Basic HTML Version
povijest
povijest
povijest
povijest
povijest
povijest
riječi
149
Na prostoru Dalmacije, koja je dospjela pod
austrijskuupravukad i Istra, nakon što jeunapoleon-
skim ratovima prestala postojati Republika Venecija,
uspostavljenoje19kotareva
81)
kojisusedijeliliuopćine.
Ovaj teritorijalni ustroj nije imao puno vremena za
ustaliti se, jer suveć1806. godineDalmacijuokupirali
Francuzi. Nakon ponovne uspostave austrijske vlasti
1814. godine ponovo je restauriran i austrijski model
administrativno-teritorijalnog ustroja prostora, tako
jeprostorDalmacijepodijeljennačetiriokruga(Zadar,
Split,DubrovnikiKotor)kojisu1830.godinepodijelje-
ninasedampolitičkihkotareva.Političkikotarevizauzi-
mali su prostor dvaju ili više sudskih kotareva kojih je
bilodvadesetičetirinaprostorukraljevineDalmacije,a
koji susedaljedijelili naopćine, aonenamjesta i sela.
Od svjetske revolucije do
svjetskog sukoba 1848.-1918. godine
Revolucionarna1848.ostavilajeveliketragove
na tlu Hrvatske i uvela hrvatske pokrajine u burne
godine koje su slijedile do raspada Austro-Ugarske
Monarhije 1918. godine.
82)
Posljedice revoluciona-
rnih zbivanja na tlu Hrvatske bile su velike, od uki-
danja feudalizma i staleških podjela društva do for-
malnog ujedinjenja hrvatskih pokrajina u liku bana
JosipaJelačića.Najveće,korjenitepromjenedoživjelesu
županijekojesudo1848.godinepredstavljalestaleške
zajedniceplemstvanasvompodručju, aodtegodine
preobražavaju se u upravne teritorijalne jedinice.
Nakon što su Habsburzi uspostavili kontrolu
na području cijele Monarhije, uslijedila je očekivana
reakcija,uoblikuapsolutističkevladavineFranjeJosipa
I. Apsolutistička vladavina ostavila je velike tragove i
na administrativno-teritorijalnom ustroju hrvatskih
pokrajina. Carska politika bila je izjednačavanje svih
administrativno-teritorijalnih jedinica na području
carstva na istu razinu. Ovakva politika vodila je k uki-
danjuhrvatskihposebnostiiprivilegijaunutarcarstva.
U sklopu te politike županije su u svojim funkcijama
izjednačene na razinu svih okruga u carstvu. Novim
ustrojem od 12. lipnja1850. godine na prostoru
kraljevina Hrvatske i Slavonije imamo šest županija
(zagrebačku,varaždinsku,križevačku,osječku,požešku
iriječku
83)
),kojesusedijelilenakotareve.Ovakavustroj
bio je kratkog vijeka do reforme 1854. godine. Car-
81 Tada jeusastavupokrajineDalmacijebilo i područje
Boke kotorske.
82 Utomjerazdobljuprovedenošestreformiadministra-
tivno-teritorijalnogustroja,najvišeusvimzemljamaAustro-Ugarske
Monarhije
83 SrijemskažupanijaprestalajepostojatijerjedioSrijema,
Iločki iRumski kotarpripojenpokrajiniVojvodini aostatakžupanije
pripojenjenekadašnjojVirovitičkojžupanijikojajepreimenovanau
Osječku,Riječkažupanijajetadaosnovanaaobuhvaćalajekotareve
Bakar i Delnice
ska samovolja išla je tako daleko da je 1853. godine
ministar A. Bach u carsko ime spojio Križevačku i
Varaždinskužupanijutakodajereformudočekalosamo
pet županija. Županije su se u tomperiodudijelile na
tzv. vanjske i gradskekotare, gradski kotarevi supred-
stavljaligradove,odnosnonekadašnjegradskeopćine.
Ovakav se ustroj zadržao do 1861. godine odnosno
kraja neoapsolutističkog vladanja Franje Josipa I.
Slomom apsolutističke vlasti dolazi do pot-
pune reorganizacije administrativno-teritorijalnog
ustrojanaprostoruhrvatskihpokrajina.Takood1861.
godineponovonaprostorucivilneupraveukraljevina-
ma Hrvatskoj i Slavoniji imamo sedam županija
(zagrebačku,križevačku,varaždinsku,riječku,požešku,
virovitičku i srijemsku
84)
). Novom uredbom županije
dobivaju velik stupanj samostalnosti u postavljanju
lokalnih (županijskih) funkcija i obnašatelja dužnosti
vlasti, teodređenstupanj sudskeautonomije. Unutar
županija nalazimo okružja kao manje teritorijalne
jedinice.Prostorokružjadijelisenakotareve,novinaje
u tome da od te reforme same županije samostalno
određujuveličinuipoložajkotarevanasvomprostoru
bezkonzultacijevišihorganavlasti.Gradoviovimnovim
ustrojemponovnopostajusamoupravnimunicipijišto
značidadobivajuautonomnostumnogimpogledima
gradskeuprave. Općineostajukaonajmanje teritori-
jalne organizacijske jedinice.
Austrougarskom nagodbom 1867. godine i
Hrvatskougarskomnagodbom1868.godine,stvoreni
susasvimnoviodnosiupolitičkomiupravnomuređenju
države. Nakon ove nagodbe došlo je do nove orga-
nizacijeupravekojajepreciziralamnogestvariuupravi.
Noviustrojžupanija1870.godinedoveojedotogada
u sedampostojećih županija kotarevi postajuuz gra-
dove jedinemanjeteritorijalne jedinice, jer suokružja
ukinuta.Jedinoograničenježupanijamauodređivanju
područjakotarabilo jebroj stanovnika, to jestobveza
da moraju imati više od 16 000 stanovnika. Gradovi
su tomreformomu velikombroju do tada autonom-
nihposlovabilipodvrgnutitadaustrojenojzemaljskoj
vladi. Ovom reformom uređen je i položaj te status
općinai trgovištaunutaržupanija.Uskorojedošloido
povećanjabrojažupanijanaprostoruHrvatske.Godine
1871. ukinuta je nekadašnja Varaždinska pukovnija
i na njenom prostoru ustrojena je nova Bjelovarska
županija.Osnivanjemnovežupanijefizičkisu spojene
kraljevineHrvatska i Slavonijakoje jedotadaodvajao
prostor Vojne krajine.
Stupanjemnabanskustolicu‹›Banapučanina››
Ivana Mažuranića 1873. godine, u hrvatskim pokra-
jinamapodnadleštvombana i Saboraotpočinječitav
nizreformikojevodekamodernizacijisvihsegmenata
društva.Kaojednuodposljedicaprocesamodernizacije
moramoistaćirazdvajanjesudskeodpolitičkeuprave
84 VraćenisuodnosiprijeapsolutističkihizmjenaFranje
Josipa I.