Page 56 - Rijeci_3_2012_za_web

Basic HTML Version

esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
esej
riječi
51
tvrtki one mogu izbjeći plaćanje lokalnih poreznih nameta i tražiti utočište u „poreznim rajevima“. Posljedica toga je
povećanje poreznoga opterećenja lokalnim zajednicama, zapravo radnicima koji ne mogu izbjeći mehanizam ekstrater-
itorijanoga izbjegavanja.
Trošak krize snose radnici. Njezine posljedice na tržištu rada su: spajanja tvrtki, njihova reorganizacija i restruk-
turiranje, nestabilnost zaposlenja. Tehnologija pospješuje nejednakost između kvalificiranih i nekvalificiranih radnika.
Ne postoji siguran izvor rada. Nestaje pojam „isti posao cijeloga života“. Svaka tvrtka može prestati djelovati zbog
tržišne konkurencije. Radnici mijenjaju raznovrsne poslove. Narušava se moć sindikata. U nekadašnjoj ekonomiji goto-
vo da i nije bilo konkurentnosti - do eventualnih sukoba dolazilo je samo unutar tvrtki - a sindikati su branili interese
radnika pred poduzetnikom. Globalna ekonomija je „neprijatelj“ radnika; nije to poduzetnik. I jednome i drugome prijeti
inozemstvo; ako tvrtka više nije konkurentna, na gubitku su radnici, ali i poduzetnik. Onda, koja je uloga sindikata?
Tko je neprijatelj radnika u globaliziranome svijetu? Još nešto: raste društvena napetost. Jer, u globalnu su ekonomiju
uključeni i gubitnici i oni marginalizirani ili isključeni. Tko god da izgubi posao gubi sve (zdravlje, stan itd.). Vlada opća
nesigurnost; svatko može ostarjeti, ostati bez posla i bez budućnosti. To je nova dimenzija koje u prošlosti nije bilo.
Kako da se ne žalimo na tu katastrofalnu situaciju?
Globalizacija nije dovoljno obrađena
Usprkos svemu tome, mi čileanski književnici nismo znali prikazati novo stanje stvari. Gubitak demokracije
(1973.) događa se u vrijeme kad i blagi početak globalizacije. Zatekao nas je u krvavoj društvenoj, političkoj, kulturnoj
i ekonomskoj diktaturi. Kad smo se probudili, svijet koji smo vidjeli nakon boravka u tome zatvoru, svakodnevno se
mijenjao. To nas je zbunilo. Trebalo je pobjeći od prošlosti diktature i napredovati. Nije bilo društvene kritičke analize.
Napisani tekstovi izražavali su i tematizirali taj novi svijet, ali još uvijek nisu znali o čemu se govori kad se govori
o postmodernizmu. Mi književnici moramo osluškivati realnost i njezinu problematiku, ali treba i krizu uključiti u
književnost. Međutim, pjev sirene s
nakladničkoga tržišta
je zavodljiv. Ne postoji govor društva koji bi to društvo
oslobodio kaosa; naprotiv, prevladavaju pripovijesti koje negiraju prošlost i traže utočište u globalizaciji. U tim se
pripovijestima svijet globalizacije prikazuje na materijalistički način, ali isto tako, u njemu čovjek ima slobodu biti
duhovno povezan s rodnim tlom.
Na kraju ovoga zapisa treba prikazati utjecaj globalizacije na našu zemlju u usporedbi s čitavim svijetom. Čile
održava veze sa 171 zemljom svijeta; potpisano je mnoštvo ekonomskih sporazuma s regijama i s pojedinim zemljama
(djelomični sporazumi, sporazumi o ekonomskoj suradnji i ugovori o slobodnoj trgovini). Aktivno sudjeluje u raznim
međunarodnim i regionalnim tijelima kao što su: Vijeće sigurnosti UN-a, Međuamerička komisija za ljudska prava,
Svjetska međuparlamentarna unija. Bio je sudionik mnogih događaja na svjetskoj razini: Američki sastanak na vrhu
1998., APEC-a (Asia-Pacific Economic Cooperation) 2004… Godine 2001., Čile je ratificirao Ugovor iz Ottawe protiv
protupješačkih mina, a u Vijeću sigurnosti UN-a glasovao je protiv intervencije u Iraku. Čileanske plave kacige nalaze
se na Haitiju, Cipru, u Bosni, na granici Indije i Pakistana, na Srednjemu istoku i na Kosovu. Prema podatcima kon-
zultantske tvrtke A.T. Kearney/Foreign Policy iz 2005. godine - koja je uzimala u obzir činjenice kao što su: postojanje
ugovora o slobodnoj trgovini, kvaliteta komunikacijskih mreža, broj korisnika interneta, pridržavanje međunarodnih
ugovora i sudjelovanje u mirovnimmisijama UN-a - Čile se nalazi na 34. mjestu svjetske ljestvice utjecaja globalizacije
na neku zemlju. Ipak, prema brojkama Svjetske banke, naša zemlja ima najgoru raspodjelu prihoda u Latinskoj Americi
i spada među deset zemalja na svijetu s najvećom nejednakošću. Iako neki stručnjaci taj problem ne pripisuju global-
izaciji nego čileanskome mentalitetu, to je povijesni problem.
Danas smo tu gdje jesmo i sve navodi na pretpostavku da je, u čileanskome slučaju, globalizacija došla s nam-
jerom da tu i ostane. Njezin je utjecaj na čileanski roman neporeciv što je očito i glede sadržaja i svijeta koji se u njoj
predstavlja. Koja je alternativa nepripadanju svijetu globalizacije? Možemo li birati?
Prevela sa španjolskoga: Željka Lovrenčić