DVADESET PET PJESNIKA ZA DVADESET PET GODINA

25. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI
DVADESET PET PJESNIKA ZA DVADESET PET GODINA

Đurđica Vuković

25. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI

 Sisak od 11.do 13.lipnja 2021.  

 

DVADESET PET PJESNIKA ZA DVADESET PET GODINA

KVIRINOVIH POETSKIH SUSRETA

U Sisku su održani,  jubilarni,  25. Kvirinovi poetski susreti, jedna od najznačajnijih pjesničkih manifestacija u Hrvatskoj, koju organizira Matica hrvatska u Sisku. 

 

Unatoč neprilikama pandemiji i katastrofalnom potresu koji je pogodio Sisak, 28. i 29. prosinca 2020. u kojem je i Matica hrvatska u Sisku postala je beskućnik, nošeni podrškom mnogobrojnih pjesnika, pisaca i suradnika vrijedni Matičari učinili su sve kako bi organizirali  Susrete na samo u Sisku, već i u stradalim gradovima Petrinji i Glini.

Ovogodišnji trodnevni Susreti započeli su   pod vedrim nebom na rijeci Kupi, na  brodu/ privezištu Biokovo baš  kako su obećali organizatori kazavši:  Družit ćemo se pod vedrim nebom Posavine, Pokuplja i Banovine s nadom da nas neće prodrmati niti oprati kiša  već da će biti nježno vrijeme kako bismo u zajedništvu otplovili u divne poetske svjetove.

Otvaranje, 11. lipnja, Susreta je najsvečaniji i najvažniji dio ove književne manifestacije koja je za 25. godišnjicu okupila 25 pjesnikinja i pjesnika  kojima je u Kvirinovom gradu Sisku dobrodošlicu uputio  predsjednik MHS Tomislav Škrbić. Tom prigodom zahvalio se je i svim članovima Matice koji su vrijedno radili na organizaciji Susrete u proteklom razdoblju, urednici i osnivačici Kvirinovih poetskih susreta  Đurđici Vuković te svima podupirateljima istaknuvši među njima Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. U ime Ministarstva kulture i medija prisutne  je pozdravila dr.sc.  Mihaela Majcen Marinić istaknuvši da su  organizatori Matica hrvatska u Sisku, hrabro i unatoč svih nevolja koje su ih snašle: pandemija, potres i beskućništvo organizirali  jubilarne, 25. Kvirinove poetske susrete na čemu im čestitam i zahvaljuje.

Prigodnim govorom o povijesti Susreta prisutnima se obratila i urednica rekavši:  Dvadeset pet godina, vrijedan je rođendan ove pjesničke manifestacije u kojoj se  susretalo  više od dvjesto pjesnika koji su Sisku, od 1996. godine do danas, poklonili  hrvatsku suvremenu poeziju osobito u nemilim vremenima poraća i potresa kada je pjesništvo i pjesničke riječi postala melem ljudima u razorenom gradu.  Te 1996.godine  poezija je bila lijek nakon Domovinskoga rata  a ovi će Susreti biti melem za razvaljene ljude i gradove uslijed pandemije i razornoga potresa. Sisak, Petrinja i Glina postala su ponovno ključna mjesta i odrednica kojoj treba podrška cijele Hrvatske kako bi ponovno uspravila pognutu kičmu boli. Hvala vam na vašem sudjelovanju jer ste naš drevni Siska učinili gradom poezije i pjesništva.

 

LAUREATI GORDANA BENIĆ I VLADIMIR TOMAŠ

Pjesnici jesu  „neumorni hodači bez središta i znanja o toponimima“

Podsjetimo se tko su dosadašnji laureati Nagrade Sv. Kvirin  za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu.

