PREDSTAVLJEN JE NOVI DVOBROJ SISAČKIH RIJEČI

 

 

U vrtu Restorana  Bijela lađa, predstavljen je  novi dvobroj Riječi, časopis za književnost, kulturu i znanost kojega su promovirali urednici Đurđica Vuković, Tomislav Škrbić i Darija Žilić.

Kroz stalne rubrike uskličnik, poezije, proza, esejistika, likovnost, kritika, ogledi, Ex Pannonia na 230 stranica časopis donosi niz zanimljivih prinosa.

Časopis otvara tekst koji  govori o nastanku književnog standardnog jezika u 19. stoljeću u kojem je važnu ulogu imala dubrovačka književnost. O tome svjedoče podaci i zapisi  o „starim dubrovačkim pjesnicima posebne zasluge pripadaju dominikancu Serafinu (Sari) Mariji Crijeviću (1686. – 1759.), pripadniku ugledne dubrovačke vlastelinske obitelji, koji je život posvetio historiografskom radu, skupljajući podatke o povijesti dubrovačke Crkve i dubrovačkim piscima.“ Ovu aktualnu temu uz Lahorku Pleić Poje, pripremile su i s latinskoga prevele Ivana Kalaica i  Zrinka Blažević.

Rubriku poezija otvaraju pjesme Mojce Rapo, zatim slijedi poezija Mirjane Mrkele, Ane Narandžić, Nine Bajsić, Nevenke Lang, Velentine Badanjak Pintarić, Ive Dužić, Asje Bužimkić i Senke Slivar.

Poeziju Miljane Cunta Svjetlost izvana sa slovenskog je preveo Božidar Brezinščak Bagola, a pjesme Mirjane  Stojanovske  Razotkrivanje tajne s makedonskog prevela je Darija Žilić.

Tu  su još i prepjevi s engleskog jezika  Williama Shakespearea, Roberta Herricka  iz pera Krunoslava Mrkocija, zatim pjesme Herberta Reada u prepjevu s engleskoga  Jana Defrančeskija. Kristian Županić pak prevodi s latinskog jezika tekst Cezarovi razlozi za početka rata u Galiji.

Tomica Bajsić, Vanesa Begić, Krunoslav Mrkoci, Andreja Malta, Katarina Solomun, Tena Lončarević, Petra Sigur , Tihana Petrac Matijević, Slavka Jurić i Marijan Grakalić objavljuju prozu raznovrsne tematike.
Dva eseja iz likovnosti posvećena su slikaru Slavku Kopaću.  Anite Ruso Brečić  u eseju Sirova ljepota pjesnika Kopača i Željka Marciuša  Poznakovljenje svijeta – misli uz umjetnost Slavka Kopača otkrivaju značaj ovog likovnog umjetnika

Slavko Kopač (1913. – 1995.) najznačajniji je hrvatski poslijeratni drukčiji figurativni modernist međunarodne karijere na razmeđima art bruta, nadrealnog slikarstva i enformela. Michel Tapié u knjizi Un art autre (Drukčija umjetnost) iz 1952. godine svrstava Kopača među najveće umjetnike poput Marka Rothka i Willema de Kooninga i među jednog od začetnika sirove umjetnosti.“( Željka Marciuša  ) čije fotografije krase ovaj broj Riječi uključujući i naslovnicu.

Slijede dva zanimljiva eseja Žarka Paića  Znakovi iskona, Artaud u zemlji Tarahumara u kojima govori o Artaudovim  duhovnim putovanjima. „Duhovna putovanja mislioca umjetnika u 20. stoljeću bila su razotkriće onog novog koje je starije od starog i istodobno novije od novog. Putnici su tražili ono što je Zapad tijekom svoje povijesti možda imao, ali je to izgubio u mahnitoj želji za materijalnim bogatstvom, lagodnošću zabave i trijumfalnim pohodom znanosti i tehnologije kao novim božanstvima“…(Žarko Paić)

Berislav Persoglia  spominje se vremena razornog potresa u eseju 29. prosinca 2020. – Dan kada je umro Sisak pa piše: „Pamtim Sisak kao grad koji je imao dušu i svoju ljepotu unatoč mnogim promašajima koji su ga stajali prosperiteta i urbane uljuđenosti pa je tako, nažalost, postao jednim od najzapuštenijih gradova u državi, kada ga se usporedi s gradovima slične veličine i ekonomske snage, naprimjer Varaždin, Čakovec, Karlovac.

