Basic HTML Version
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
riječi
45
Od Baudelairea do W. Benjamina
Književnu slavu flaner duguje začetniku
ideje o estetskom modernitetu – pjesniku Charlesu
Baudelaireu. U eseju Slikar modernog života iz 1863.
Baudelaireov flaner neposredno se odnosi na slikara
Constantina Guysa, međutimon postajemetaforom
modernoga umjetnika.
Naukorijenjivanjeflanerauknjiževnostutjecala
jebitnaizvanknjiževnapromjena.Naime,od1853.od
1870.francuskiurbanistbarunGeorges-EugèneHauss-
mannproveojevelikumodernizacijuipreuređenjePari-
za.Počeojerušitimalekućeiuskekrivudaveulicecijelih
gradskih četvrti te zidati višekatnice, ameđunjima je
probioavenije ibulevare, širokeulicezavišeuspored-
nih kočija s nogostupima (fr. trottoire) i nasadima sa
strane. Haussmann je uređenjem vodovoda i kanali-
zacijebitnopoboljšaozdravstvene i higijenskeprilike
ugradu, promijenivši i gradskuvizuru–odmračnoga
srednjovjekovnogagradatajnovitihulicaParizpostaje
jednimodnajmodernijiheuropskihgradovasbrojnim
parkovima, gradskim prolazima (pasažima) i širokim
avenijama.
Umjetnik-flaneur, premaBaudelaireu, šetač je
gradskimprolazimaiulicama,uronjenugomilu,alinei
čovjekgomile,princkojiuživausvominkognitu,upot-
razizaosebujnomkvalitetom—„onimnečimštoćete
midopustitinazvatimodernitetom“(Baudelaire1863.
premaOraić-Tolić98-9).Opisujućitonešto,Baudelaire
definirapojammodernitetakaoprotuslovnuljepotu:
„Pod‘modernitetom’mislimonoefemerno, prolazno,
kontingentno,poloviculjepotekojedrugupolovicučini
onovječnoinepromjenljivo“(Baudelaire1863.prema
Oraić-Tolić 98-9).
Baudelaireova gradskoga lutalicu u teoriju
moderne kulture uveo je Walter Benjamin. Interes
za Benjaminovu interpretaciju flanera ide od viđenja
samogaBenjaminakao„flaneurameđuknjiževnicima
i povjesničarimakulture“ (Žmegač1986: 18) dožanra
novinskogafeljtonakaoizrazaflanerističkepercepcije
(Flaker 1988: 45).
Benjaminflanerailidokoličara„kojiizlazinaasfalt
botanizirati“ (Benjamin 1986: 44) smješta u kontekst
industrijskogadruštvamodernogaPariza-„prijestolni-
cu19.stoljeća“- iarhitektonskiprostorpasažabezkoje
flanerstvonebimogloostvariti svoje značenje. Pasaži
su bili nov izum industrijskoga luksuza, kaže se u jed-
nom ilustriranom pariškom vodiču iz 1852., staklom
natkriveni,mramorompopločeniprolazikrozcijeleblo-
kovekuća.Sobjestranetihprolaza,kojisvjetlodobivaju
odozgo,nizalesusenajelegantnijetrgovine,pajetakav
pasaž grad, piše Benjamin, svijet u malome. U tom je
svijetudokoličar kodkuće; onomogućujeomiljenom
boravištu šetača, pušača, poprištu uličnih svirača, da
dobije svoga kroničara i svoga filozofa. Sebi samome
pakpomažedadođedonepogrešivalijekaprotivdosade
(usp. Benjamin 1986: 44-5).