Ovu  prestižnu nagradu dobili su i Stjepan Vladimir Letinić,(1997. jedan od inicijatora Susreta), Tito Bilopavlović (1998.), Miroslav Mađer (1999.), Dragutin Tadijanović (2000.), Zvonimir Mrkonjić (2001.), Zvonko Maković (2002.), Branimir Bošnjak (2003.), Borben Vladović (2004.), Milorad Stojević (2005.), Slavko Jendričko (2006.), Ivan Rogić Nehajev (2007.), Branko Čegec (2008.), Tea Benčić Rimay (2010.- posthumno), Sonja Manojlović (2011.), Boris Domagoj Biletić (2012.), Krešimir Bagić (2013.), Delimir Rešicki (2015.), Petar Gudelj (2016.) ,Miroslav Mićanović (2017.), Branko Maleš (2018.), Zvonko Kovač (2019.) i Andriana Škunca (2020.).

 

Nagradu za najbolju knjigu poezije objavljenu između dva Susreta, autoru do 35. godine starosti dobili su:  2000. - Ivica Prtenjača: "Pisanje oslobađa", 2001. - Drago Glamuzina: "Mesari,  2002. - Damir Radić: "Jagode i čokolada", 2003. -  Romeo Mihaljević: "Noćni jezik",  2004.-Marijana Radmilović: "Bolest je sve uljepšala", 2005. - Ana Brnardić: "Valcer zmija", 2006. - Ivana Bodrožić: "Prvi korak u tami", 2007. - Marko Pogačar: "Pijavica nad santa Cruzom", 2008. - Franjo Nagulov: "Tanja", 2011. -  Branislav Oblučar: "Pucketanja", 2012.- Vanja Jambrović: "Pjesme za vunene noći", 2013. - Davor Ivankovac: "Freud na Facebooku", 2014. - Stipe Odak: "Trobojno bijelo", 2015. - Nataša Nježić: "Soba 99", 2016. - Aleksandar Hut Kono:  "Padajući izbornik", 2017.- Goran Gatalica: „Kozmolom“, 2018. - Monika Herceg: „Početne koordinate“, 2019., Marija Dejanović: „Etika kruha i konja“ i  2020. - Alen Brlek: „Sang“.

 

I na ovogodišnjim Susretima dodijeljene su dvije nagrade Plaketa sv. Kvirina, rad akademskog kipara Zlatka Brkića, kao najveće priznanje za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu i nagrada za najbolju knjigu poezije, autoru do 35. godine starosti objavljenu između dva Susreta.

Pjesnikinja Gordana Benić, nagrađena je Plaketom sv. Kvirina, za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu. O čemu  je jednoglasno odlučio žiri u sastavu Krešimir Bagić (predsjednik), Miroslav Mićanović  i Đurđica Vuković.

 

Gordana Benić objavila je petnaest pjesničkih knjiga: Soba (1982), Kovači sjene (1987), Trag Morie (1992), Dubina (1994), Laterna Magica (1998), Balada o neizrecivom (2003), Svijet bez predmeta (2007), Banalis Gloria (2009), Palača zarobljenih snova – imaginarni putopisi (2012), Palača nezemaljskih snova – psihogrami (2013), Palača svjetla i sjene – kozmogrami (2014), Nebeski ekvator (2015), Palača posljednjih kartografa (2017), Bijeli šum (2018) i Vremenski putnici (2020). Popisu treba dodati i knjigu Godina Sfinge (2003), u kojoj su okupljeni autoričini novinski tekstovi o arheološkim istraživanjima Dioklecijanove palače.

