Basic HTML Version
204
riječi
glazba
glazba
glazba
glazba
glazba
glazba
glazba
glazba
Vođen osobnim glazbenim instinktom, Miletić stvara prepoznatljivi stvaralački opus u kojemu se tradicionalne vrijed-
nosti europske glazbe i oslobođena suzvučja proširenih tonaliteta, susreću s reminiscencijama i bujnošću hrvatskog
folklornog izraza u zajedničkom „prostoru za igru“. „Nisam talentiran, ali sam odličan zanatlija, ... ne razmišljam, ...
glazba ide za mnom!“ jedna je od njegovih izjava kojima potvrđuje uspjeh svojeg umjetničkog puta koji mu je osigurao
trajnu komunikaciju s interpretima i s publikom.
Ostajući dosljedan iskonskoj osjećajnosti i iskrenosti, Miletić stvara glazbu koja je zadržala prisnost s ljudima – ljud-
skost, snubeći slušateljstvo da joj se prepusti do opuštanja. Zapazio je to i suvremeni engleski književnik Alan Sillitoe
u pismu Miletiću (1988.) u kojemu njegovu glazbu opisuje „maštovitom, punom dražesti i snage; glazbom koja odiše
životom i ne dopušta slušatelju da odluta ni na tren. Čista je, jasna, zanimljiva i srcu razumljiva.“
Takav mu je izbor osigurao uspjeh u Europi i Hrvatskoj: 1967. u Vercelliju osvaja zlatne medalje za
Diptih za violončelo
i klavir
i suitu
In modo antico
za flautu i klavir (1967.); Vjesnikovom nagradom
Josip Štolcer Slavenski
nagrađen je 2002.
godine za
Četiri godišnja doba.
Nagradom
Boris
Papandopulo nagrađen je za skladbu
Concerto grosso za violu i gudački
orkestar;
2007. nagrađen je Nagradom grada Siska za životno djelo „za izuzetan doprinos hrvatskoj glazbenoj umjet-
nosti i značajan doprinos ugledu grada Siska“, a 2009. za životno djelo dobiva i diskografsku nagradu
Porin.
Dani glazbe Miroslava Miletića u Sisku - kronologija
Premda je zbog ekonomskih razloga sa svojom obitelji kao trogodišnjak preselio u Zagreb, gdje i danas živi, činjenica
da je rođen u Sisku bila je poticaj da je Sisak 2001. godine, u čast svog sugrađanina, utemeljio festival
Dani glazbe
Miroslava Miletića
kao godišnju manifestaciju glazbenog stvaralaštva te kao poticaj predanijem odnosu prema glazbi
u našoj sredini. Festivalu su prethodila gostovanja uglednih hrvatskih i stranih solista i ansambala, a mnoga upravo
na inicijativu Miroslava Miletića, koji je, i u ovom slučaju, nastojao „osvijestiti važnost stvaranja kulturnog ozračja u
kojemu će sve generacije prepoznati univerzalnost glazbe te bar iz znatiželje ući u koncertne prostore i otkrivati
uzbudljivost stvaranja kao i mogućnosti vlastitog doživljajnog svijeta“.
Miletić ističe kako je u naporima za ostvarivanje kontinuiranog glazbenog života grada Siska, kao i za osnivanje
Dana
, presudna bila 1998. godina, kada su u okviru mnogobrojnih kulturnih sadržaja i programa
Pannonia - Croatica
povodom svečanosti Dana grada Siska (od 2. – 12. lipnja) organizirani i
Međunarodni dani viole
(7. lipnja 1998.). I za
tu smotru seminarskih, koncertnih i muzikoloških sadržaja, poticaj je dao upravo Miletić kao čovjek ideje i ljubavi za
glazbu i svoj rodni grad.
Kako je i najavljeno,
Međunarodni dani viole
povijesnim su značenjem obogatili sisačku kulturu. Toga je dana upriličena
izložba gudačkih instrumenata naših graditelja Ivana Zanjka (Čakovec), Vladimira Proskurnjaka (Varaždin), Juraja
Bedekovića (Zagreb), Slavka Domitrovića (Sisak) i njegova pomoćnika Alojzija Sedera; a na samoj izložbi testiran je
zvuk izloženih glazbala (lutnja, gitara, viola d’amore, viola da gamba, violina, violončela, kontrabasa) izvedbom sklad-
be
Trio fantazije
Giovannia Bassana (Laura Vadjon, barokna violina; Jelena Jordan, viola i Tin Mršić, viola da gamba).
Također, predstavljene su knjige i notna izdanja edicije ARS CROATICA Hrvatskog skladateljskog društva i Edicije
društva slovenskih skladatelja. Navečer je održan koncert na kojemu su domaći i strani izvođači (C. Angerer, viola
d’amore; G. Sonnlejtner, barokna violina; N. Anikeeva, viola; R. Burzevska, mezzosopran; M. Čunko, K. Pustički, D.
Rucner, K. Ferenčina, viola; M. Požgaj, oboa; R. Vojtek, klarinet, M. Flis Šimatović, M. Ghera, klavir) izveli djela Mile-
tića (
Fantazija za violinu i klavir na teme B. Brittna
), Dobronića (
Iz kajdanke A. Dobronića
, obrada Miletić), Klobučara,
Markovića, Okmaca, Ježa, Ramovša, Freudenthala, Bacha (obrada Kodaly) i Zeyringera. Sutradan je Bečanin Chri-
soph Angerer održao i seminar
Viola d’amore nekad i danas
, nakon kojega je koncert održao Društveni orkestar
Hrvatskog glazbenog zavoda pod vodstvom dirigenta Igora Gjadrova sa programom Telemann, Vivaldi i Wranitzky.
Sljedeće dvije godine u istom su terminu održani
Međunarodni dani rane glazbe
. Na prvima, 1999. godine, preda-
vanje o ranoj glazbi održao je prof. Boris Juverini, predstavljene su izložbe srednjovjekovnih instrumenata i „Milka
Trnina hrvatski slavuj“, koncerte su održali ansambl Nuova Accaademia (Trst), ansambl za ranu glazbu
Minstrel
(Zagreb), Crkva Uzvišenja sv. Križa, Igora Paar na renesansnoj lutnji te Mario Penzar i gosti (Lidija Horvat Dunjko,
Laura Vadjon, Mladen Požgaj i Margareta Pernar). 2000. godine na istoj su manifestaciji Mladen Požgaj i Ratko Vojtek
koncertom „Kroz tisućljeće hrvatske glazbe“ predstavili djela Tomasa Cecchinija, Franje Bosanca, Vinka Jelića, Gabri-
jela Sponge, Luke Sorkočevića, Marka Ruždjaka i anonimnih autora; a ansambl
Minstrel
izveo je djela Julija Skjavetića,
Andrije Motovunjanina, Vinzenza Komnena, Antonija Holbornea, Johna Dowlanada i drugih.
Na poticaj Đurđice Lasić-Vuković, tadašnje ravnateljice sisačkog Doma kulture, 2001. godine (2. i 3. listopada) po-
krenuti su i
Dani glazbe Miroslava Miletića
, a odvijali su se u okviru redovitog programa te ustanove sljedećih devet
godina, potvrđujući se iz godine u godinu vrijednom sastavnicom sisačke kulturne scene. Suorganizatori festivala bili
su Ogranak Matice hrvatske Sisak i Glazbena škola Frana Lhotke.