Andrija Tunjić:Pogled iza maske

Andrija Tunjić:Pogled iza maske

Knjiga Pogled iza maske podijeljena je u dva dijela. U prvom su ogledi, koji su na­stajali u različitim povodima – ponekad kao reakcija ne jednu po nečem poticaj­nu ili izazovnu predstavu, ponekad na neku smotru ili neki događaj u kazalištu i oko njega, ponekad na dvije-tri nečim povezane predstave, ponekad na neku smjenu u kazališnim vodstvima – i u kojima Andrija Tunjić najčešće govori o na­čelnim pitanjima vezanim uz kazališnu umjetnost „danas i ovdje“, kako se to obi­čava reći, u kojima najjasnije i izlaže svoje stavove vezane uz ta pitanja, u kojima se predstavlja kao kritičar kazališta, a ne kritičar pojedinih kazališnih predstava. Napose u tim ogledima, a dijelom – koliko mu to ograničeni opseg dnevne kaza­lišne kritike dopušta – i u kritikama što slijede u drugom dijelu, on i pojedinačne predstave i današnje naše kazalište nastoji sagledati u cjelokupnoj složenoj mreži njihovih odnosa s drugim pojavama i zbivanjima u takozvanoj elitnoj i takozva­noj popularnoj kulturi, u društvu, u politici, u unutarnacionalnim i međunacio­nalnim prijeporima, u svjetonazorskim trvenjima. Posegnut ću za omiljenom mi metaforom Richarda Schechnera pa reći da i Tunjić predstave, kazališta i njiho­vo okruženje sagledava kao sve veća i veća gnijezda koja primaju jedno drugo u sebe. Predstavu tako vidi u gnijezdu kazališta, kazalište u gnijezdu kulture, kultu­ru u gnijezdu nacije, recimo. Prihvatit će i zagovarati ono što se jedno u drugom prikladno „ugnijezdilo“, neće prihvatiti ono što „iskače iz gnijezda“, a rezerviran je prema svemu što i svakomu tko, prema njegovu sudu, „gnusi u vlastito gnijez­do“ – kazališno, kulturno, identitetsko, nacionalno. Pri argumentaciji mu, uzgred rečeno, posredno pomažu i brojni razgovori koje je i za Vjesnik i za Vijenac vodio s nizom ljudi različitih profesija i još različitijih opredjeljenja.

