Page 66 - Rijeci_3_2012_za_web

Basic HTML Version

esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
riječi
61
Feđa Gavrilović
Slavo Striegl -
veličanstveni
slikar detalja
Trag prošlostoljetnog promišljanja slikarstva
ostao je u svim dijelovima Europe sličan. Stalna borba
plohe i iluzije, različiti stupnjevi prikaza stvarnosti i više
ili manje slobodne interpretacije oblika, obilježile su
traganje za „novim“, koje je zapravo najstariji pokretač
umjetnosti uopće. Apstrakcija, novi realizam, enformel,
geometrija, egzistencija – sve su to koncepti koji svoju
premijeru nisu doživjeli u dvadesetom stoljeću (kako
nas često uvjeravaju teoretičari) nego kontinuiraju kroz
povijest slikarstva i likovnih umjetnosti općenito. U
cijelom skupu različitih htijenja javljaju se više ili manje
nadareni pojedinci koji pronalaze svoje mjesto unutar
strujanja kojima svjedoče.
Takva je i ličnost sisačkog slikara Slave Striegla koji
je u svom stvaralaštvu na jedinstven način prikazao svoj
rodni grad i njegovu okolicu, to (Krleža bi rekao) savsko,
„panonsko“ blato, koje u sebi skriva kosti mnogih vojska
koje su njime gazile. Nasred rimske ceste, na putu turskih
osvajanja, poprište koncentracijskih logora u Drugom i
stratišta u Domovinskom ratu, ovaj je kraj uz svu svoju
tragiku kod Striegla prikazan kao realistična pozornica
njegova života i šireg, povijesnog konteksta. Ta je povijest
rijetko kada eksplicirana (tematizirao je, recimo, bitku kod
Siska 1593.), ali uvijek tinja u zemljanim tonovima iz koje
izranjaju savske kućice, flora i fauna, kao i usamljeni ljudi
njegovih prizora.
Striegl je u Sisku rođen 1919. Nakon školovanja u
Zagrebu nastavlja slikarski život u svom rodnom gradu do
danas, a zbog toga što intimističkim motivima nije podi-
lazio popularnim trendovima, kao velik umjetnik (napose
akvarelist) prepoznat je relativno kasno. Striegl se opirao
ekstrovertiranoj apstrakciji i kolorizmu općenito koji su u
hrvatskoj umjetnosti iznimno značajni i tradicijski (zbog
mediteranskoga kulturnog kruga) i zbog niza vrhunskih
umjetnika koji su u njoj stvarali. Također, nije se pronala-
zio niti u sjevernjačkom, tjeskobnom patosu. I jedna i
druga odbojnost, čini se, proizlaze iz njegova senzibil-
iteta. Volio je detalj više od cjeline, dojam više od priče,
jednu vrstu osjećaja stalnosti više od izazova. Njegovi
su estetski stavovi legitimni i u njima se ostvario. Nije
zapadao u malograđansku sladunjavost, niti dekorativni
lokalizam. Iznaći svoj specifičan likovni govor izuzetno je
teško, a posebice kada se, poput ovog umjetnika, stoji
nasred drevne (rimske) ceste koja spaja kulturom bogate
mediteranske dijelove i dinamične opasne sjeverne
predjele, ceste koja je sama tranzit, podloga vojskama i
trgovcu, na kojoj se rijetko kada putnik zaustavlja. Ali,
život i raznoliko umjetničko stvaralaštvo pronalaze
načine opstanka i u takvim okolnostima, poput róda i
žličarki na močvarnim obalama Save.
Prošlo je puno godina i puno izložbi otkako se
hrvatskoj likovnoj publici predstavio sisački slikar Slavo
Striegl. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1952. kada
su u sve većoj apstrahizaciji stvarnosti Slavko Šohaj,
Oton Postružnik, Edo Kovačević razbijali forme u pastel-
nom kolorizmu, Striegl je započeo sa slikarskim zanatom,
sa sličnim odnosom prema motivu, sfumatičnoj igri plo-
ha koje nisu ništa drugo doli mrlje na platnu, s oblikom
koji se tek naznačuje, i izmiče u naglašeno dvodimenzi-
onalnom mediju slike. Takav pristup Striegl će usavršiti
i dovesti čak i do krajnjih konsekvenci, premda ne više
u slikarstvu, ali u akvarelima gdje je dosegao zavidnu
razinu jasnoće, sažetosti i izravnog, gotovo pikto-
gramskog govora motiva.
Od čvrsto, sezanistički fiksiranih motiva prvih
slika, zakašnjelog neoimpresionizma (
Jabuke
, iz Gradskog
muzeja u Sisku), slika mrtvih priroda u kojima je ispitivao
djelovanje boje i poteza, vrlo brzo je prešao na razma-
tranje plohe, mekoće poteza i boje koja daje dojam kako
tone na plitkoj površini platna. No njegov je umjetnički
životopis bogatiji od samo jednog iznađenog načina
slikanja. Osvrnemo li se na slike iz prve faze stvaralaštva
uočit ćemo za sredinu prošlog stoljeća karakteristične
plohe koje dominiraju kompozicijom. Iz poteza boje