Kratka povijest ljepote

prenosimo iz "ijenca"

Objedinjen i informativan, zbornik pokazuje ambiciju uredništva da otvori kanal za suvereno propitkivanje što je to što čini našu dijeljenu, europsku kulturu
Mnoge stare kulture u svojim mitovima imaju lik pratitelja mrtvih – vodiča duša, onoga koji im ne sudi, već ih samo iz našega svijeta vodi u onostrani. Grcima je to bio Hermes, božanski glasnik i inače zadužen za posredovanje porukama između bogova i ljudi. Prenositelj poruka, vodič u onostrano – njegovo ime djeluje kao prikladan izbor za naslov filozofske biblioteke. Svakako su tako mislili u Ogranku Matice hrvatske u Sisku, gdje je pokrenuta Filozofska biblioteka Hermes, a kao njezina prva knjiga izdan je zbornik Umjetnost i ljepota. Uredio ga je Tomislav Škrbić, nedavno izabran predsjednik sisačkog ogranka, koji je pri izboru bio najavio nove aktivnosti Ogranka, a novopokrenuta filozofska biblioteka očito pripada tako zacrtanim ciljevima.
Zapadna ideje ljepote
Zbornik je široko postavljen: osim razmišljanja na tragu klasičnih filozofskih pitanja o bitstvu lijepog, nekoliko je priloga posvećeno pojedinačnim umjetnostima i umjetnicima – Paul Klee i Béla Bartók tako su stali uz bok starim Grcima, Schellingu, Nietzscheu i Nicolaiu Hartmannu. Kontrapunkt je tema zanimljiv, one kao mjerni štapići očitavaju povijest filozofije i povijest umjetnosti s raznovrsnih pozicija, pružajući neočekivano zaokružen pogled na povijest Zapada. Jer, kako kaže urednik Škrbić u predgovoru kojim markira osnovni kontekst autorskih razmišljanja, različita tumačenja ljepote u povijesti zapadne misli pretpostavljaju i descendenciju ljepote, odnosno njezin ontološki premještaj iz nadosjetilnog u osjetilno područje. Spori ritam prevladavanja antičkog kanona lijepe forme tako je otpočeo renesansnom fascinacijom prirodno lijepim. To pak znači napuštanje shvaćanja ljepote kao nadosjetilne ideje, pa i srednjovjekovnoga poimanja ljepote kao odsjaja božanske ljepote. Ta se mijena u razumijevanju lijepoga ponovno okreće u njemačkom idealizmu, koji je ljepotu, usprkos okretu subjektu, ipak doživljavao kao „osjetilno sjajenje ideje“. Zaborav osovine bog–priroda–čovjek i ranonovovjekovna uspostava „racionalnog subjektiviteta“ kao središta i ishodišta biti čovjeka, izazivaju i novi odnos prema umjetnosti – to se u vremenu moderne, pa i suvremenosti, pokazuje kao propitkivanje ne samo klasičnog pojma ljepote nego i umjetničke materije, forme i sadržaja djela. Obilježena teorijom, eksperimentalnošću i fragmentarnošću, djela umjetnosti gube lakoću prijemčivosti, gube svoju naročitu auru u vremenu tehničke reproduktivnosti.
U tim okvirima skicira Škrbić zapravo svoju kratku povijest Zapada, a vidljivo je iz priloga kako je riječ o stavovima koji su polazišna točka svih autora. Kultura se, kaže Škrbić, „ipak iskonski očituje ponajprije u djelima umjetnosti, religioziteta i filozofije“, pa je jasno kako je čitateljev dojam o objedinjenoj knjizi na mjestu. Ovdje nije riječ tek o napabirčenim tekstovima uokvirenima labavim naslovom. Oni su, upravo suprotno, raznovrsni mogući počeci analize jednog jedinstvenog problema, naime tradicije razmišljanja o ljepoti unutar zapadne kulture, upravo one koja je tako obilježena „djelima umjetnosti, religioziteta i filozofije“. Zato se ovaj zbornik može čitati i kao povijest Zapada.
Početak uvijek pripada starim Grcima. U tekstu koji otvara tematski dio zbornika Petar Šegedin nastoji odrediti mjesto i ulogu ljepote u Platonovu djelu, jer je ona određena kao svojevrsna spona – iako ideja, pripada joj opaziva pojava u osjetilnom svijetu. Šegedin postavlja pitanje, kako pojmiti ljepotu „kao točku sveze bivanja i bitka, opažanja i poimanja“? Put uspona od tjelesnoga prema duši povezuje ono tjelesno s dušom „kao vlastitim cjelovitim bićem i iz toga bića dopušta i pruža u vlastitoj istini kao nešto njegovo“, kaže Šegedin, a ljepota je cjelina svega što jest, pojmljena u svojem istinskom karakteru.
