Page 162 - Rijeci_3_2012_za_web

Basic HTML Version

kritikaprikaz
kritikaprikaz
kritikaprikaz
kritikaprikaz
riječi
157
Zoran Burojević
IVO ŠEBALJ
 45)
U GALERIJI
STRIEGL
Izložba u prigodi stote godišnjice rođenja
U Gradskoj galeriji Striegl 21.studenog 2012.godine otvorena je izložba
IVO ŠEBALJ - Iz fundusa Stross-
mayerove galerije starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Izložba je plod suradnje ove dvije
ustanove, koja je započela 2005. godine izložbom radova Zlatka Šulentića iz fundusa Strossmayerove galerije u Galeriji
Striegl. Razlog postava te izložbe je Strieglovo studiranje na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplo-
mirao u klasi profesora Šulentića 1944.godine. Poveznica za Šebaljevu izložbu je četvrto ime hrvatskog slikarstva Mari-
no Tartaglia, u čijoj klasi Striegl započinje studirati na likovnoj akademiji 1939.godine, a Šebalj diplomira 1942.godine.
Kako je Ivo Šebalj rođen 1912.godine, a umro 2002. godine, ova izložba ujedno obilježva 100-tu godišnjicu
slikareva rođenja i desetgodišnjicu smrti te osebujne ličnosti hrvatske likovne scene. O Šebaljevu slikarstvu povodom
izložbe u Sisku Borivoj Popovčak napisao je tekst koji slijedi.
Slikar jastva
Godine 1988. akademski slikar Ivo Šebalj (1912.-2002.) darovao je Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti,
odnosno Strossmayerovoj galeriji starih majstora 759 umjetnina od čega najveći broj čine radovi na papiru (močila,
tempere, tuš, tinta, olovka), te 21 rad u tehnici ulja na platnu.
Ovaj mali, slikarski zbir Šebaljevih radova, presjek je njegova stvaralaštva od samih početaka od 1942. godine
do kasnijeg, zrelog i prepoznatljivog izričaja s kraja osamdesetih prošloga stoljeća. Već radovi s početka pokazuju
interes za intiman, atelijerski motiv podvrgnut unutarnjem, kreativnom solilokviju propitivanja odnosa onoga što se
treba predočiti i onog predočenog na platnu. Intrigantna
Košara s voćem
, izraženog perspektivnog pomaka i pokrenu-
tog prostora,
Autoportret
u kojem izvjesnu 'deformaciju' anatomije prati distorzija oblika u pozadini, te
Akt – Olga
koji
otkriva strukturu ustrajnog nizanja poteza i tonski usklađene kromatike, odraz su zrelog promišljanja unutar akadem-
skih postulata, ali i nadilaženja istih.
Ova početna faza Šebaljeva stvaralaštva, koju je kritika olako svrstavala u 'akademizam' i 'realizam', u godinama
koje slijede, ustupiti će mjesto analitičkom pristupu na granici apstraktnog i figurativnog; radovima u kojima 'bljeskovi'
anatomskih dijelova ljudskog tijela odražavaju prepoznatljivost figure unutar ekspresivnih dionica kolorita; figuralika
kojoj je ostao vjeran tijekom čitavog svog djelovanja.
U škrtom repertoaru motiva, koji se javlja pedesetih godina prošlog stoljeća
(Pušač, Slikar i model, Akt,
Krčma...),
i koji će obilježiti cjelokupno njegovo stvaralaštvo, Šebaljeva je optika introspektivna, okrenuta prema unu-
tra, prema svom jastvu. U brojnim perpetuiranjima ovih motiva, pratimo kreativno misaoni tok, ispis neumornog
traganja i oslobađanja amalgama nataloženih unutarnjih vizija. U monografiji posvećenoj slikaru, Veselko Tenžera je
lijepo primijetio kako je to 'Najradikalniji koncept Ja-slikarstva u hrvatskoj likovnoj umjetnosti'.
Za Šebalja je uvijek postojao samo 'svijet' slikarskog platna i četiri zida njegova ateljea, gdje je djelovao izoli-
ran od izvanjskog svijeta, ukusa i smjernica koje je diktiralo vrijeme. U tom svojevrsnom robinzonizmu proizašlom
45 IvoŠebaljrođenje25. lipnja1912.godineuZagrebu.OsnovnuškoluigimnazijuzavršiojeuZagrebu.Godine1934.upisujeUmjetničkuaka-
demijuuZagrebu, slikarskiodjel,noistegodineprekinuojestudij zbogbolesti. Studij jenastavio1938.godine, adiplomirao 1942. uklasiprof.M. Tartaglie.
Od 1954. do 1961. nastavnik je na Školi primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, a od 1961. do 1978. profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u
Zagrebu. U izdanju Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu tiska mu se 1983. monografija (crteži, tempere, pasteli) autora Veselka Tenžere.
Prvu samostalnu izložbu priredio je tek 1970. u Galeriji Forum. Strossmayerovoj galeriji starih majstora u Zagrebu darovao je više od 600 svojih djela.
Ivo Šebalj umro je 19. veljače 2002. godine u Zagrebu.