Basic HTML Version
temabroja
temabroja
temabroja
temabroja
riječi
23
grada–bilježenjevremena.„Bilježenjegrada–bilježenjevremenaje,posvojojprirodi,projektuneprekidnomnastajanju.
Onjedokapitalizacijasvakodnevnice;arhivmogućnostiinemogućnostisučeljavanjailiusuglašavanjasgradom.Onje
prizivtrenutakautjelovljenjautopije;lovnaduhove,nazagubljenegesteprostora.Onjegrađenjesimboličkeslikeurbanog
vremena - prostora u kojem se simultano prepleću urboglifi.
‹Bilježenjegrada–bilježenjevremena›zbirkajestvaralačkihipolitičkihdogađaja,umjetničkihbitakaiperformer-
skihdvobojanauzburkanojpovršinigrada.Tojepotragazaonimsinkronim,neposljedičnimnakupinamavremena-pro-
storakojisvakodnevnicidajumetafizičkivišak.Upravotajsuvišakljepoteinapetostikojipovezujestvariiljude,fasade
inatpisedućana,sadržajekućainebokojetečepovrhsvihpodsjetnikjenatrenutkeukojemjetrenjesvakodnevnicebilo
transcendirano, nekad zbog svoje nepodnošljivosti, a nekad zahvaljujući svojoj blagosti.“
34)
Uloga umjetnosti javnog prostora
Stvaranje kulturnog pejsaža i razvijanje kulture življenja
Suvremena umjetnost obuhvaća sva polja ljudskog djelovanja, odnosno umjetnost može biti sve ono što
umjetniksmatradabi onatrebalabiti.Danasumjetnostmožemopronaćigotovosvugdje–uarhitekturi, industriji,
javnimgradskim i ruralnimprostorima, napuštenim i zaboravljenimprostorima, u prirodnompejsažu.
Stoga je gotovo nemoguće reći gdje započinje jedno a završava drugo – pejsaž, grad, arhitektura, perivoj,
umjetnost...Sukladnonačinuživljenja,umjetnostjavnogprostoratrebaobuhvaćatislobodnoipluralističkoumjetničko
djelovanje u cjelokupnoj okolini.
Današnjaumjetnostjavnogprostoravišenemaisključivufunkcijuveličanja,obilježavanjailiprisjećanja,kao
štojetoslučajstradicionalnimpoimanjemskulpturekaoumjetničkeforme.Iakosevodemnogediskusijeokofunkcije
iulogesuvremeneumjetnosti,jasnojedaumjetnostjavnogprostoraaktivnosudjelujeudefiniranjukulturnogpejsaža
te razvijanju i podizanju standarda i kulture življenja.
Industrijska baština
Odmak od tradicionalnog
Industrijskabaštinapodrazumijevaprvenstvenofizičkonaslijeđepovijestitehnologijeiindustrije.Noonošto
tradicionalno prvo povezujemo s industrijom – tvornicu, nije jedini njen aspekt.
„Industrijskabaštinaneobuhvaćasamoindustrijskeobjekte,većiindustrijskekrajolike,radničkastambenanas-
elja,strojeve,arhivskugrađu...Onaodređujestupanjrazvojaodređenogprostorainjegovuvažnostuodređenompovijes-
nom razdoblju.“
35)
Industrijska revolucija označila je važnu točku u povijesti i utjecala je na gotovo svaki aspekt svakodnevnog
čovjekovaživota.Gledajućifizičkiprostor,utjecaj industrijemožemonaćigotovosvugdje.Mrežainfrastrukture,komu-
nikacije,proizvodnihiprerađivačkihpogonaobuhvatilajegotovosavprirodni iurbaniprostor,transformirajućimnoge
ruralneuurbaneprostoreirazvijajućinovikulturnipejsaž.Izgrađenisunovigradovi,novaradničkanaselja,noveindustri-
jske zone i pogoni. Razvoj industrije utjecao je na nove načine gradnje, na način života, standard i kulturu življenja.
Gledajućisvuširinuaspekatasvakodnevnogživotanakojejeindustrijaimalautjecaj,ijošuvijekima,potrebno
je industrijsku baštinu gledati na jednaki način i s jednakimpoštovanjem, kao dio kulturne baštine.
Upostindustrijskodoba, kakouHrvatskoj takoiusvijetu,mnogiprostori industrijeizgubili susvojuprvotnu
funkciju, a vrločesto i svaki vid funkcije. Postajunaslijeđenekogdrugogvremena, zaboravljeni, čestonapušteni u
pejsažu ili zanemareni utkivusuvremenogagrada.UHrvatskoj jereafirmacija industrijskognaslijeđa, kao i uvećini
tranzicijskih zemalja tek na početku. Industrijsko naslijeđe u Hrvatskoj tek treba početi živjeti novim životom.
Emanacije
Industrijske baštine
Emanacija,kaoishodište,izviranjeiproizlaženjeindustrijskebaštine,možesepronaćiupravouodnosuformi
i pojavnosti industrije te različitog prostornog konteksta u kojemu se industrija nalazi ili na koji je industrija imala
34 ... Bilježenje grada – bilježenje vremena – otvoreni ured, Culturenet, 2006.
35 mr. sc. Vlatko Čakširan, Industrijska baština grada Siska – Povijest i budućnost, Sisak.hr, 2011.