Basic HTML Version
temabroja
temabroja
temabroja
temabroja
riječi
37
(tadašnjoj Općini Črnomerec) kuću na Vrhovcu 38.
Drugaodnavedenihemanacijaparkaskulpture
jestpozicijasamosvojnogisamodostatnogprogramau
okvirimapotpunojavnogkorištenjaprostora-javnog
i u vlasničkom smislu, i u režimu dostupnosti. Park
skulpturajejedanodmnogobrojnihvrsta‘tematskog
parka’,kojinavodiopćipojmovnikgeneralnogplaniran-
japrostora,definicijomspecifičneprostornenamjene.
Tamostojidaje„tematskiparkprostorčijesuoblikovne
karakteristikezadanesadržajemilitemom”.Tačinjenica
dakle,tematskipark(odnosnoparkskulpture)određuje
institucijomperse,zakojujemanjevažoilipakpotpu-
no nevažno njegovo„perivojno obilježje”. Sadržajna
strukturatematskogaparka,opremljenostgrađevina
mobilijarom, tedrugiuvjeti realizacijeparkaodređeni
suurbanimpravilima, ali prije svega činjenicomda je
prostornamijenjenurbanoj skulpturi sasvimrizicima
koji izlaganjeumjetninau javnomprostorupodrazu-
mijeva-perceptivnost,dohvatljivostistupanjnadzora
nadprostorom, tekrhkost skulptureusuvremenomu
gradskom okruženju, koja se mora nositi i s destruk-
tivnimobrascima ponašanja pojedinaca ili grupa.
Park skulptura na promenadi uz sjeverni
savski nasip zagrebački je primjer ovakvoga parka.
Izmeđunjegaidrugihpojavnihoblikaparkaskulpture
postoje samo određene razlike u sadržajnoj gustoći
i dostupnosti. Dok s jedne strane o skulpturama u
otvorenimdijelovimamuzejskihparcelaskrbiprijesve-
gaustanova,oskulpturamaujavnimgradskimsekven-
cijama skrbi Grad.
Aleja skulptura na Savi začeta je 1990. godine
postavomprveunizu-KapiRatkaPetrića.SlijediTrkač
Marije Ujević-Galetović, (1995.), a godinu poslije i
Kamen temeljac Mire Vuce, pa skulptura Kotač vre-
menaMileneLah (2000.), ŽabinjakStjepanaGračana,
Mačka Branka Ružića, Čovjek s kolutom Mladena
MikulinaiDvojeŠimeVulasa.SkulpturaPutokazZvon-
imiraLončarićapostavljena je2007. , azatimTokDore
Kovačević (2010.), čime je gotovo u potpunosti real-
iziranaprva faza Petrićeve vizije. Posljednja skulptura
Ruka,djeloIvanaKožarića,postavljenaje2011.godine
prigodomnjegova90.rođendana.Nedostajejošsamo
skulpturaStupMiroslavaŠutejadabiprvafaza,prema
Petrićevu izboru, bila u potpunosti ostvarena.
Između prvih i drugih pojavnih oblika parka
skulpturepostojesamoodređenerazlikeusadržajnoj
gustoći i dostupnosti. Dok s jedne strane o skulptur-
ama u otvorenimdijelovimamuzejskih parcela skrbi
prijesvegaustanova,oskulpturamaujavnimgradskim
sekvencijama skrbi Grad.
Javni komunikacijski prostori ulice i trgovi,
platforme su društvenosti - postamenti artističkih
ekspresija i poligoni multižanrovskih događanja. Bila
onatrajnailiprivremena,fiksnailimobilna,skulpturaje
iskazurbanog statusa i samosvijesti gradada sepozi-
cionira kao kulturno središte.
Izvan akademskih rješenja još je neistražen
‘međuprostor’u kojem se arhitektura i skulptura uje-
dinjuju u transmedijsku urbanu a(tra)kciju.
ART I ARTEFAKT
Pojavnost parka skulpture danas treba sagle-
davati i kroz dihotomiju grad / selo (ili još preciznije
naseljeni prostor / okoliš - što nam kao suvremenu
paradigmu obitavanja donosi globalizacija), pa se i
skulptura(fenomenrođenupravouurbanomokrilju),
potvrđujetakođer iuokvirimaprirodnogokruženjaili
u okruženju antropogenog pejzaža. Aleja glagoljaša
u Istri paradigmatski je dijalog artefakture i prirode u
kompoziciji pejzažnoguređenjakojapostajeartefak-
tomper se.
Još jedan primjer parka skulpture uHrvastkoj
progovarasemantikomodnosaartefakt–priroda,alina
jedandrukčijinačinisjednomdodatnomdimenzijom.
U okruženju Bilogorske šume, duž lokalne zavojite
cesteuzkojusenižumekaniproplanci i livade,nastala
je galerija drvenih skulptura na otvorenom SVIJETLE
PRUGE. Održavanjem istoimene terenske nastave
studenata Kiparskog odsjeka i u razdoblju od 2002.
do 2009. godine, galerija na otvorenom nastala je
međusobnomsuradnjomHrvatskihšuma,Bjelovarsko-
bilogorskežupanije,Akademijelikovnihumjetnosti iz
Zagreba i Općine Veliko Trojstvo. Izradom radova -
skulptura u drvu prema zadanoj temi.
Ovdje je izvorni, prirodni pejzaž već zatečenu
nizu fragmentarnih intervencija –eksploatacijanafte
i plina. Elementi industrijske i komunalne arhitekture
(istražneieksploatacijskebušotine, cijevi,postrojenja