićem mora’
3 Prijepis prof. Šime Ljubića, u “Monumenta spectantia historiam slavorum meridionalium”, Vol. I, Zagreb, 1868.
4
‘Drevni je promet koji se odvija na obalama Abruzza na brodovima koji dolaze iz Skjavonije, koji iz njihove zemlje nama dovoze vosak,
užad, ribu u salamuri i konje, u zamjenu za voće, maslinovo ulje, vino i pšenicu.’
5
‘slavenski govor’
6 Izvor: ISTAT –
Censimento della popolazione e delle abitazioni (‘Popis stanovništva i domaćinstava’).