Nešto više od dvadeset uvodnih ogleda, od otvorenog pisma Marinu Cariću još iz svibnja 1989. do zasebnih osvrta na kazališni i spisateljski rad četvorice umjet­nika, a oni su Nino Škrabe, Ivo Gregurević, Pero Kvrgić i Goergij Paro, Tunjićevo su, recimo tako, estetičko-etičko očitovanje o kazališnim poslovima i poslu ka­zališnoga kritičara. Rječiti su naslovi njegovih programatski intoniranih ogle­da: „Tradicionalizam i revolucionarnost podjednako nezdravi“ (2000.), „Kultura u zagrljaju politike“ (2001.), „U klopci politike“ (2013.), „Iznuđivanje hrvatske krivnje“ (2014.), „Vladati, a ne biti. Iznuđena inventura hrvatskog samozvano­nog modernog teatra“ (2015.), „Baština i kontinuitet ili incidenti i modernitet. Skica za portret sadašnjeg hrvatskog teatra“. U njima Tunjić progovara kao svje­dok i sudionik vremena dubokoga raskola, vremena u kojemu se politika vodi kao nastavak rata drugim sredstvima, da preokrenem glasovitu definiciju Carla von Clausewitza. Na hrvatskoj javnoj sceni, napose u medijima godinama i godi­nama vode se naoko svjetonazorski, ideološki, nacionalni i ini sukobi, motivirani zapravo željom političkih „elita“ da se domognu vlasti, što će reći da steknu kon­trolu nad golemim državnim i javnim sektorom, nad otprilike 250.000 ljudi za­poslenih u njemu te nad novcem što se u njega usisava i u njemu obrće. Dakako da te sukobe jednako zdušno potiču i održavaju dvije najjače, ni po čemu osim po retorici različite političke stranke. Ta se podjela prenijela, iznimno uspješno na­žalost, na sve razine javnoga života uključujući i znanost, i obrazovanje, i sport, i kulturu, dakako i kazalište te kazališnu kritiku. U toj je podjeli Andrija Tunjić kao kritičar zauzeo stranu, onu stranu koja je u političkom životu (trenutačno) broj­nija i jača, ali je u kazalištu i kazališnoj kritici bila i ostala malobrojnija i slabija, na neki način i getoizirana. Postojan pa i “tvrd” u svojim stajalištima, on pojedi­ne predstave, smotre i festivale, repertoarsku politiku javnih kazališta u Zagrebu i ostalim središtima, kazališne sezone, cjelokupno hrvatsko kazalište u proteklim godinama vrednuje s izabrane pozicije. Prihvaća i zagovara kazalište koje se za­sniva na dobrom dramskom tekstu, prije svega domaćem, ali i stranom ako nas se na neki način njegova tema i problemi o kojima govori tiču. Prihvaća i zagova­ra kazalište koje se oslanja o nacionalnu baštinu, održava je, propituje, prevred­nuje, ali ne ignorira i ne destruira. Prihvaća i zagovara kazalište u kojem glumci, redatelji i ostali suradnici uprizorujući neki dramski tekst zajedno rade na uzaja­mnu korist te korist autora i publike. Prihvaća i zagovara kazalište koje ne zatva­ra oči pred stvarnim problemima svoje uže i šire sredine – svojega kvarta, grada i kraja, svoje nacije – nego ih nastoji iznijeti pred publiku, rastvoriti ih, proniknuti u njih, ponovno i radi sebe i radi svoje publike. Prihvaća i zagovara kazalište koje se, kako kaže, bavi politikom, jer to mu je od davnine posao, ali ne dopušta po­litici da se njime bavi na onaj način na koji se politika rado bavi kazalištem po­dređujući ga svojim dnevnim interesima. (Ona politika, razumije se, koja i dalje pridaje važnost kazalištu, koja vjeruje u kakvu-takvu njegovu moć, a ne smatra ga „tvornicom zabave“ i ne otpisuje ga.) S druge strane, ne prihvaća, čak ni kad je s takozvane zanatske strane sve posve solidno izvedeno, kazalište koje je u ime globalizma, multikulturalizma ili neke druge vrijednosti „vrloga novog svijeta“ okrenulo leđa i vlastitoj tradiciji, i vlastitom kontinuitetu, i vlastitoj naciji. Ne pri­hvaća kazalište koje je savilo šiju pred konzumerizmom i deklarira se kao „samo zabava“, ali ni kazalište koje pozornost privlači „incidentima“. Ne prihvaća „sa­mozvano moderno hrvatsko kazalište“, koje prema njegovu sudu ponajčešće nije ni moderno, ni hrvatsko, a ni kazalište. Ne prihvaća, ponovno njegovim riječi­ma rečeno, „kazališni angažman u službi ‘politički poželjne umjetnosti’“, misle­ći pritom poželjnost s „jugoljevičarskih“ stajališta. Ne prihvaća kazalište u koje­mu je vika zamijenila govor, u kojemu su redatelj i njegove ideje iznad svega i iznad svih, u kojemu se pod krinkom ne kritike nego relativiziranja „svega po­stojećeg“ zapravo negira samo jedan sustav vrijednosti, onaj koji Tunjić prihvaća i zagovara.

Ogledi popunjavaju prvih stotinjak stranica ove knjige. Na preostalih tristoti­njak stranica čitateljstvu se nudi cjelovit pregled hrvatskoga kazališnog života, a on uključuje i mnoga gostovanja iz susjedstva, u proteklih petnaestak godina. O predstavama i njihovim tvorcima Tunjić sudi prema kriterijima koje je stvorio i kojih se pridržava – nekoga i nešto prihvaća i zagovara, nekoga i nešto ne prihva­ća, kao što sam rekao, i u tome je postojan pa ne bi bilo teško sastaviti usporedne liste njemu poželjnih i njemu nepoželjnih osoba u hrvatskom glumištu – ali ih sve, bez obzira na konačan sud o njima, nastoji što bolje prikazati, opisati i raščla­niti, nastoji barem spomenuti njihove tvorce i sudionike te ih tako spašava od za­borava čak i kad ih osobno ne prihvaća.

Boris Senker

Ključne riječi: kazališni ogledi kritika
home print bookmark

Riječi 2017/1-2

Na dvjesto stranica novi dvobroj Riječi donosi zanimljive književne, likovne i znanstvene prinose ... Više...

Riječi 2016/1-3

Za sve one gladne dobre domaće poezije novi trobroj časopisa Riječi sisačkog ogranka Matice hrva... Više...

Riječi 2015/3

Najnoviji četvero broj časopisa »Riječi«, na 226 stranica donosi iz zanimljivih prinosa iz pod... Više...

Riječi 2014/1-4

Tema broja posvećena je dramskoj književnosti a počinje esejom Organski glumački proces ili Scen... Više...

