Basic HTML Version
temabroja
hrvati
u
rumunjskoj
temabroja
riječi
29
ću. No, danas ide mladoženjina majka, koja nosi i vijenac, skupa s pretelicama, pripremati mladu i jedna žena koja se u
to jako dobro razumije, dok će mladoženja doći uoči odlaska u crkvu na vjenčanje da bi mladi stavio vijenac na glavu.
Za vrijeme mladina pripremanja pjevaju se sljedeće pjesme:
Kad se mlada češlja
Majka Maru po kosi ljubi,
Po kosi ljubi i joj govori:
„Oj, koso moja, ljubavi moja,
Dok sam te plela moja si bila
A jutros sam te drugom dala!“
Kad se mlada češlja
Češlji me češlji, majčice,
Neteš me više češljati!
Kud god pođem, gde god zađem,
Samo dobro nađem!
Nije majkama posve lako odvajanje od svojih kćeri, pogotovo kada su ove bile dobre, što je redovito tako, jer su
karaševske Hrvatice veoma dobre cure. Jasno, da i kćerima jako teško pada odvajanje od obitelji i napuštanje rodi-
teljske kuće.
Neposredno prije početka velike mise (oko 11 sati) , (ponekad i za vrijeme mise), mladenci u pratnji Marijanskih
djevojaka (onih koje služe Blaženoj Djevici Mariji; kavalerki i kavalira(njezinih dobrih prijateljica(a) i kolegica(a)), maj-
ki, kuma, starog svata, prijetelja i pratilica, predvođeni čaušom dolaze pred crkvu, odakle ih svećenik uvodi u crkvu
pred oltar. Vjenčanje se održava na klasičan način, na kraju sv. Mise, a nakon vjenčanja obilazi se (okalja se) oltar, na
kojega se stavlja novac te izlazi pred crkvu. Nakon vjenčanja pjeva se ova lirska pjesma:
Poslije venčanja
Otvaraj, majko, kapiju i vrata
I prihvati kuma i starog svata!
Otvaraj, majko, vrata i kapiju,
Da ti turi snaja u vavliju
94
!
Na putu prema mladinoj kući povorku zaustavljaju mnogobrojni prijatelji i rodbina nudeći svatove pićem, za to
vrijeme čauš neprekidno viče: Hej, hej , hej mlado, hej!
Pred mladinom ih kućom dočekuje njezina obitelj, gdje će se inače okupiti i čitava njezina rodbina, i da bi mladenci
ušli u kuću potrebno je napraviti most.
Za stolom sjede uzvanici na čelu s kumam i kumom koji su najvažniji pa su, prema tome, smješteni u sredini, zatim
stari svat i stara svaja, a po novome i mlada i mladoženja su izmedu njih, pa djeveri itd. Od mnogobrojnih simbola,
koji se nalaze na stolu, spomenuo bih pijetla s cigaretom u kljunu (da bi mladoženja manje pušio) i sa šeširom na glavi
(da se ne bi previše bećarski ponašao; ujedno šešir simbolizira status oženjena, zauzeta, čovjeka, ali i muževnost), koji
se nalazi ispred mladoženje i kokoš s iščupanim jezikom (da bi mlada što manje govorila) i jajetom ( jajcima), (simboli
plodnosti), koji se nalaze ispred mlade. Ponad stola pak, u samom središtu nalazi se lijepo okićena jelšica.
Prije ručka daruje se mlada da bi nakod toga mlada i mladoženja došli s upaljenom svijećom i izgovaraju: Faljen Isus!,
kada se svi ustanu i kada riječ preuzima kum i stari svat (ili netko tko zna držati efektne zdravice) i drže namenjanja.
Od zdravica na svadbi navodim:
Namenjanje na svadbi
Ova prva čaša rakije da bude
U ime gospodinu Bogu.
94 Dvorište (malo previše tautologije u ovoj pjesmici-katrenu; no ilustracija je to poprilicno prigušena kulturna razvoja, pa prema tome i jezika karaševskih Hrvata.