Page 86 - Rijeci_2015_web

Basic HTML Version

jedanautor
jedanautor
jedanautor
jedanautor
riječi
81
brojio je pahulje u svojim ustima
jer mrtve duše
nisu bile zvijezde
koje padaju u bezdanu tamu
nego uskovitlan roj gustih pahulja u zraku
I danas ponekad pomisli
kako je Bog
još i sad na istome mjestu:
gleda ubojice kako jašu pokislom cestom
kada siguran je da ne vidi ga nitko
pije sok iz stabla usamljene masline
*
u pupoljak jasmina
skrije cekin iz tvoje molitve
VRANA
Pa ne pojdem prek poljan
jer v poljani črni vran
jer v poljani noč i dan...
( Josip Murn
)
Na jednoj prastaroj slici
usamljeni se ratar
u predvečerje
umoran vraća k selu
prašnjavim putem
između dozrelih njiva
Počesto u snu
nešto me je tjeralo susresti ga
i tim istim putem u slici
u sutonjoj prohladnosti
vratiti se onamo
odakle on sada
upravo dolazi
I mene ovdje
i njega tamo u toj otrcanoj slici
gledale su u isto vrijeme
te mudre vranje oči
i um nam milovala
i pogled iscijelila
ta glatka crna krila
ko da su te ptice
odjenule haljine vojske spasa
do zuba razoružane našom nemoći
da se pomaknemo s mjesta
na kojemu nam plijesan proždire
sto već puta
od hordi rata i od hordi mira