Nadrealizam, kriptičnost, mističnost, okultizam, razgranati iluzionizam, svemirski romantizam, autoreferencijalna tama – to su samo neke od označnica kojima je opisivana i interpretativno kroćena poetska pustolovina Gordane Benić. Ta je autorica oblikovala samosvojan lirski svijet i naglašeno individualiziran stil. Kritika je među inim isticala da njezina poezija radi na „paradoksalnoj ili čak apsurdnoj kombinatorici činjenica i čudesa“ (Maroević), da se zasniva na „začudnoj sintaksi izvrnutog do neizvjesnih granica kozmosa“, da je riječ o pjesnikinji margine, „ambijenta i mediteranske urbanosti“ (Đurđević), „pjesnikinji bogatih bjegova i tužne utopije“ (Maleš), o autorici koja „traži korijenje u arhetipskom odzvuku onog što je bilo i onog što je moglo biti“ (Benčić), koja „pripitomljuje drugoga u sebi“ (Petković) itd…

U središtu pjesničkoga koncepta Gordane Benić nalazi se iznimno pokretan, inventivan razsredišteni subjekt, koji zalazi iza vidljivih prizora i tamo oblikuje svoj lirski svemir i oniričku kozmogoniju. Taj je svemir proizvod jedinstvene imaginacije i percepcije. Nastanjuju ga motivi, slike, artefakti, prizori, riječi, citati koji su „zaboravili“ matični kontekst i oslobodili se pripisanih značenja. Karakter pjesničkoga svijeta Gordane Benić egzemplificira među ostalim tekst „Dvostruka mjesta“. Pjesma počinje rečenicom „Stvarnost se raspukla u zelene boje metana, u dvostruke dúge i goleme crvotočine“. Ta tvrdnja, poduprta naslovnom sintagmom dvostruka mjesta, otvara prostor poliperspektivnom motrenju, eksploziji značenja, novoj stvarnosti i kozmičkim iskustvima. Nakon nje svijet postaje mjesto kojim se moguće slobodno kretati u svim smjerovima, pribjegavati trenutačnim preobraženjima i uspostavljati prisne odnose sa svim njegovim elementima. Pjesma završava sljedećim rečenicama: „U brzom letu možda smo kristali ili ptice, prolazimo kroz svodove planeta. Možemo ispuniti prazninu mora, uzdići se iznad kometa i meteora, odlebdjeti sve do pustoši gdje zvijezde sjaje žarkonarančastim svjetlom.“

U ranim zbirkama (Soba, Kovači sjene, Trag morie) Gordana je Benić stvorila vlastitu inačicu postmoderničkog pisma, koju je u kasnijim zbirkama dograđivala i produbljivala. Na predmetnotematskoj razini  to pismo karakterizira ideja mediteranizma te preispisivanje i mistificiranje njegovih uvriježenih zastupnika (školjke, broda, krajolika, pijeska, mora i sl). Na poetičkoj razini ono je amalgam kojega su bitni sastojci sanjarija, nadrealističko mišljenje, asocijativna poetska arheologija, hermetizam i gdjekad simultanistički „vatromet“ koji prikuplja kaotične evidencije suvremenoga svijeta. Na izvedbenoj razni poetsko pismo Gordane Benić kreće se između slobodnoga stiha i pjesme u prozi. Njezin model pjesme u prozi jedan je od najdomišljenijih u našoj tradiciji – u njemu se prepleću naracija i komentar, iskustvo fragmenta i vizija cjeline, nerazrješiv tropološki jezik s pojmovljem astronomije i teorijske fizike.

U zadnjih desetak godina pjesnikinja je usredotočena na projekt poetizacije, upravo lirske mistifikacije grada Splita. „Split je živo biće s podvojenom dušom“, zapisuje u jednom tekstu. Nakon zbirki u kojima se grad pojavljivao kao jedna od tema, autorica je ispisala impozantnu poetsku tetralogiju posvećenu korijenu iz kojega izrastao – Dioklecijanovoj palači. Prirodu tetralogije poetska kazivačica sažima ovako: „Tragajući za izgubljenim mjestima možda smo zapali u nesvjesno, potajno se odijelili od stvarnosti; naša sjećanja šire se kao kozmička prašina i rastvaraju poput magičnih atlasa unutarnjeg potonuća.“ Na djelu je onirizacija iskustva i govora, koja omogućuje da u podrumima Dioklecijanove palače iz mulja izrone mozaici i egipatski stupovi, da mistično svjetlo zarobi carske dvorane, a „opaki sjaj plavičastih kovina i žuti talog ugasla vulkana“ prekrije morem poplavljene hodnike, da Palačom i sviješću zavladaju snovi te da zrakom počne plutati „nešto posve nadnaravno“. Pjesnikinja je navedenom konstatacijom racionalno iscrtala teren iracionalnom govoru. Palača je za nju sveprotežna točka u kojoj se susreću svi zamislivi prostori i sve zamislivo vrijeme; ona je povod govoru, predmet fiksacije, sredstvo putovanja u vlastitu dubinu, vidljivo mjesto u koje subjekt smješta nevidljivi svijet.

