Basic HTML Version
temabroja
hrvati
u
rumunjskoj
temabroja
riječi
21
Koji je prikrstil Isusa u Jordanskim potoku,
Da prikrsti naše ovce
I naše pripraveno jelo.
Nekada se uz pučke svirače jelo, pilo i veselilo do duboko u noć, a danas se ovi običaji sve više i više gube.
Vjerski i običaji kroz godinu
Razumije se da, pošto su Karaševci rimokatoličke vjere, slave i poštuju sve vjerske blagdane. Od običaja vezanih za
pojedine blagdane navest ću neke događje vezane za Badnjak i Božic, poklade i slavljenja zaštitnika kuće (patrona
doma).
Što se običaja oko Badnjaka i Božića tiče, običaj je da se na taj dan posti
69
i nikako ne jede meso. To znači da se na
Badnji dan uvečer večera dimljena riba, suhi grah (tzv. pasunj postinut), sir i kolač od turske tikve. Pod stolom se
nalazi rešeto sa slamom, kukuruzom i ponekim granjem, kojim se prije ulaska u sobu, obilazila kuća
70
.
Nakon večere
bacaju se orasi uvis i izgovara se (onaj koji baca, obično najstariji u kući ili onaj koji je održao zdravicu, tzv. naminjanje,
prije večere): Sles, Bože, u selo,/ ce selo veselo!; ili: Sles, Bože, s nebesa,/ da su deca vesela! Nakon večere svi idu
kititi bor. Večer završava, i prelazi u novi dan, s misom ponoćkom, na koju, uglavnom, svi ukućani idu. Za Badnjak je
karakteristično i to da se mladi maskiraju i idu maskirani kod cura, kod rodbina, kod djece
,
kojima nose poklone te
na ponoćku. Maske su prigodne i obučeni su u kožuci (kožuhe).
Takoder se za Badnjak i za Božić ide s Betlemam
71
. Prilikom obilaska gotovo svake kuće, mnogobrojne grupice
(redovito dvoje) djece pjevaju:
Dobro večer, želimo,
Ponizno vas molimo,
Da nas malo slušate
I u Betlem gledate.
Jer je lepo ditece,
Pjevajmo mu pjesmice
Hvalu i Bogu svi dajmo
I radosno pjevajmo:
Svim na zemlji mir, veselje,
Budi polak Božje volje,
Sad na nebu navišćuje
I glas neba potvrđuje.
Dobre volje svaka duša,
Greja većih, nek ne kuša,
Nego hvali, diči, Boga,
Što je posla Sinka Svoga.
72
Sinka Svoga, Boga moga,
S Ocem, Duhom jedinoga,
Od Marije primitoga,
U štalici rođenoga.
Maske će biti prisutne i na Poklade, Fašanjke, kako ih Karaševci nazivaju. Tada idu cerbulje
73
, koji klepeću sa svojim
69 Kao djecu uvjeravali su nas stariji da ako citav dan postimo, ući će nam picura (lijepa šarena ptica) u pazuh (Karaševci vele pazuka, što znaci da imaju ženski rod ove imenice, koja u hrvatskom
standardnom jeziku ima sr. i m. rod: pazuho i pazuh
70 Vjeruje se da će tako kuča i sve u njoj biti zašticeno.
71 Nastoji se u minijaturi dočarati veličanstveni dogadaj iz Betlehema. Djeca nose malenu kučicu s veoma pomno svečano uredenom unutrašnjošcu.
72 Za Sveta tri kralja, djeca idu zvijezdom i pjevaju: Dobro večer, želimo,/Ponizno vas molimo,/Da nas malo slušate/I u dzvezdu gledate./Tri kralja, dzvezda vodjaše,/Darovi koji stojaše./Svemoga
kralja nebeskog,/Na slamici prostrtog. (2 x); Zemaljski kralju, Irude,/Ne traži tvoje netrude,/Ne traži ovde vladanja,/Vecnoga Kralja živalja; Isuse, Tebe, hvalimo/I srcem, duhom, darimo,/Za blage ove
prilike,/Hvala vam bude uveke. (2 x).
73 Mislim da je riječ preuzeta od rumunjskog cerb, što znači, karaševski: jelin, standardnohrvatski: jelen (Cervus elaphus). No, maskirani su prije nalik na srnu ili domaću kozu, negoli na bilo koju
vrstu jelena.