Basic HTML Version
152
riječi
povijest
povijest
povijest
povijest
povijest
povijest
Nova vlast već od lipnja 1945. godine prim-
jenjujenovu,originalnuadministrativno-teritorijalnu
podjelu prostora NR Hrvatske. Tom podjelom ustro-
jene su tri razine administrativno-teritorijalnih jedi-
nica. Najveće jedinice nazivale su se oblastima i bilo
ih jeslužbeno
100)
tri (Slavonija,Dalmacija i zagrebačka
oblast).Okrugjebioniža imanjaadministrativno-ter-
itorijalnajedinicakojajeusvomsastavukaonajmanje
jedinice imala kotareve. Granice kotareva uglavnom
su preuzete iz stare Jugoslavije. Teritorijalno najveću
zagrebačkuoblastpopunjavalojedevetokruga,dokje
oblast Dalmacije u svom sastavu broji šest okruga a
oblastSlavonijasamočetiriokruga.
101)
Ukupnojedakle
biloosnovanodevetnaest(plusjedan)okruga.Gradovi
Osijek, Zagreb i Split predstavljali su okruge za sebe.
Na prostoru Hrvatske osnovano je 132 (plus osamn-
aest)kotareva.Većprvizakonskiakt
102)
koji jedonesen
radi regulacije administrativno-teritorijalnog ustroja
donio jeozbiljnepromjene. Zadržanesupostojećetri
oblasti,aliustanovljenojemanjekotareva(osamdeset
i jedan) uzosamnaestgradova izvankotareva.Okruzi
su ukinuti.
Nakon poznatog sukoba sa Staljinom 1948.
godine, uJugoslaviji seprovodi jošvećacentralizacija
državne uprave, koju su dodatno potakle i privredne
poteškoće. Novi preustroj iz 1949. godine
103)
trebao
je ojačati centralističke tendencije jer je uspostavljao
vertikalnu liniju od vrha državne vlasti do najmanjeg
mjesta
104)
.Ovimustrojemuspostavljenojepetoblasti
(Zagreb, Osijek, Bjelovar, Karlovac i oblast Dalmacija)
koje su na svom području kao niže i manje jedinice
imalekotareigradove,njihosamdesetijedanodnosno
dvadeset i četiri.
Manjureformusustavjedoživio1950.godine.
Kakoseekonomska i političkasituacijauzem-
ljinijepopravljala(dapačemnogesustvari krenulena
gore, neuspjela kolektivizacija sela ili nepokretanje
očekivaneindustrijskeproizvodnjenpr.)novareforma
bila je očekivana, te se dogodila već 1952. godine.
105)
Ona je bila novina i u skladu sa novom politikom, ili
bolje reći novomdržavnomdoktrinom, samoupravl-
janjem.NapodručjuHrvatskezadržanisukotarevikao
temeljnejedinice(njihosamdesetijedan),aosnovane
100 ProstorgradaRijeke i Istrečinio ječetvrtuoblast koja
službenonijeustrojenazbogneriješenoggraničnogpitanjapremaItaliji
na prostoru Istre.
101 Prostor grada Rijeke i Istre činio je jednu oblast
102 Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli
Narodne Republike Hrvatske, Narodne novine broj 60. iz 1947.
godine
103 Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli NR
Hrvatske, Narodne novine broj 29. iz 1949. godine
104 UsvakommjestuosnovanisuMjesninarodniodbori
koji su kao organi uprave i u najmanjemmjestu provodili državnu
politiku
105 Zakon o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i
općine, Narodne novine, broj 16. iz 1952. godine
su općine (njih 637) kao niže ustrojbene jedinice.
Oblasti su ukinute a smanjen je i broj gradova izvan
kotareva
106)
. Općine i kotari suovomreformomdobili
dosta samouprave (u odnosu na prijašnji ustroj), ali i
dosta financijskih obveza koje su sami morali finan-
cirati. Upravo jeovofinancijskoopterećivanjedovelo
dopotrebe zanovomreformomna koju se (vjerujem
pogađate) nije moralo dugo čekati.
Godine1955. donosi senovi administrativno-
teritorijalniustroj
107)
kojimsebrojkotarevasmanjiona
dvadeset i sedam, dok jebroj općina smanjenna299.
Davanjemsamoupravnihovlastikotarevimaiopćinama
provodilasepolitikadecentralizacijenaprostorucijele
tadašnje Jugoslavije. Ipak nije sve bilo tako sjajno jer
mnogeekonomskinerazvijeneopćinenisumoglepod-
nijetifinancijskiteretovesamouprave.Državnaadmin-
istracijajeovajproblemrješavalatakodasuekonomski
nesposobneopćinepripajaneekonomskisposobnim
općinama, ili su jednostavno fuzionirali dvije manje
općine u jednu veću. Ovimprocesombroj se općina
do 1961. godine smanjio na 244. Ova tendencija
okrupnjavanjaupravnihjedinicaistvaranjaekonomski
moćnijih uz jačanje političke krize dovela je do nove
reforme administrativno-teritorijalnog ustroja.
Novomreformomiz1962.godine
108)
brojkota-
reva smanjen je na devet, a broj općina se više nego
prepolovio te ih je ustanovljeno 111. Okvaliteti ovog
ustroja dovoljno svjedoči činjenica da je uz manje
dorade
109)
ovajustrojbionasnazisvedo1992.godine.
Naravno da nije cijeli ustroj funkcionirao nepromi-
jenjen. Općine su te koje su ‘’preživjele’’ ovaj period
u različitim administrativnim rješenjima. Kotarevi se
nisupokazali takodugovječnima,ukinutisuveć1967.
godine.
110)
Kakobi sepopunilaprazninauustrojunas-
talanjihovimukidenjemkaoprijelaznihformi između
općinairepublike1974.godinedolazitzv.društvenim
dogovorima
111)
do osnivanja novih administrativno-
teritorijalnih jedinica ‘’udruživanjem’’općina tkz.
Zajednica općina. Na području Hrvatske ustrojeno
je devet ovakvih zajednica (1962. godine ukinuto je
devetkotareva)ZajedniceopćinaZagreb,Rijeka ,Kar-
lovac, Gospić, Sisak, Osijek, Varaždin, Bjelovar i Split.
Po veličini zajednice su bile dosta različite - najviše
općinadvadeset idvijebilojeuZajedniciopćinaSplit,
a najmanje pet u Zajednici općina Varaždin. Zajed-
niceopćinanisusepokazaleefikasnima(prvenstveno
106 Ostalo ih je samo sedam Zagreb, Osijek, Karlovac,
Pula, Rijeka, Split i Dubrovnik
107 ZakonopodručjukotaraiopćinauNarodnojRepub-
lici Hrvatskoj, Narodne novine broj 36. iz 1955. godine
108 Zakonopodručjimaopćina i kotarauNRHrvatskoj,
Narodne novine, broj 39. iz 1962. godine
109 Vidi fusnotu broj 61.
110 Ustavni zakon o promjeni Ustava SR Hrvatske,
Narodne novine broj 13. iz 1967. godine
111 Narodne novine broj 42. iz 1974. godine