Gordana Benić u poeziji inzistira na oksimoronskom istraživanju – ona traži „moguće nemogućega“, pokušava pročitati nečitljivo, obuhvatiti neizmjerno, pojasniti neobjašnjivo, zaustaviti nestalno. Osluškujući mrtve jezike, koji odjekuju iz kakva zaboravljenog spisa ili iz Dioklecijanove palače, ona pokazuje da stari talozi „stvaraju poseban jezik“ koji svijet oslobađa gravitacije. Taj je jezik u istom trenutku bajkovit i hipermetaforičan, privlačan i taman.

Zaključimo: poetski projekt Gordane Benić nezaobilazan je toponim suvremenoga hrvatskog pjesništva.  Preporučuje se svima da ga što bolje upoznaju, a osobito vremenskim putnicima koji „vjeruju u skriveni poredak i slučajnosti“ te koji su „savršeni poklisari, neumorni hodači bez središta i znanja o toponimima“. - istaknuo je u Obrazloženju nagrade Krešimir Bagić.

Laureatkinja je u svojim „svemirskim cipelama“ ispod zvijezda, trenutno boraveći na privezištu u Sisku, darivala publici  očuđujuće pjesme koje su se stapale s površinom rijeke Kupi.

Mali predah od poezije zamijenila je glazba, šansona,  kroz kristalni glas Antonije Kihalić uz klavirsku pratnju Lordana Badanjka.

Nagrade za najbolju knjigu poezije, autora do 35. godina starosti a objavljenu između dva Susreta  pripala je  Vladimir Tomaš za knjigu Hommage krvi Kristovoj o čemu je odlučio je žiri u sastavu Darija Žilić, Tin Lemac i Đurđica Vuković.

„Mladi pjesnik Vladimir Tomaš pojavljuje se s trećim pjesničkim rukopisom. Nakon prvijenca Oprostite mi prešućeno u kojem je propitivao pjesničku poziciju refleksivnosti i samorefleksivnosti pokušavši se uglaviti za neki od pjesnički, ali ne još i poetičkih tokova, te druge zbirke Ogoljivanje ontogeneze u kojima se sav kulturalni nanos skinuo s Tomaševa lirskog subjekta i sama je refleksivnost semantički i poetički bitno porasla, u ovom je rukopisu sama refleksivnost, ali i samorefleksivnost usmjerila put prema duhovnoj tematici. Ova knjiga kao i uvijek pokazuje konceptualnu vrsnoću i umješnost mladog pjesnika…riječ o jednom osviještenom mladom pjesniku koji je zauzeo pozicije ozbiljne poetike i kojeg vuče refleksija sebe i svijeta kao temeljna poetotvorna točka za razvoj daljnje poezije.“- istaknuo je Tin Lemac u Obrazloženju nagrade a o poeziji mladoga  autora govorila je i pjesnikinja Darija Žilić, članica prosudbene komisije.

Potporu studentu  diplomskoga studija Hrvatskoga jezika i književnosti na Odjelu za kroatistiku Sveučilišta u Zadru Vladimiru Tomašu rođenom  1998. godine uputila je i profesorica Kornelija Kuvač-Levačić kazavši da mladi laureat objavljuje poeziju u raznim časopisima, portalima i na mrežnim stranicama namijenjenima književnosti.  Iza njega su objavljene tri zbirke poezije a ovoj trećoj pripala je i tako prestižna nagrada na koju je ponosna kao profesorica i urednica knjige Vladimira Tomaša Hommage krvi Kristovoj.