Riječi 2013/4

Bogat kolorit, životnost i lirski senzibilitet kista Vatroslava Kuliša na naslovnici (gost urednik... Više...

Riječi 2013/1

Tema broja: Boris Graljuk / Bojišnice i grobišta hrvatskih vojnika na karpatskom ratištu u
Više...

Riječi 2012/3-4

Novi dvobroj časopisa Riječi donosi niz zanimljivih priloga...... Više...

Riječi 2012/1-2

Novi dvobroj Riječi... Više...

Riječi 2011/04

Novi broj časopisa za književnost, kulturu i znanost Riječi, pod uredničkom palicom Đurđice Vu... Više...

2011

Riječi 2011/01-03

Tomislav Žigmanov /Iskre svjetlosti i odbljesci popudbine - Izbor iz književnog stvaralaštva novo... Više...

Riječi 2010/04

U ovom broju čitajte - TEMA BROJA: KRATKA PRIČA / PRIPOVIJETKA / NOVELA Ludwig Bauer / Što je...... Više...

Riječi 2010/01-03

Tema broja u časopisu posvećena je preminuloj pjesnikinji, esejistici, kritičarki i književnoj t... Više...

Riječi 2009/04

Božica Zoko: Sestro, nevjesto, Nataša Nježić: Glasnije od kiše, Toni Matošin: Pjesme....... Više...

Riječi 2009/01-03

U kritičkom osvrtu komparatistice i prevoditeljice Irene Lukšić...... Više...

Riječi 2008/04

U Riječima 4/08 objavljeni su recentni tekstovi mahom etabliranih spisateljica i pisaca: Irene Luk... Više...

Riječi 2008/01-03

Riječi na tristotinjak stranica nude mnoštvo zanimljivih i raznolikih tema. Jagna Pogačnik piše ... Više...

Riječi 2007/04

Branimir Donat prikazuje lik i djelo Zdravka Brajkovića, danas nepoznatog hrvatskog pjesnika, strad... Više...

2008

Riječi 2007/01-03

Trobroj je podijeljen u devet cjelina u kojima, kao i u drugim brojevima, dominiraju autorska poezij... Više...

2008

Riječi 2006/03-04

Tema je ovog dvobroja Riječi uspješno višegodišnje djelovanje glazbene grupe The Bambi Molesters... Više...

Arhiva:

Kvirinovi poetski susreti

Laureat 21. Kvirinovih poetskih susreta je Miroslav Mićanović



Dobitnik Plakete sv. Kvirina za ukupan saznajte više...

galerija fotografija

19. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI...

19. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI

Promocija Riječi, 1-4/2014....

Promocija Riječi, 1-4/2014.

Stihovnica Sisak...

Stihovnica Sisak

18. Kvirinovi petski susreti...

18. Kvirinovi petski susreti

SISAK SMJEHOGRAD...

SISAK SMJEHOGRAD

Predstavljanje monografije Želim...

Predstavljanje monografije Želimir Janeš u Zagrebu

Promocija monografije Želimir Ja...

Promocija monografije Želimir Janeš

Proslava praizvedbe drame Juran i...

Proslava praizvedbe drame Juran i Sofija

MH Sisak u Velikoj Gorici...

MH Sisak u Velikoj Gorici

16.KVIRINOVI POETSKI SUSRETI...

16.KVIRINOVI POETSKI SUSRETI

Kvirinovi poetski susreti 2011....

Kvirinovi poetski susreti 2011.

RIJEČI-naslovnice...

RIJEČI-naslovnice

Promocija knjige Nataše Nježić...

Promocija knjige Nataše Nježić: Srebrna ljuljačka

Druga Stihovnica...

Druga Stihovnica

Promocija knjige Đurđe Zorko: B...

Promocija knjige Đurđe Zorko: Bibliografija časopisa Riječi (1969.-2009.)

Promocija časopisa Riječi...

Promocija časopisa Riječi
Arhiva:

zadnja izdanja



Biserka Goleš Glasnović: Lusteri i knjige Biserka Goleš Glasnović: Lusteri i knjige
Urednik: Andrija Tunjić
Oblikovanje: Mihael Giba
Lektura:Branka Temimović
Opseg:248 stranica
Cijena. 95 kn
Godina Više...

Andrija Tunjić:Pogled iza maske Andrija Tunjić:Pogled iza maske
Urednik: Boris Senker
Izvršna urednica: Đurđica Vuković
Likovno oblikovanje naslovnice:Željko Podoreški
Opseg:492 stranice< Više...