Sisak svoj ekonomski i svaki drugi prosperitet počinje krajem 18. stoljeća kada ključna za njegov razvoj postaje trgovina žitom iz Banata, Vojvodine, Rumunjske pa čak i Ukrajine. Najveći napredak doživljava u prvoj polovici 19. stoljeća kada buja žitna trgovina. Tih godina u grad dolaze brojni stranci s područja Habsburške Monarhije, iz Italije i razvijaju posao. Dovoljno je spomenuti da su na obje obale Kupe bila izgrađena 22 golema žitna magazina, što drvena, što zidana. Danas postoji još samo jedan na desnoj obali Kupe uzvodno od starog mosta. Gradio ga je krajem 18. stoljeća autohtoni Siščanin Marko Postić, spomenploča s pročelja magazina nalazi se u Hrvatskom povijesnom muzeju. Tih godina je na Kupi bilo toliko lađa za prijevoz žita, dereglija i tumbasa, da se preko njih moglo prijeći s jedne obale rijeke na drugu.“. Njegov esej je svojevrsna šetnja, spomen, na  Sisak kakav je bio prije potresa.  

Rubrika prikaz/kritika/ogled u Kritičarevom obzoru Damira Radića donosi tekstove o knjigama: Antonia Scuratia, M – Dijete svoga vremena; Miep Gies s Alison Leslie Gold: Sjećanje na Anne Frank; Damir Karakaš, Okretište i Marija Andrijašević, Zemlja bez sutona.  

Tu su i dvije kritike Elizabeta Hristić o Okretištu Damira Karakaša i knjizi Magdalena Blažević U kasno ljeto. Slijede  kritike Tina Lemca o knjizi poezije  Ante Žužula Čuvati na tamnom mjestu, Tanje Vadle  koja piše o knjizi priča Petre Sigur u Panovoj katedrali te kritike  Nere Karoline Barbarić, Vesne Solar, Tomislava Škrbića i Domagoja Vukovića.

Rubrika  Ex Pannonia donosi tekst nastao kao refleksija na ratne strahote koje su pogodile Ukrajinu i na dolazak izbjeglica iz tih krajeva u naše prostore Vlatka Čakširana. u Fragmentima sisačke povijesti I. – Rusko-ukrajinske poveznice  istražuje i povezuje aktualno i prošlo.  U zaključku teksta će istaknuti:

„Rusko-ukrajinske poveznice grada Siska dio su njegove bogate povijesti obilježene brojnim promjenama na lokalnoj, državnoj i međunarodnoj razini. Za vrijeme Prvog svjetskog rata na prostoru tadašnjeg Ruskog Carstva borila se 27. sisačka domobranska pukovnija. Kao posljedica rata došlo je do zarobljavanja velikog broja vojnika te je na taj način došlo do prvih susreta zarobljenika s novim sredinama hrvatskih domobrana…

Sisak je kao gospodarsko najjača sredina na tom prostoru imala ulogu središnjeg mjesta za okupljanje emigranata iz okolnih prostora. Grad je nudio najveće mogućnosti zapošljavanja i osiguranja osnovnih životnih uvjeta. Iako Sisak nije bilježio znatniji broj emigranata, ipak je kroz čitavo međuratno razdoblje uspio ostvariti njihovu prisutnost, a potomci tih emigranata i danas žive u gradu Sisku.“

home print bookmark

Riječi 1-2/2021.

Riječi 1-2/2021.... Više...

RIJEČI 3-4/2020.

Riječi,br.3-4/2020.

Drugi svezak časopisa Riječi, 2020. godine, počinje s poezi... Više...

Riječi 2017/1-2

Na dvjesto stranica novi dvobroj Riječi donosi zanimljive književne, likovne i znanstvene prinose ... Više...

Riječi 2016/1-3

Za sve one gladne dobre domaće poezije novi trobroj časopisa Riječi sisačkog ogranka Matice hrva... Više...

