Page 190 - Rijeci_2015_web

Basic HTML Version

likovnost
likovnost
likovnost
likovnost
likovnost
riječi
185
LIKOVNOST
Dorotea Jendrić
Đuro Seder, slikar vječnih tema
Netko je rekao kako je za „pravu retrospektivu“ potrebno imati najmanje 75 godina života i barem 150 odabranih
slika. Dok su mnogi mlađi umjetnici nestrpljivi, površni pa retrospektivom često nazivaju tek dvadesetogodišnje
likovne aktivnosti, starija garda likovnjaka najčešće se držala nepisanih pravila da je za sveobuhvatan pregled nečijega
stvaralaštva potreban cjelovit, korektan, dosljedan opus, jedna visoka razina umjetničkih djela, ali i izvjestan ugled
među suvremenicima. Sjetimo se samo sjajnoga slikarskoga maga Ive Šebalja koji je s 58 godina prvi put uopće sa-
mostalno izlagao! Bila je to iznimka, zato se i pamti, no vrijedna spomena jer je Šebalj imao razvijeno profesionalno
poštenje, izraženo samopoštovanje.
Tamo gdje nema pravila, ima apsurda. U okrutnoj sredini poput naše koja je kulturno nesređena, povodljiva, za-
boravljiva i koja ne cijeni svoje kreativne potencijale, tu umjetnik treba dugo živjeti, e da bi se čovjek pozicionirao i
izborio za svoje mjesto u kulturi, ispravio tuđe pogreške, šlamperaje i propuste.
„Ja imam mnogo više godina, a i slika. Sve te uvjete odavno ispunjavam. U svakom slučaju, drago mi je da je Moderna
galerija organizirala moju retrospektivu. Uvijek je manjkala ta moja crna faza s monokromnim djelima. To je bilo
teško pronaći jer su ta djela uglavnom po privatnim zbirkama i galerijama. A sad su i ta djela bila pred publikom“
kaže slikar Đuro Seder (88) sada, kad su se slegli dojmovi, četiri mjeseca poslije iznimno uspješne izložbe. Bila je to
svakako najvažnija umjetnikova izložba jednostavno nazvana „Seder, Retrospektiva 1953.-2015“ u kustoskoj obradi
Željka Marcijuša iz Moderne galerije u Zagrebu.
Dogodilo se čak da je Seder prije postao akademik, „besmrtnik“, nego što je imao javnu prezentaciju cjelokupnoga
slikarskoga opusa. Primila ga je u svoje redovito članstvo 2000-te čak i naša troma Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti, ali sveobuhvatnija kritička retrospektiva – to ne, to je bilo na čekanju. A bilo je pokušaja cjelokupne
procjene u nizu većih samostalnih izložbi ostvarenih od 1958. do danas. „Bila je jedna retrospektiva koju je 1989.
priredio Vladimir Maleković u Muzeju za umjetnost i obrt“ tumači akademik Seder i u šali domeće da on nije ni znao
da je riječ o retrospektivi. On je nije tako doživio.
Akademik Seder procjenjuje da je u životu naslikao više od tisuću slika. Njegov je slikarski put dosljedno pratio
Zdenko Rus, nekadašnji kustos Moderne galerije. Pratio, no nije ga dopratio do retrospektive. Prošle su kustoske
godine, otišao je u mirovinu. Stjecaje okolnosti ostao je dužan relevantnu javnu prezentaciju Sederova monumental-
noga slikarstva koje je itekako obilježilo drugu polovinu 20. stoljeća. Stoga je Rusu mlađi kolega Marciuš dao prostora
za bilješku u katalogu kojom se na neki način ispričava Sederu zbog štete koju je pretrpio unutar institucionalnoga