Basic HTML Version
46
riječi
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
UkontekstuBenjaminove interpretacijeulica,
odnosnopasaž,postajudokoličarovstanionseosjeća
među pročeljima kuća, kao što građanin kod kuće
među svoja četiri zida. Njemu su blistavi postakljeni
cimeri tvrtki isti, pa i bolji zidni ukras nego građaninu
u salonu uljene slike; zidovi su mu stalak za pisanje,
novinski kiosci njegove su knjižnice, a terase kavana
erkerizkojeganakonobavljenaposlarazgledavasvoje
kućanstvo(usp.Benjamin1986:44-5).Tamogdjedrugi
kupuju,flanerbesposlenošetairazgledava.Takopasaž
posredovanjemflanerapostajeprostoromigre,poljem
protestaprotivkapitalističkeposlovnostiiprogresa,ali
imjestomumjetnikovaužitkazbogotkrivanjauniver-
zalne ljepote modernoga grada (ibidem: 50-60).
Reprezentativne primjere pasaža možemo
pronaći i na nekoliko lokacija u Zagrebu, koji je na
prijelazu 19. u 20. stoljeće imao svega šezdesetak
tisućastanovnika.Prvipasažhrvatskametropoladobi-
la je 1899. To je bio prolaz Prve hrvatske štedionice ili
Oktogon, sagrađen prema nacrtima Josipa Vancaša,
koji je uz Strossmayerovo šetalište, do danas ostao
jednim od najprimamljivijih zagrebačkih lokacija za
flaniranje.
WalterBenjaminuBaudelaireovuflanerupre-
poznajedakleurbanogaobrazovanogčovjeka,utjelov-
ljenjeindividualcakojipatiodanksioznostiuzrokovane
procesimamodernizacijeivrtoglavimpromjenamakoje
nastupaju.Premanjegovojinterpretaciji,štojezrcalno
i naMatoševuprimjeru, flaner jepodvojena ličnost. S
jedne strane, moderni grad kao produkt industrijal-
izacijenjegovjeprirodniitinerar,sdrugeonprosvjeduje
protivtehnološkoganapretkaiubrzanegradskekulturu
življenja koja ometa njegovu kontemplaciju. Tvrdnju
oprimjerujemodomkoja je vladalaoko1840. Naime,
utojevrijeme,navodiBenjamin,“bilootmjenoizvoditi
kornjačeušetnjupasažima,dokoličarjeradodopuštao
da mu one određuju tempo” (Benjamin 1986: 59).
52)
AneraStopfernatraguChrisaJenksa iMichela
deCerteauasvojuinterpretacijuflanerizmatemeljina
shvaćanju flanera kao istraživača i promatrača koji u
potrazi za vlastitim identitetom (u varijacijama od
dendizmadoboema),preispitujesociološke,kulturne
i umjetničke vrijednosti suvremenosti, uspoređujući
ih s prošlošću: on nije zainteresiran isključivo za
prostor nego ima potrebu za kontekstualizacijom.
Hodanjetakoprelaziokvirefizičkeaktivnosti ipostaje
manifestacijaduhovnemeditacije,pričemusegotovo
nesvjesnovršemehaničkipokreti tijelakaoizgovorza
razmišljanje.Događaseproceskojisvjedočiotomeda
„mentalnevijugepostajupejzažzahirovitoinenadano
lutanje misli“ (Stopfer 2013: 609-610).
Feljton – autohtoni flaneristički žanr
Flanerizamjenajplodnijetlopronašaoužanru
feljtona, dok se u autohtone flanerističke žanrove
može još uvrstiti detektivska priča te pjesma u prozi.
Flanerističkimotivi javljaju sepovremenouputopisu,
međutim putopis nije autohtoni flaneristički žanr
budući da počiva na drukčijoj motivaciji.
Feljton ili podlistak granični je žanr između
književnostiinovinarstva,tipičanproizvodurbanekul-
ture. Njegov postanak veže se uz pojavu tiska i razvoj
gradskogaživota,ateorijskeklasifikacijesmještajugau
publicističkevrste.Prvotno,feljtonjebiodiopolitičkoga
lista u kojem se nalazio prikaz kulturnoga života,
uglavnomkazališnakritika, a ime jedobiopostalnom
mjestunakojemjeizlazio.
53)
Teorijaknjiževnostifeljton
definirakao„publicističkuvrstukojanaživ ipopularan
načinobrađujeproblemeumjetnosti,znanostiifilozo-
fijetepitanjakojasutrenutnoodopćegadruštvenoga
značenja. Feljton, zajedno s reportažom ujedinjuje
istinitost i vjerodostojnost zapisaopojedinimljudima
i pojavama, osobito o aktualnim zbivanjima i ljudima
za koje se javnost posebno zanima, s umjetničkim
interesom da se iza prolaznosti pojava i kratkotrajna
efekta izvještavanja prodre do one srži pojava koja ih
čini značajnimzaopćeljudsko iskustvosvijeta i života”
(Solar1989:182).Osnovnajeosobinafeljtonakaoizra-
zitoelastičneformestilskavještina,upotrebaretoričkih
i stilskih figura te jezičnih dosjetki.
Navedene teorijske postave u mnogomu
su prisutne u Matoševoom feljtonističkom opusu,
najzaokruženijem i najuspjelijem u čitavoj hrvatskoj
književnosti.Realističkimisocijalnokritičkimanalizama
52 Benjaminovuslikuflanerakojiušetnjuvodikornjaču
citiraju mnogi kasniji istraživači flanerizma. Međutim, u realnom
životu nije zabilježen nijedan slučaj takve šetnje. Riječ je dakle o
urbanumitu.
53 Prvi feljtonobjavljen jeupariškome listuJournal des
Débats (1800), aprvimfeljtonistomsmatra seopat J. L. deGeoffroy
(http://proleksis.lzmk.hr/30849/, 4. rujna 2013)