Basic HTML Version
48
riječi
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
nogaurbanitetaukojemseflanerosjećakaoutoplini
svogadoma.Drugikruguključujefeljtonesizraženom
sumnjomu ideju napretka i modernizacije te nostal-
gijomzaprošlimi domovinskim.Tuspadaju i tekstovi
napisaniudrugoj flanerističkoj fazi, nakonpovratkau
domovinu, s političkim temama. Treći krug, s drugim
povezan,obuhvaćaonefeljtoneukojimaseknjiževne
vedutePariza,Ženeve,BeogradauspoređujusaZagre-
bom. U tom se krugu, zajedno s drugim, pjesnikovo
šetanjegradompretvaraušetnjuunutarnjimkrajolici-
ma duše, u flanerijumislima.
Matoš jeoflaniranjupisaounekolikonavrata,
alinajsustavnijeufeljtonuFlanerijagdjeseflanerizam
realizira kao tema i kao motiv. Riječ je o amalgamu
flanerističketeorijeiprakse,podijeljenuudvadijela.U
prvomepjesnikobrazlaževlastitopoimanjeflanerizma
uteorijskomsmislu,audrugomsnažnomsinestezijom
ibogatstvomizrazaopisujekonkretnupariškušetnju.
Za razliku od šetanja koje se odnosi na nešto
utilitarno, ukočeno, gospodsko, flanerija je za Matoša
bezbrižna, ležerna, demokratska zabava. Flanera vodi
slučaj, avantura, poezija, a svrhamu je isključivo flani-
ranje—l’artpour l’art.FlanerjezaMatoša„pjesnik,pus-
tolov,posmatrač,humorist,filozofkojinaulicidoživljava
brojne senzacije“.Takvedoživljajenapariškimulicama
tražiojeisamknjiževnik,patakoufeljtonuPariz,ujesen
1902., objavljenu u sarajevskoj Nadi 1903., bilježi:
„Poovakvomvremenunajradije lunjam.Te su
mi besciljne šetnje najmilije jer sam obično najviše
našaonabesciljnimputovanjima.Slučajjenašnajbolji
zabavljač, najbolji vođa; često najbolji prijatelj, i neka
vasnezačudinimalofakatdasunajvećeistineinajveći
dragulji,dajeAmerikanađenaslučajno“(1973III:315).
Uz konvencionalnu interpretaciju flanerizma,
Matoš pojam širi na čitav život:
„Život je flanerija, manje ili više zabavna,
šetanjenepoznatimputom,besciljnoflaniranje,najviše
onda kad tobože imamo cilj“ (ibidem).
Budući da je život flanerija, razrađuje dalje
Matoš, svi su veliki duhovi flaneri:
„Goethe i Renan flaniraju kroz sve civilizacije i
sve ideale, Shakespeare, Balzac i Saint-Simonkroz sve
duše i značajeve. Književnost, umjetnost, poezija i
nijeništadrugonegoveličajnoflaniranje, imaginarno
putovanje, zadovoljavajući najpustolovnijučežnjuza
novim, zapoletomiz vulgarnog i uskognašegkruga“
(ibidem).
Matošutomkontekstuflaniranjevežeumod-
ernost:
„…jošnikadanebijašetajflaneurskiciljkulture
evidentankaodanas.Nervoznoj,spleenskojmodernoj
dušijezemljaodvišetijesna,paseopasujekrilomlabu-
dovim,respectiverješavaproblemeaeronavigacije.Još
maloiDaidalovtitanskipotomaknećese,biva,stidjeti
Zeusove ptice i munje“ (ibidem).
Atrakcije i sjeta flaniranja
„Da se ne bojimpretjeranosti, ustvrdio bih da
je kultura nastojanje oko što lakšeg, što intenzivnijeg
i ugodnijeg flaniranja, jer sve flanira, sve se kreće —
kako veli Mudrac: — i sunce i bacil, i molekil i misao,
a znanosti su zapisci tih flanerija. Kemija je flaniranje
elemenata, astronomija flaniranje planeta“ (ibidem).
Da Pariz nije najflanerskiji ne bi bio najkul-
turniji, najduhovitiji, najnonšalantniji grad, smatra
Matošiopisujesvojusvakodnevnuflanerijuodnjegova
skromnogastanadoparkaLuxembourg.Šetnjanetraje
ni deset minuta, ali taj kratki put po njemu je ljepši i
poučniji odputa„kroz cijelunametljivuBudimpeštu“.
Matoštipičnoflanerističkinabrajaatrakcijekojeflaner
možedoživjetiutominspirativnomputovanjuprosto-
romivremenom,bogatimnaslagamakulturautisnutih
uurbani pejzaž. Impresijepotaknutearhitektonskim,
spomeničkim i hortikulturnimostvarenjimamiješaju
se pritom s akustičnim pjesničkim slikama (smijeh
djece,sutonskazvona)tesubjektivnimmelankoličnim
raspoloženjima i sjećanjima na nesretnu domovinu:
„Iz drevnih građanskih i gosparskih hotela
dopire pokadšto krik, bit će jauk histerične papige ili
histerijske i historijske gospođice koja nekada vidje
Chateaubrianda kada bi dolazio u taj quartier opatu
Seguinukodkojegaodlučinapisatinajpobožnijesvoje
djelo:ŽićeArmandaRancea.Poredsivepalačeicrkvice
MarijeMedicis (današnji senat) - crvenimuzej Luxem-