Basic HTML Version
36
riječi
temabroja
temabroja
temabroja
temabroja
park skulptura. Danas jeonsastavni diostalnogpost-
ava Zbirke hrvatskog kiparstva od 19. do 21. stoljeća,
te se u njemu nalaze radovi: Bizon Borka Avramova,
SvjetlosniobliciVojinaBakića,KamennakamenLjube
De Karina, Sv. Juraj ubija zmaja Antona Dominika
Fernkorna, Dvoje Vladimira Gašparića-Gape, Staro
kljuse i Šutljivi prsten Raula Goldonija, Jutro Stanka
Jančića,DrvosječaRobertaFrangeš-Mihanovića,Važna
sprava Branka Lepena, Muška stojeća figura Valerija
Michielija, LjubavniciTomislavaOstoje, Skulpturabez
nazivaNikeRadić,TisućudevetstosedamdesetaBranka
Ružića, Veliki mudrac Dražena Trogrlića i Tačkarica
Koste Angeli Radovanija.
Uređenja parka Akademije likovnih umjet-
nostiuZagrebupotpisujeDragutinKiš.Konceptslijedi
programski zahtjev prezentacije radova suvremenih
hrvatskihskulptora.Projektjetadabiotekdjelomično
izveden,alije1997.(prigodom90.obljetniceAkademi-
je) ponovnoaktualiziran i dopunjen. Park skulpura se
uređivao do 2002. godine.
Parkoviseskulpturauurbanomokruženjujavl-
jaju u različitim emanacijama:
• Oni mogu biti dio muzejskog postava,
izloženognaotvorenomicjelovitouobličenogu(nara-
tivni) sadržaj perivojne arhitekture.
• Oni mogu biti i tematski program javne
komunikacijske, perivojne ili rekreacijske površine,
shvaćeneuširokomrasponupojavnihoblika,tematski
obilježenih ili žanrovski sasvimheterogenih.
Prva od navedenih emanacija zapravo je samo
vanjskamanifestacija programski određenog sadržaja
arhitekture na za to predodređenoj građevnoj čestici
namijenjenoj izgradnji ili uređenjumuzeja ili galerije.
Bilo da se radi o atrijski izoliranoj podcjelini ili
otvorenomvrtusagledivomizkontaktnogajavnogapro-
stora, park skulptura percipira se kao dio jedinstvenog
konceptapostavaimuzejskearhitekture.Skulpturepred
Akademijom likovnih umjetnosti ili skulpture u vrtu
Gliptoteke HAZU pripadaju ovoj kategoriji uređenoga
prostora. Park skulptura deriviran iz ovoga načela
upotrebe prostora, može iskazivati funkcionalnu sim-
biozu nekad kompatibilnih, a nekad vrlo divergentnih
namjena.PrimjerparkaskulpturapredSportskimdomom
Mladost ilustrira ovakav hibridni program jedinstvene
česticepremagrađanimakojiseobjektomkoristeizpot-
punodrukčijihprohtjeva, anajmanjeusvrhukonzumi-
ranjakulture.Narubukategorijeokojojjeovdjeriječstoje
parkoviskulpturaunutarprivatnihstambenihjedinica,u
vrtovimakolekcionaraumjetninailiatelijeraumjetnika.
Među skulpturama koje se i danas nalaze u
Parku Mladost jesu: Plesačica (Goran Štimac), Sta-
blo (Ratko Petrić), Žena (Branko Milenković), Finale
(Tomislav Ostoja), Svjetlost (Dora Kovačević), Kiklop
(Ante Rašić), Mladost (Žarko Tomazetić) i Veliki pauk
(Branko Lepen).
Utemeljenje Parka skulptureMladost zasluga
je grupe mladih skulptora, predstavnika suvremene
hrvatske likovne scene, koji su u sklopu akcije„Mladi
kipari zaUniverzijadu“ izložili naotvorenomprostoru
svoje radove.
Park skulptura, međutim, u derivaciji istog
načela upotrebe prostora unutar cjelovite građevne
česticemože iskazivati funkcionalnusimbiozunekad
kompatibilnih, a nekad vrlo divergentnih namjena.
Primjer parka skulptura pred Sportskim domom
Mladost ilustrira hibridni program namjene jedinst-
venečesticenamijenjenegrađanimapotpunodrukčijih
afiniteta.
Na rubu kategorije o kojoj je ovdje riječ stoje
parkovi skulptura unutar privatnih stambenih jedi-
nica, u vrtovima kolekcionara umjetnina ili atelijera
umjetnika.ZagrebačkiprimjerjeParkskulpturaZbirke
Vjencelava Richtera i Nade Kareš-Richter .
Ujošuvijeknedovršenomparkuskulpturapost-
avljena su Richterova djela: Triennalski signal, Kocka,
Centrija, Kocka toplane, Limovi, Sunčani sat i Plavi
cvijet.Skulpturesuslobodnopostavljeneuvrtuukojem
je arhitektura stambene kuće Richter bila ishodišna
točkaprezentacijeuizvornomokruženjunjenanasta-
janja.VjenceslavRichterinjegovasuprugaNadaKareš-
Richterodlučilisu1980.godinedoniratigraduZagrebu