Denis Novko analizira Schellingove koncepcije prirodno lijepog i umjetnički lijepog, i njihov međusobni odnos. Apsolut je za Schellinga jedini pravi predmet filozofije, kaže Novko, pa i umjetnost valja pogledati kroz prizmu apsoluta – umjetnost je prije svega filozofijsko pitanje o samu izvoru kao uzoru svake pojavne ljepote. Filozofija i umjetnost prikazuju isti sadržaj, ali im je forma različita – filozofija može sagledati apsolut jedino idealno, dok umjetnost apsolut prikazuje u realnim formama. Umjetnost, prema tome, nije tek oponašanje odraza prirode nego dohvaća ljepotu sāmu. Budući da je, pak, prvo proizvođenje prirode bilo umjetnički akt apsoluta, filozofija koja dohvaća tu „prvotnu magiju“ nužno i sama mora poprimiti umjetnički karakter.
U postupnoj mijeni zapadne ideje ljepote, očekivano, novi je rukavac misao Friedricha Nietzschea. Berislav Podrug napisao je analizu Nietzscheova nejedinstvenoga pogleda na lijepo. Podrug polazi od Nietzscheove opće skepse prema formi: „priroda barem ne zna ni za kakav lik i oblik, nikakav oformljujući obris i stalnu veličinu: u njoj biva jedino ono beskonačno i bezgranično“, a ono konačno i ograničeno postoji samo kao čovjekova konstrukcija. Ljepota je konstrukcija kojom čovjek sebe postavlja kao mjerilo savršenosti: on u tome obožava sebe i lijepim smatra ono što pomaže njegovu opstanku.
Idealistička metafizika lijepoga
Urednik zbornika, Tomislav Škrbić, svoj je članak posvetio filozofijskoestetičkim razmatranjima Nicolaia Hartmanna. Škrbić smatra da su Hartmannovi stavovi oprečni idealističkoj metafizici lijepoga, koja polazi od transcendentnoga smisla ljepote, i da imaju fenomenološko-ontološki značaj jer su utemeljeni na „realnome bitku“ kao ishodištu. Hartmann je time, kaže Škrbić, „osebujni odmak od navlastitog, gnoseologijskorealističkoga misaonog polazišta, jer je naime bitak estetskog objekta izričito uvjetovao, odnosno ‘zasnovao’ na onom ‘krajnje’ subjektivnom.“
Četirima povijesnofilozofskim tekstovima slijede dvije studije pojedinaca. Prvi je iznimno zanimljiv rad Damira Barbarića o Paulu Kleeu, temeljen na Kleeovim dnevničkim zapisima. Veliki se slikar u Barbarićevu tekstu pokazuje kao originalan mislilac, čovjek koji „zna što radi“ i svoju umjetnost temelji na razvijenoj teorijskoj osnovici. Kleeov najdublji uvid i ishodište sveg njegova umjetničkog mišljenja, kaže Barbarić, iskazan je u stavu da je bivanje prema ontologijskom rangu iznad bitka, a svijet se stalno giba i raste, još od pra-temelja stvaranja, pra-kaosa kojemu se umjetnik pokušava približiti.
Krešimir Brlobuš piše o djelu skladatelja Bele Bartóka. Bartókova glazba, misli Brlobuš, pokazuje skladatelja u suglasju s prirodnim izvorom glazbe. Béla Bartók napajao se na prirodi, što Brlobuš prikazuje analizom zlatnog reza kao Bartókova skladateljskog principa. Brlobuš naročito podcrtava važnost pučke glazbe za Bartóka.
Igor Mikecin razmišljanjem o odnosu umjetnosti i tehnike kroz čitavu prošlost mišljenja naše civilizacije zaključuje zbornik. Nalazi ih srodnima, kaže da imaju zajedničko podrijetlo u helenskom početku povijesti Zapada, gdje su sva tvorbena umijeća obuhvaćena istim imenom tehne. Tehne nije samo umijeće izradbe uporabnih potrepština, ni tvorenja umjetnina, nego prvenstveno poiesis, „umijeće tvorbenoga raskrinkavanja sućega“. Mikecin postavlja pitanje budućnosti suodnosa umjetnosti i tehnike – njihova sjedinjenja i ukidanja povijesnog rascjepa.
Zbornik je, ukratko, sjajan početak biblioteke. Objedinjen i informativan, pokazuje ambiciju uredništva da otvori kanal za suvereno propitkivanje što je to što čini našu dijeljenu, europsku kulturu. Činjenica da se takva pitanja postavljaju u malom gradu europske poluperiferije pokazuje kako u praksi primijeniti princip odgovornosti svakoga od nas – odgovornosti za nacionalnu kulturu, odgovornosti za civilizacijsko nasljeđe.
 

home print bookmark

Riječi 2017/1-2

Na dvjesto stranica novi dvobroj Riječi donosi zanimljive književne, likovne i znanstvene prinose ... Više...

