Basic HTML Version
temabroja
hrvati
u
rumunjskoj
temabroja
riječi
57
Banata doseljeno je u sela Keču 13 obitelji, selo Klarija (danas Radojevo) 13 obitelji, u selo Boka 44 obitelji i Neuzina
28 obitelji predijalaca iz Topuskog, Degoja, Slane, Stankovca, Jama, Glinske Poljane. Danas, nakon dva stoljeća više
ih je na groblju nego među živima. Tako se na grobljima mogu čitati prezimena: Jelačić, Milošić, Meštrović, Pozoje-
vić, Luketić, Lukinić, Filković, Matanović, Bančak, Ilijević, Žunac, Radošević, Bedeković, Parčetić, Crnolatac, Kovačić,
Berković, Novaković…
Tablica 1.: Broj obitelji, primljeno zemljište i plaćeni porez.
Selo
Broj obitelji
naseljenika
Primljeno lanaca
zemlje
Vrijednost
(forinte)
Plaćeni porez (kanon)
u forintama
Boka
44
13055
86520
1427,00
Neuzina
28
11933
90323
1157,00
Klarija
13
5031
66067
374,10
Keča
13
8011
82503
1109,59
Ukupno:
98
38030
325413
4067,69
Izvor: Messner-Sporšić, 1934.)
U selo Keča naselili su se slijedeći predijalci:
1. Ivan Kaurić iz Kaurića, malog sela od sedam kuća pokraj Pokupskog.
2. Mihael Mikšić
3. Josip Mikšić
4. Nikola Mikšić
5. Petar Mikšić
6. Mihael Mikšić (II)
7. Baltazar Mikšić
8. Petar Mikšić (II), svi Mikšići (Miksich, Mixich) došli su iz Slatinje (Slatine) a pravo im je podrijetlo Lukavec u
Turopolju. Iz Donjeg Lukavca su se doselili u Pokupsko oko 1650. godine.
9. Delimanići, došli su iz Stankovca kraj Viduševca (pored Gline).
10. Bužan (Bušan), došli su iz Vratečkog kraj Pokupskog.
11. Bedeković Tomo, došao iz Hotnje kraj Kravarskog.
12. Uzbašić Stjepan, došao je iz Glinske Poljane i još jedan
13. Kaurić, za kojeg nema podatka iz kojeg je mjesta došao.
110
Kasnije su iz Boke i Neuzine u Hrvatsku Keču doselili Novakovići, Berkovići i Žunci.
Za Kauriće, Mikšiće, Delimaniće, Bužane, Bedekoviće i Uzbašiće, navodi se da su bili plemići. Kaurići s pridjevkom
„
nobilis de Topusko
“ od 1578., plemstvo udijelio Rudolf II. Za Mikšiće se navodi da su „stari plemići s grbom: lav sa
sabljom, na kojoj je turska glava“. Povelja kralja Ferdinanda iz 1560. kojom potvrđuje plemstvo Turopoljcima sadrži i
ime Jurja Mikšića. Delimanićima je plemstvo podijelila Marija Terezija 1747. godine. Bužanima je plemstvo dodijelje-
no od kralja Ferdinanda II 1621. godine
111
.
Iz raspoloživih podataka se može vidjeti da su u ovom preseljenju najbolje prošli Hrvati koji su doselili u Keču. Dobili
su najviše lanaca
112
zemlje po obitelji čija je prosječna vrijednost također bila najveća. Vlasništvo nad zemljom je sve
110 Svi rodovi s ovim prezimenima, osim Delimanića, nalaze se i danas u Pokuplju i Turopolju što potvrđuje popis prezimena prema popisu stanovništva u Hrvatskoj 2001. godine (Maletić &
Šimunović, 2008). Kaurića ima najviše u Donjoj Bučici i Velikoj Solini ali i u Velikoj Gorici, Pokupskom, Donjem Taborištu, Topuskom i Gornjem Viduševcu. Mikšića najviše ima u naseljima Hotnja,
Mraclin i Pokupsko. Bužani su najbrojniji u Vukovini i naselju Orle. Bedekovića ima najviše u Mićevcu i Velikoj Kosnici. Uzbašići su najbrojniji u Brkiševini i Velikoj Gorici (Maletić & Šimunović, 2008).
111 Dio ovih podataka navodi Messner-Sporšić (Messner-Sporšić, 1934) a dio Krpan (Krpan, 1983) ali ne navode podrobnije detalje nego u dokaz plemstva uzimaju zdravo za gotovo činjenicu da
je nekome u hrvatskoj povijest s tim prezimenom dodijeljena plemićka titula. Ovi podaci svakako zahtijevaju kritičku provjeru u dokumentima i povijesnim vrelima. Tako na primjer za Delimaniće
oni navode podatak da im je plemstvo dodijelila Marija Terezija 1747. što je točan podatak. Ali to je plemstvo dodijeljeno Josipu Delimaniću, sucu virovitičke županije i posjedniku Čemernice
(Atlagić, 1982). Nitko ne navodi detalje o nasljeđivanju tog plemstva od strane Delimanića koji je doselio u Keču a, kojem Messner Sporšić čak ne navodi niti ime (?).
112 Lanac, stara mjera za površini, 1 lanac = 7.193,2 m2 (≈ 0,72 ha).