Basic HTML Version
146
riječi
znanost
znanost
znanost
znanost
znanost
znanost
tanima ne treba shvatiti kao uobičajenu, dosljedno
provođenu praksu rimskih vojskovođa. Naprotiv, prije se
radi o iznimci. Kao i danas, junački se otpor uglavnom
nagrađivao nesmiljenom osvetom – pljačkom, paležom,
svim mogućim oblicima nasilja, često i potpunim
uništenjem naselja i njegovih stanovnika.
Nakon što je grad prepustio Fufiju Gem-
inu i njegovoj posadi, Oktavijan «otputuje u Rim,
namjeravajući se u proljeće opet vratiti u Ilirik. No budući
da se raširio glas da su Segestani uništili posadu, vrati
se žurno, još za zime. Otkrije međutim da je glasina
bila lažna, iako je imala temelja. Naime, posadi je bila
zaprijetila opasnost kad su je Segestani iznenada opko-
lili – mnogi su vojnici tada stradali na prepad, ali već je
sljedećeg dana bio izveden protuudar kojim su Segestani
svladani.»
Događaj donekle podsjeća na bitku za Pro-
monu 34. god. pr. Kr. (to je liburnsko naselje po svoj
prilici bilo smješteno kod današnjeg Tepljuha u okolici
Drniša, na padinama Promine). Zanimljivo je da je tada
Oktavijan bio toliko bijesan na posadu koja je napusti-
la svoje stražarsko mjesto kod gradskih vrata i gotovo
dopustila već poraženim Promoncima da izvrše proboj
da je «ždrijebom odredio smrt svakom desetom vojniku
i osim njima i dvojici centuriona. I zapovjedio je da se
pošteđenima toga ljeta daje za hranu ječam umjesto
žita.»
Može se pretpostaviti da bi slična kazna stigla
i Fufija Gemina i njegovu posadu da kojim slučajem nisu
uspjeli na vrijeme ugušiti pobunu Segestana.
Ovako je grad, koji se otada više ne spominje
pod imenom Segesta ili Segestika nego isključivo pod
imenom Siscija,
44)
ostao u rimskim rukama te je kao
najvažnija rimska točka u Panoniji dočekao Oktavijanovo
preuzimanje vlasti, tj. njegovu pobjedu nad Antonijem i
Kleopatrom.
44 Usp. M. HOTI, «Sisak u antičkim izvorima», «Opuscula
archaeologica», 16, Zagreb, 1992., str. 138.
IZVORI I LITERATURA
Appian’s Roman History : In four volumes.
II
:
Books 8.2
-
12
(Loeb Classical Library 3),
London – Cambridge, Mass.,
1962.
BUZOV, M., «Izvori za povijest rimske Siscije»,
«Riječi», 1-2/2012., Sisak, 2012., str. 149.-
154.
Dio Cassius: Roman History
,
Volume V
:
Books
46
-
50
(Loeb
Classical Library 82), London
– Cambridge, Mass., 1955.
HOTI, M., «Sisak u antičkim izvorima», «Opus-
cula archaeologica», 16, Zagreb, 1992., str.
133.-163.
KUNTIĆ-MAKVIĆ, B. – ŠEGVIĆ, M., «Katančićev
opis Siscije», «Opuscula archaeologica»,
16, Zagreb, 1992., str. 165.-181.
KUNTIĆ-MAKVIĆ, B., «Sisciensia Kercseli-
chiana», «Opuscula archaeologica», 17,
Zagreb, 1994., str. 263.-271.
Na susretljivosti i ustupljenim fotografijama zah-
valjujem kustosici prof. Rosani Škrgulji i višem kustosu prof.
Zdenku Burkowskom.