Page 213 - Rijeci_2015_web

Basic HTML Version

208
riječi
glazba
glazba
glazba
glazba
glazba
glazba
glazba
glazba
12. izdanje Zdenak Weber – do sada najpotpuniji popis djela Miroslava Miletića, Valentine Badanjak Pintarić. Budući
da je popis sadržavao tek dio rukopisa i notnih izdanja koje Miletić privatno posjeduje, nije potpun. Iako je popisana
većina objavljenih notnih izdanja, neke bi se rukopise (!) trebalo tražiti u arhivima kuća po čijoj su narudžbi skladane
(primjerice na HRT koja posjeduje i neistraženi audio-vizualni arhiv u kojemu bi se trebale nalaziti i rukopisi i snim-
ke primjerice muzičke priče
Zimski dani
, ciklusa dječjih pjesama za dječji zbor, bariton i orkestar) ili tko zna gdje u
ponekom slučaju.
Miletić je srećom marljivo i relativno dosljedno vodio bilješke o svojim djelima, stoga imamo podatke o nastanku,
praizvedbi i/ili izvođačima nekog djela tek iz njegovih bilješki, primjerice za
Psalam 150
za djevojački zbor i instru-
mentalni sastav iz 1991. godine. Najstariji pronađeni zapisi datiraju oko Božića 1947. godine, a među tim klavirskim
stavcima su i
Cantabile
i
Valcer
koje je djelomično koristio u
I. gudačkom kvartetu
. Ipak, prvu klavirsku skladbu objavio
je tek 1956. u Zagrebu, a bila je to
Fantasia (concertante)
.
U dva velika dupkom puna ormara nota i notnih rukopisa nalaze se mnogo nikada izvedbom oživljene glazbe. Pri-
mjerice, rukopis dječjeg mjuzikla u tri čina
Tri slavna
, komorna jednočinka
Sudski slučaj;
opera s prologom i epilogom
u dva čina
Karolina suhodolska
ili dva Miletićeva baleta, odnosno plesne humoreske
„Ružica“ ili Slučaj s djetetom
i
baletni impromtu
Snovi slijepih
koji je pisao tijekom 1958. uz jedan komični balet, „zabavnjački
overcross
nazvan
Semafori
uz koji mi je Miletić ispričao anegdotu o tome kako mu je cijeli orkestar aplaudirao jer se suprotstavio i
poderao ugovor o smanjenju plaće radi osiguranja novca za komunističke doseljenike koji su dobivali stanove po
Zagrebu, zbog čega su mu prijetili kako neće više nigdje svirati. Ipak, i nakon toga Ferdno Pomykalo, jedan od najjačih
partijskih ljudi poslije rata i dirigent u Komediji, osobno ga je „snubio da sklada ovo djelo“.
Među hrpom ispisanih notnih papira i velikih partitura zapamtila sam jednu od tada najsuvremenijih za djelo
Modi-
fikacije za gudače i udaraljke
s novitetima grafičke notacije. Za Sisak su znakovita djela nastala uz određene prigode:
Sisačka suita (Turopoljska) za orkestar harmonika
(1989.); spjevoigra u dva čina
Turci pod Siskom
(1989.) prema
Kukuljevićevoj drami
Juran i Sofija
, a koju je naručio Grad Sisak i praizvedena je pod visokim pokroviteljstvom pred-
sjednika RH dr. Franje Tuđmana povodom 400. obljetnice boja Sisačkoga (1593.-1993.) te dječji zbor
Tvoj grad te
čeka
(1998.) prigodom 50. obljetnice Glazbene škole
Frana Lhotke
.
Uz note, u zbirci radova Miroslava Miletića mogu se naći njegovi tekstovi
Skladateljski opus maestra Antuna Dobronića
,
izašao u Hvarskom zborniku povodom 100-godišnjice rođenja skladatelja i knjižica
Stjepan Radić – muzikolog
(Matica
hrvatska Sisak, 2011.), separat - pretisak iz knjige Stjepana Radića
Češki narod
(Matica hrvatska, 1910.).
13. dani glazbe Miroslava Miletića
(15. – 17. listopada 2013.) izgubili su pokroviteljstvo Grada Siska i održali se uz ono
Ministarstva kulture RH, Sisačko-moslavačke županije i Austrijskog kulturnog foruma, te uz tehničku pomoć Doma
kulture KKV. Festival je u ime Ministarstva kulture RH prigodnom riječi otvorila gospođa Sanja Raca najavivši
Zagre-
bački gitarski trio
koji je na koncertnom programu izveo VivaldijaI obr. Römer, Ferrantija, Čajkovskog/obr. Petrinjak i
Miletića (
Consort trio
i
Suite du bourdon
).
Nakon popularnog predavanja Christopha Angerera o violi d’amore, nastavila se „Austrijsko-hrvatska večer“ u
izvedbi oca i sina Angerera (klavir i viola d’amore), Brune Philippa na klarinetu, Tihane Herceg Ivšić, mezzosopran i
Lane Bradić, klavir. Izveli su djela P. Angerera, Dobronića, Berga, Zeyringera i Miletića (
Movimento
). U okviru festivala
se projekcijom filma
Svoga tela gospodar
obilježila 130. godišnjica rođenja Frana Lhotke koji je autor glazbe u tom
filmu, a čije ime nosi sisačka glazbena škola. Festival je završio u dvorani glazbene škole koncertom Ivana Novinca,
violina i Srđana Čaldarovića, klavir. Izveli su djela hrvatskih skladatelja: Josipovića, Berse, Bjelinskog, Paraća, Pejačević,
Lhotke i Miletića (
Ples
).
14. dani glazbe Miroslava Miletića
(15.-17. listopada 2014.) u nekoj su mjeri povratili financijsku podršku Grada Siska,
zadržavši pokrovitelje Ministarstvo kulture RH i Sisačko-moslavačku županiju. Otvoreni su koncertom armenskog
pijanista s hrvatskom adresom - Rubena Dalibaltayana koji je izveo Schumanna, Bersu, Babadjanyana, Hačaturjana i
Miletića (
Mikro suita
).
Na koncertu „Glazba nasljednicima“ učenici glazbenih škola i studenti glazbe Sisačko-moslavačke županije: Petra
Šket, Marijana i Petra Balanč, Ana Tomšić, Klara Krnjić, Mislav Babić, Iva Tonković, Karla Nogić, Meri Vranješ, Luka Pa-
hel, Sebastian Debeljak, Fran Komlinović i Tena Lončarević te studenti glazbe: Ivona Konjetić, Ivana Galić, Ivor Praj-
dić, Antonia Ikas, Tea Petak i Ivana Bjeloš, izveli su djela Dore Pejačević, Ivane Lang, Brune Bjelinskog, Josipa Magdića,
Johannesa Brahmsa, Claudea Debussyja, Vladimira Bednjanca, Philipa Ernsta, Alberta Ginastere, Miroslava Miletića
i Danijela Legina, kao i skladbe Valerije Vranješ i Ivora Prajdića, prvih sisačkih skladatelja nakon Miroslava Miletića.
Festival je zatvorio
Zagrebački kvartet saksofona
sa programom Händel, Dobronić, Papandopulo, Piazzolla, jazz
standardi Colea Portera, Jeromea Kerna, Mattyja Malnecka i Oscara Levanta i Miletić. Nakon koncerta u
Siscia jazz
klubu
glazbeni producent i DJ Višeslav Laboš održao je „Elektronički Shock & Show“ na kojem je predstavio neke