Basic HTML Version
166
riječi
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
Đurđica Gavranović-Porobija
LAKOĆOM
JEZIKA ZA SVAKU
UDALJENOST
DO POETSKOG
SVIJETA IZGUBLJENOG I
PONOVO STEČENOG RAJA
(Čitanje poetske zbirke Krešimira Bagića s odmakom od 12 godina)
Po izlasku Bagićeve zbirke pjesama
Jezik za svaku udaljenost
66)
Jarak je u svom napisu
Nogometni ragu poetskoga
gurua
ustvrdio: “Konceptualno, zbirka je Krešimira Bagića isjeckana na nekoliko razina, tema i formalnih oblika, pa čak
i nekoliko djelomično diferenciranih lirskih subjekata. Stoga ću početi s nogometnim ciklusom koji je preoznačio čitavu
knjigu – iako s drugim ciklusima nema mnogo dodirnih točaka.”
67)
Iskaz iznosi najmanje tri tvrdnje: 1. da zbirka sadrži
nekoliko razina, tema i formalnih oblika, 2. da zbirka sadrži nekoliko različitih subjekata, 3. da je nogometni ciklus u
zbirci dominantan i nije značajno povezan s drugim ciklusima. Te se tvrdnje čine zanimljivima i pozivaju na provjeru.
Usto, Jarak zamjećuje da Bagić rješavajući problem “babilonske pometnje” nalazi jezik koji premošćuje nerazumijevan-
je i udaljenosti u – nogometu. Također ističe “europski senzibilitet” Bagićeva diskurza u ovoj zbirci. O samome pak
pjesniku kaže:”On je kao pjesnik više bezazlen, dobroćudan, bijel. Bagić nije darker, ne hoda tamnom stranom, on je
bijeli mag, njegova je boja bijela [...]”
68)
Najposlije Jarak tvrdi da Bagić i u ovoj zbirci zadržava svoje spisateljske odlike,
od kojih je najistaknutija “svježina i lakoća stvaranja stiha” te priznaje da je zbirka prema svom konceptu “skokovita
i zbunjujuća”. Dodajem da se ova potonja izjava, po mom sudu, može primijeniti unekoliko na sve Bagićeve zbirke,
koje su postavljene čini se hotimice tako da budu zbunjujuće i prizovu na umovanje, s jedne strane ne dodvoravajući
se recipijentu, s druge privlačeći ga enigmatičnom pozicijom.
Drugi autor koji je pisao o ovoj zbirci jest Faruk Šehić, koji je ustvrdio da ona odgovara na pitanja: “kako pisati
poeziju danas ili šta jeste poezija danas?”
69)
. Određujući temu zbirke, Šehić nalazi dva kozmosa: nogometni i poetski.
Poetski je kozmos produkt Bagićeva tematiziranja jezika i, s druge strane, intertekstualnog dijaloga s drugim hrvats-
kim pjesnicima: Danijelom Dragojevićem, Brankom Malešom, Damirom Milošem, Ankom Žagar, kao i s Matošem,
Ujevićem i Šimićem. Šehićev je zaključak da poetski jezik “premošćuje svaku udaljenost”, paralelno zaključujući svoj
članak citatom:”’nogomet je jezik za svaku udaljenost’”, prekorijevajući bosanskohercegovačke lirike što ne mogu ni
zamisliti kako nogomet može biti poetski tematiziran. Bagićeva je poetika, prema Šehiću, usmjerena od postmoderniz-
ma k novoj osjećajnosti, a njegov diskurz obilježuju “poetika malih stvari, moćne sitnice, naglašena lirizacija banalnih
događaja iz svakodnevnog života, ukrštanje poezije i proze, citatno-ironični osjećaj svijeta”.
70)
Držeći na umu ove okušaje predstavljanja Bagićeve zbirke i oslanjajući se unekoliko na njih, što po sličnosti što
po razlikovnosti, predočit ću kako razumijevam/percipiram njezine temeljne obrise.
66 K. Bagić,
Jezik za svaku udaljenost
, Naklada MD, Zagreb, 2001.
67 R. Jarak,
Nogometni ragu poetskoga gurua
,
“Vijenac”,
broj 202, 29.11.2001, str. 1. http://www.matica.hr/Vijenac/Vij202.nsf/AllWeb-
Docs/Nogometniragu od 28.1.2013.
68 Isto, str. 1.
69 F. Šehić,
Sarajevske Sveske,
http://www.sveske.ba/bs/print/952 od 28.1.2013, str. 1.
70 Vidi: Isto, str. 1.