Pjesnikovanje se nastavilo do dugo u noć a u njemu su sudjelovali Gordana Benić, Vladimir Tomaš, Krešimir Bagić,  Sanja Domenuš, Marijan Grakalić, Miroslav Kirin, Ljiljana Koci, Ines Kosturin, Siniša Matasović, Kemal Mujčić Artnam, Petra Sigur, Nada Topić,  Andriana Škunca, Đurđica Vuković i Darija Žilić.

 

JUTROM U POSJET PETRINJI I GLINI A ONDA NATRAG U SISAK

 

Drugoga dana, prije podne,  pjesnici su posjetili Petrinju vođeni domaćinima Ines Kosturin i Miroslavom Kirinom razgledavši Petrinjske  ruševine i potaracane prostore gdje su nekada stajale kuće i stara tvornica Gavrilović. Petrinja je promijenila vizuru do neprepoznatljivosti. O njezinom dugom postojanju tek svjedoče stara, kvrgava stabla lipa ilirika u središnjem parku koje su posađene za Napoleonove vlasti . U ovoj posjeti pridružili Se još  pjesnika Andrijana Kos – Lajtman, Damir Radić, Sanja Baković i Branko Čegec. Na povratku iz Narodne knjižnice i čitaonice koja je smještena u kontejnerima, zaustavljeni u obilasku, gotovo ispred Crkve sv. Lovre,  jer se oglasilo  zvono sa zvonika, točno u 12, 19 minuta, kao upozorenje na potres koji je u nekoliko sekundi ostavio pustoš iza sebe.

Druga grupa pjesnika posjetila je Glinu, vođena Sinišom Matasovićem,  govorenjem poezije  ispred  Hrvatskog doma donijeli su malo pjesničke radosti tom stradalom gradiću.

Danas bol u Petrinji, u Glini! Ruševina do ruševine!?Pitanje: Mogu li stihovi biti melem za izgubljene prostore gdje su bili domovi i ljudi i obitelji ? Kad dvaput doživiš strašno  razaranje, 1991. i 2021.  ima li snage za ponovno dizanje između polupanih cigala, blata i straha? Izgledalo je da ima snage!

 

Na glazbeno – pjesničkoj večeri, koju je vodila Petra Sigur, okupili su se ponovno svi sudionici  na privezištu Biokovo u Sisku koji su vjernoj publici kazivali stihove praćene bluzom i jazzom u izvedbi Sisačkih virtuoza Jurana Strmeckog, Lordana Badanjka kojima se kasnije pridružila i Antonija Kihalić.

Sudionike je Susreta Gordanu Benić, Sanju Domenuš, Marijana Grakalića, Andrijanu Kos – Lajtman, Mariju Lamot, Tina Lemca, Nevu Lukić, Miroslava Kirina, Ljiljanu Koci, Ines Kosturin, Sinišu Matasovića, Damira Radića, Petru Sigur, Andrianu Škunca, Nadu Topić, Vladimira Tomaš, Borisa Vrgu, Đurđicu Vuković,  Dariju Žilić i predsjednika Tomislava Škrbića u ime Matice hrvatske pozdravio, nadahnutim govorom, član Glavnog odbora Matice hrvatske Đuro Vidmarović.

Na palubi Biokova  i uz uzobalje Kupe, na prepunim tersama nekoliko kafića, Siščanke i Siščani slušali su poeziju i glazbu koju su im donijele „svemirske cipele“ vrhunskih  hrvatskih pjesnikinja i pjesnika. Sva boli, sve brige oko obnove, sva tuga pretvorila se u mekoću Kupske izmaglice koja se dizala prema tamnome nebu. Sve je to mogla eksplozija ljubavi prosipana kao nebeska prašina na sve prisutne.

