Basic HTML Version
150
riječi
baština
baština
baština
baština
baština
baština
Zbirka „Kraker“
Kraker je svoju ljubav prema zvuku otkrio još kao
dijete. Proučavajući radioaparate iz očeva dućana i sam je
počeo graditi slične uređaje. A kada je počeo graditi gramo-
fone, htio je na njima slušati i ploče. Tada su to bile debele
mekane lomljive ploče (78 okretaja) od šelaka, a svi su rado
slušali glazbu koja je bila snimljena na njima. Kako su mu
prijatelji malo-pomalo donosili svoje stare ploče s tavana
i iz škrinja svojih roditelja, on ih je pokušao reproducira-
ti skupa s novim pločama koje su se tada mogle kupiti.
Međutim, uvidio je da isti uređaji ne mogu reproducirati
tadašnje stare i nove ploče pa je počeo konstruirati dodatke
i čitave dodatne uređaje s kojih se lakše mogao reproduci-
rati stari materijal. Napredujući, njegov interes je postajao
sve veći, a zbirka je ne hoteći počela rasti. Sve više pažnje
zaokupili su mu stari uređaji koji reproduciraju stare ploče
pa je počeo sakupljati i te uređaje. Tako je dugogodišnjim
sakupljanjem, proučavanjem i restauriranjem nastala
Zbirka „Kraker“, vrijedna zbirka instrumenata za reproduk-
ciju, snimanje i prijenos zvuka, te zbirka tonskih zapisa
od samog početka pohranjivanja zvuka za reprodukciju.
Važno je spomenuti ljude koji su zbirci donirali stare radio-
aparate i gramofone, Zagrepčanina Gustava Patačića i ing.
Ivana Maričevića iz Siska, kao i značajnog donatora vrlo
vrijednih i izvanredno sačuvanih ploča - Antuna Jakuša
iz Zagreba. Vratimo se nakratko spomenutom gospodinu
Ivanu Maričeviću, zaljubljeniku u radioamaterstvo, koji je
još kao student Tehnikuma-Mittweida u Njemačkoj došao
u posjed dijelova radioprijamnika koje je 1924. godine u
Parizu nabavio njegov prijatelj - akademik i sveučilišni
profesor, elektrotehnički stručnjak i fizičar Josip Lončar,
jedan od pionira na polju radiofonije. Važno je naglasiti da
je upravo Lončar, u suradnji s O. Kučerom i J. Horvatom,
zaslužan za utemeljenje i pokretanje Radio Zagreba,
izradivši elektrotehničke sheme za njeno funkcioniranje
(1924.-26.) i izvevši tehničke radove. Iako je radio tada
još bio u povojima, ta je „novotarija“ brzo osvojila svijet.
Maričević je od dobivenih dijelova Lončarova eksperimen-
talnog radioprijamnika izgradio prijemnik s kojim je, među
ostalima, slušao i prve emisije Radio Zagreba 1926. godine.
Nakon službovanja u Zagrebu i Bjelovaru, Maričević je
1948. godine došao u Sisak gdje je proživio ostatak života,
a sva njegova radioamaterska ostavština posredstvom
njegova sina dospjela je u ovu zbirku. Također je vrlo
zanimljiva priča kako je cjelokupnu zbirku crnogorskoga
kralja Nikole, Kraker otkupio od sina kraljevog ađutanta.
Zbirka „Kraker“, svojim je sadržajem i veličinom
izuzetno značajna jer je jedinstvena u svijetu. Unikatni
primjerci fonografa, gramofona, radioaparata i drugih
uređaja poznatih svjetskih marki određenog vremenskog
razdoblja koji su sastavni dio zbirke i danas su u funk-
ciji, dakle svi zainteresirani mogu čuti autentičnu zvučnu
reprodukciju s početka 20. stoljeća. Zbirka je postavljena
tako da predstavlja kontinuitet razvoja ovih uređaja, a
počinje s Edisonovim fonografom, najstarijim uređajem na
koji je snimljen ljudski glas koji je rijetko sačuvani primjerak
u funkciji. Osim toga, u zbirci se nalazi dvadesetak gramo-
fona koji su ispravni (ima ih i više, ali uređaji koje Kraker iz
bilo kojeg razloga ne može popraviti ne ulaze u fundus ove
zbirke) i četrdesetak reprezentativnih radioaparata i drugih
tonskih uređaja. Najstariji prijemnici datiraju iz 20-tih godi-
na prošloga stoljeća. Znatiželjniku će Kraker znalački objas-
niti sve pojedinosti svakog uređaja iz svoje zbirke, od kojih
je mnoge osobno popravio, počesto nabavljajući originalne
dijelove iz svih krajeva svijeta. U tom pregledu povijesti
uređaja za reprodukciju zvuka, gotovo cijele smještene uz
u dva zida podrumskog predvorja, slušat ćemo naizmjence
o karakterističnim zavojnicama, kondenzatorima, osovina-
ma, valjcima i elektronskim cijevima najstarijeg radioprijam-
nika u Europi
Telefunkena
iz 1923. Ili
Tungsrama
iz 1925.,
a zatim će svaki od tih tehnoloških čuda prošlog stoljeća
oživjeti dodirom majstora pa će se javiti Radio Varšava
ili Bukurešt ili neka druga krugovalna postaja. Dakle, riječ
je o zbirci od preko 60 primjeraka uređaja za snimanje,
reprodukciju i prijenos zvuka značajne kulturne, povijesne i
tehničke vrijednosti, a koji nam također omogućuju uvid u
razvoj dizajna od početka 20. stoljeća.
Izložba Zbirke „Kraker“ u Muzeju grada Siska
1990. godine