Riječi 2016/1-3

Za sve one gladne dobre domaće poezije novi trobroj časopisa Riječi sisačkog ogranka Matice hrva... Više...

Riječi 2015/3

Najnoviji četvero broj časopisa »Riječi«, na 226 stranica donosi iz zanimljivih prinosa iz pod... Više...

Riječi 2014/1-4

Tema broja posvećena je dramskoj književnosti a počinje esejom Organski glumački proces ili Scen... Više...

Riječi 2013/4

Bogat kolorit, životnost i lirski senzibilitet kista Vatroslava Kuliša na naslovnici (gost urednik... Više...

Riječi 2013/1

Tema broja: Boris Graljuk / Bojišnice i grobišta hrvatskih vojnika na karpatskom ratištu u
Više...

Riječi 2012/3-4

Novi dvobroj časopisa Riječi donosi niz zanimljivih priloga...... Više...

Riječi 2012/1-2

Novi dvobroj Riječi... Više...

Riječi 2011/04

Novi broj časopisa za književnost, kulturu i znanost Riječi, pod uredničkom palicom Đurđice Vu... Više...

2011

Riječi 2011/01-03

Tomislav Žigmanov /Iskre svjetlosti i odbljesci popudbine - Izbor iz književnog stvaralaštva novo... Više...

Riječi 2010/04

U ovom broju čitajte - TEMA BROJA: KRATKA PRIČA / PRIPOVIJETKA / NOVELA Ludwig Bauer / Što je...... Više...

Riječi 2010/01-03

Tema broja u časopisu posvećena je preminuloj pjesnikinji, esejistici, kritičarki i književnoj t... Više...

Riječi 2009/04

Božica Zoko: Sestro, nevjesto, Nataša Nježić: Glasnije od kiše, Toni Matošin: Pjesme....... Više...

Riječi 2009/01-03

U kritičkom osvrtu komparatistice i prevoditeljice Irene Lukšić...... Više...

Riječi 2008/04

U Riječima 4/08 objavljeni su recentni tekstovi mahom etabliranih spisateljica i pisaca: Irene Luk... Više...

Riječi 2008/01-03

Riječi na tristotinjak stranica nude mnoštvo zanimljivih i raznolikih tema. Jagna Pogačnik piše ... Više...

Arhiva:

Kvirinovi poetski susreti

Kvirinovi laureati u Sisku



Uz laureate, na ovogodišnjim je 24. saznajte više...

galerija fotografija

PREDSTAVLJANJE KNJIGE POEZIJE- Đ...

PREDSTAVLJANJE KNJIGE POEZIJE- ĐURĐICA VUKOVIĆ: SIMETRIJA TIŠINE

19. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI...

19. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI

Promocija Riječi, 1-4/2014....

Promocija Riječi, 1-4/2014.

Stihovnica Sisak...

Stihovnica Sisak

18. Kvirinovi petski susreti...

18. Kvirinovi petski susreti

SISAK SMJEHOGRAD...

SISAK SMJEHOGRAD

Predstavljanje monografije Želim...

Predstavljanje monografije Želimir Janeš u Zagrebu

Promocija monografije Želimir Ja...

Promocija monografije Želimir Janeš

Proslava praizvedbe drame Juran i...

Proslava praizvedbe drame Juran i Sofija

MH Sisak u Velikoj Gorici...

MH Sisak u Velikoj Gorici

16.KVIRINOVI POETSKI SUSRETI...

16.KVIRINOVI POETSKI SUSRETI

Kvirinovi poetski susreti 2011....

Kvirinovi poetski susreti 2011.

RIJEČI-naslovnice...

RIJEČI-naslovnice

Promocija knjige Nataše Nježić...

Promocija knjige Nataše Nježić: Srebrna ljuljačka

Druga Stihovnica...

Druga Stihovnica

Promocija knjige Đurđe Zorko: B...

Promocija knjige Đurđe Zorko: Bibliografija časopisa Riječi (1969.-2009.)

Promocija časopisa Riječi...

Promocija časopisa Riječi
Arhiva:

zadnja izdanja



Biserka Goleš Glasnović: Lusteri i knjige Biserka Goleš Glasnović: Lusteri i knjige
Urednik: Andrija Tunjić
Oblikovanje: Mihael Giba
Lektura:Branka Temimović
Opseg:248 stranica
Cijena. 95 kn
Godina Više...

Andrija Tunjić:Pogled iza maske Andrija Tunjić:Pogled iza maske
Urednik: Boris Senker
Izvršna urednica: Đurđica Vuković
Likovno oblikovanje naslovnice:Željko Podoreški
Opseg:492 stranice< Više...