 

SEVERIJADA U BLINJSKOM KUTU ili „MISLENA JEKA

 

U nedjelju, 13. lipnja, nastavljen je bogati program Susreta u rodnoj kući Josipa Severa u Blinjskom Kutu gdje je predstavljanje knjige Josip Sever, priredio Krešimir Bagić, biblioteka Stoljeća hrvatske književnost, u nakladi Matice hrvatske.

Goste je dočekala obitelj Sever, sestra Vlasta i nećak Saša koji su im pokazali Severovu rodnu kuću i njegovu sobicu gdje boravio i pisao. Stara drvena, u lošem stanju, hiža bila je autentična scenografija za program koji se odvijao na dvorištu. Počeli su govorenjem Severove poezije članovi obitelji Vlasta i Saša a nastavio je  Boris Vrga govoriti nadahnuto o Petrinjskim danima Josipa Severa precizno nas upoznavajući o nepoznatim podacima iz života  ovoga ponajboljega modernoga hrvatskog pjesničkog barda koji su, moguće pretpostaviti, utjecali na njegovo pjesništvo. To da je u Petrinji Sever kao podstanar živio u kućici koju su zvali Rupa govori o siromaštvu i skromnosti  pjesnika zaposlenog tada na poslovima profesora na Petrinjskoj gimnaziji. Iz te Rupe stigli su na svjetlost veličanstveni stihovi  u pjesmi Muzika vida  za koju će priređivač Krešimir Bagić kako je ona gotovo programatska odrednicu  Severove poezije.  O knjizi Josip Sever nastavio je govoriti Miroslav Mićanović  te sam priređivač istaknuvši zašto i kako je pristupio sabiranju Severove ostavštine u jednu knjigu, otvorenu za nova istraživanja. Govorenje Severove poezije pripalo je prisutnim pjesnicima, jer se  Sever zalagao za ideju da pjesnik treba govoriti vlastitu poeziju a ne glumac. Je li bio zadovoljan govorenjem teško da ćemo saznati ali nazdravljanjem na pikniku sigurno jest. Možda se ostvari ideja, najfriškija što može, da se ova hrvatska starica, Severova  korablja obnovi za pjesničke rezidencije u budućem vremenu, a da se susreti pjesnika ovdje na ovome dvorištu nazovu Severijada. Dobra ideja složili su se svi!!

 

Kvirinovi poetski susreti su završili kratkim predstavljanjem novoga dvobroja časopisa Riječi koji na 200 stranica donosi niz zanimljivih književnih i likovnih priloga. O časopisu su govorili Tomislav Škrbić, zamjenik glavne i odgovorne urednice, Darija Žilić, urednica i Neva Lukić autorica i organizatorica rubrike Likovnost. Među ostalim valja istaći u rubrici Uskličnik temu broja Potres(e)ne pjesme i proza.

Rastali smo se ozareni odlazeći na  vječno počivalište  Josipa Severa, groblje u Komarevu, da mu paleći svijeću i polagajući cvijeće na grob zahvalimo za svu ljepotu koju nam je darovao.

 

home print bookmark

RIJEČI 3-4/2020.

Riječi,br.3-4/2020.

Drugi svezak časopisa Riječi, 2020. godine, počinje s poezi... Više...

Riječi 2017/1-2

Na dvjesto stranica novi dvobroj Riječi donosi zanimljive književne, likovne i znanstvene prinose ... Više...

Riječi 2016/1-3

Za sve one gladne dobre domaće poezije novi trobroj časopisa Riječi sisačkog ogranka Matice hrva... Više...

Riječi 2015/3

Najnoviji četvero broj časopisa »Riječi«, na 226 stranica donosi iz zanimljivih prinosa iz pod... Više...

Riječi 2014/1-4

Tema broja posvećena je dramskoj književnosti a počinje esejom Organski glumački proces ili Scen... Više...