Riječi 2015/3

Najnoviji četvero broj časopisa »Riječi«, na 226 stranica donosi iz zanimljivih prinosa iz pod... Više...

Riječi 2014/1-4

Tema broja posvećena je dramskoj književnosti a počinje esejom Organski glumački proces ili Scen... Više...

Riječi 2013/4

Bogat kolorit, životnost i lirski senzibilitet kista Vatroslava Kuliša na naslovnici (gost urednik... Više...

Riječi 2013/1

Tema broja: Boris Graljuk / Bojišnice i grobišta hrvatskih vojnika na karpatskom ratištu u
Više...

Riječi 2012/3-4

Novi dvobroj časopisa Riječi donosi niz zanimljivih priloga...... Više...

Riječi 2012/1-2

Novi dvobroj Riječi... Više...

Riječi 2011/04

Novi broj časopisa za književnost, kulturu i znanost Riječi, pod uredničkom palicom Đurđice Vu... Više...

2011

Riječi 2011/01-03

Tomislav Žigmanov /Iskre svjetlosti i odbljesci popudbine - Izbor iz književnog stvaralaštva novo... Više...

Riječi 2010/04

U ovom broju čitajte - TEMA BROJA: KRATKA PRIČA / PRIPOVIJETKA / NOVELA Ludwig Bauer / Što je...... Više...

Riječi 2010/01-03

Tema broja u časopisu posvećena je preminuloj pjesnikinji, esejistici, kritičarki i književnoj t... Više...

Riječi 2009/04

Božica Zoko: Sestro, nevjesto, Nataša Nježić: Glasnije od kiše, Toni Matošin: Pjesme....... Više...

Arhiva:

Kvirinovi poetski susreti

DENIS ĆOSIĆ - laureat, za najbolju knjigu pjesama Košute su plakale bez rogova



Denis Ćosić, nagrađen je "Malim saznajte više...

galerija fotografija

25. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI...

25. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI

PREDSTAVLJANJE KNJIGE POEZIJE- Đ...

PREDSTAVLJANJE KNJIGE POEZIJE- ĐURĐICA VUKOVIĆ: SIMETRIJA TIŠINE

19. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI...

19. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI

Promocija Riječi, 1-4/2014....

Promocija Riječi, 1-4/2014.

Stihovnica Sisak...

Stihovnica Sisak

18. Kvirinovi petski susreti...

18. Kvirinovi petski susreti

SISAK SMJEHOGRAD...

SISAK SMJEHOGRAD

Predstavljanje monografije Želim...

Predstavljanje monografije Želimir Janeš u Zagrebu

Promocija monografije Želimir Ja...

Promocija monografije Želimir Janeš

Proslava praizvedbe drame Juran i...

Proslava praizvedbe drame Juran i Sofija

MH Sisak u Velikoj Gorici...

MH Sisak u Velikoj Gorici

16.KVIRINOVI POETSKI SUSRETI...

16.KVIRINOVI POETSKI SUSRETI

Kvirinovi poetski susreti 2011....

Kvirinovi poetski susreti 2011.

RIJEČI-naslovnice...

RIJEČI-naslovnice

Promocija knjige Nataše Nježić...

Promocija knjige Nataše Nježić: Srebrna ljuljačka

Druga Stihovnica...

Druga Stihovnica

Promocija knjige Đurđe Zorko: B...

Promocija knjige Đurđe Zorko: Bibliografija časopisa Riječi (1969.-2009.)

Promocija časopisa Riječi...

Promocija časopisa Riječi
Arhiva:

zadnja izdanja



Đurđica Vuković: Simetrija tišine Đurđica Vuković: Simetrija tišine
"Temeljena potka „Simetrije tišine“ je spoznaja o nesigurnosti, o nepostojanju odgovora na pitanja koja smo tijekom života postavljali, svi Više...

Umjetnost i ljepota, uredio Tomislav Škrbić Umjetnost i ljepota, uredio Tomislav Škrbić
Umjetnost i ljepota, uredio Tomislav Škrbić
Zbornik je prva knjiga u novoosnovanoj filozofskoj biblioteci Hermes Matice hrvatske Sisak, ona Više...