Riječi 2013/4

Bogat kolorit, životnost i lirski senzibilitet kista Vatroslava Kuliša na naslovnici (gost urednik... Više...

Riječi 2013/1

Tema broja: Boris Graljuk / Bojišnice i grobišta hrvatskih vojnika na karpatskom ratištu u
Više...

Riječi 2012/3-4

Novi dvobroj časopisa Riječi donosi niz zanimljivih priloga...... Više...

Riječi 2012/1-2

Novi dvobroj Riječi... Više...

Riječi 2011/04

Novi broj časopisa za književnost, kulturu i znanost Riječi, pod uredničkom palicom Đurđice Vu... Više...

2011

Riječi 2011/01-03

Tomislav Žigmanov /Iskre svjetlosti i odbljesci popudbine - Izbor iz književnog stvaralaštva novo... Više...

Riječi 2010/04

U ovom broju čitajte - TEMA BROJA: KRATKA PRIČA / PRIPOVIJETKA / NOVELA Ludwig Bauer / Što je...... Više...

Riječi 2010/01-03

Tema broja u časopisu posvećena je preminuloj pjesnikinji, esejistici, kritičarki i književnoj t... Više...

Riječi 2009/04

Božica Zoko: Sestro, nevjesto, Nataša Nježić: Glasnije od kiše, Toni Matošin: Pjesme....... Više...

Riječi 2009/01-03

U kritičkom osvrtu komparatistice i prevoditeljice Irene Lukšić...... Više...

Arhiva:

Kvirinovi poetski susreti

DVADESET PET PJESNIKA ZA DVADESET PET GODINA



25. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI Sisak saznajte više...

galerija fotografija

PREDSTAVLJANJE KNJIGE POEZIJE- Đ...

PREDSTAVLJANJE KNJIGE POEZIJE- ĐURĐICA VUKOVIĆ: SIMETRIJA TIŠINE

19. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI...

19. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI

Promocija Riječi, 1-4/2014....

Promocija Riječi, 1-4/2014.

Stihovnica Sisak...

Stihovnica Sisak

18. Kvirinovi petski susreti...

18. Kvirinovi petski susreti

SISAK SMJEHOGRAD...

SISAK SMJEHOGRAD

Predstavljanje monografije Želim...

Predstavljanje monografije Želimir Janeš u Zagrebu

Promocija monografije Želimir Ja...

Promocija monografije Želimir Janeš

Proslava praizvedbe drame Juran i...

Proslava praizvedbe drame Juran i Sofija

MH Sisak u Velikoj Gorici...

MH Sisak u Velikoj Gorici

16.KVIRINOVI POETSKI SUSRETI...

16.KVIRINOVI POETSKI SUSRETI

Kvirinovi poetski susreti 2011....

Kvirinovi poetski susreti 2011.

RIJEČI-naslovnice...

RIJEČI-naslovnice

Promocija knjige Nataše Nježić...

Promocija knjige Nataše Nježić: Srebrna ljuljačka

Druga Stihovnica...

Druga Stihovnica

Promocija knjige Đurđe Zorko: B...

Promocija knjige Đurđe Zorko: Bibliografija časopisa Riječi (1969.-2009.)

Promocija časopisa Riječi...

Promocija časopisa Riječi
Arhiva:

zadnja izdanja



Biserka Goleš Glasnović: Lusteri i knjige Biserka Goleš Glasnović: Lusteri i knjige
Urednik: Andrija Tunjić
Oblikovanje: Mihael Giba
Lektura:Branka Temimović
Opseg:248 stranica
Cijena. 95 kn
Godina Više...

Andrija Tunjić:Pogled iza maske Andrija Tunjić:Pogled iza maske
Urednik: Boris Senker
Izvršna urednica: Đurđica Vuković
Likovno oblikovanje naslovnice:Željko Podoreški
Opseg:492 stranice< Više...