Matica Hrvatska :: Sisak

Iako su Mozart i Beethoven, zajedno s njihovim sudobnikom Josephom Haydnom, prema mnijenju mnogih historičara muzike olako svrstani u skladatelje jednaka stila tzv. bečke klasike, ipak svirajući i slušajući njihove poznate i manje poznate skladbe lako ćemo zapaziti u njima itekakve umjetničke i ine razlike. Da bismo doista prepoznali i otkrili njihovu umjetničku posebnost valja nam prije svega i ponajviše pažljivo slušati njihova djela. Dakle, tek će nam strpljivo i opetovano slušanje njihovih glazbenih djela razotkriti njihovu neizmjernu posebnost. To se osobito odnosi na muzička djela Mozarta i Beethovena na čiju će iznimnu umjetničku osobitost, tijekom predavanja pokušati pomnije upozoriti predavač Krešimir Brlobuš.

O Krešimiru Brlobušu:

Srednjoškolsko glazbeno obrazovanje završio u Zagrebu, 1974. diplomirao povijest glazbe na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Pohađao i predavanja iz filozofskih predmeta na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Boravio u Würzburgu, gdje je djelovao kao muzičar i pohađao jednogodišnji seminar iz stare grčke filozofije kod prof. Rudolfa Berlingera te slušao muzikološke seminare o Monteverdijevim madrigalima i Beethovenovim klavirskim sonatama kod prof. Wolfganga Osthoffa. Slušao je također filozofijska predavanja o Hegelovoj i Heideggerovoj filozofiji u Freiburgu kod Wernera Marxa. Kraće je vrijeme (pet godina) bio član Schumannove zaklade sa sjedištem u Düsseldorfu. Djelovao je kao glazbeni pedagog u raznim osnovnim, opće obrazovnim i glazbenim srednjim školama. Od 1979./80. djeluje neprekidno do umirovljenja u Glazbenoj školi Pavla Markovca, gdje je održavao nastavu iz povijesti glazbe i glazbenih oblika, dirigiranja i drugih teoretskih predmeta. Uz pedagoški rad osnovao je i vodio Glazbenu slušaonicu Matice hrvatske u kojoj je od 2003–09. održao veliki broj predavanja o raznovrsnoj glazbi. Od 1990. do 1999. obavljao je posao urednika stručno–edukativne literature iz glazbene umjetnosti u izdavačkoj kući Školska knjiga.

RADOVI (izbor): Knjige: Preludiji tišine, Alfa, Zagreb, 2006. — Eseji i tekstovi: Ponešto o granicama antropocentričkog mišljenja glazbe, Encyclopaedia moderna, 26, 1974., godina IX.; Prijepori novog zvuka, razgovori s Ivom Malecom, Primožom Ramovšom, Milom Ciprom i Ruben Radicom, Revija, Osijek, 1974. br. 4,; Određenje glazbe spram ideologije, Zvuk, 1, Sarajevo, 1976.; Metafizičko drugotvorenje glazbe (Ivan Focht i metafizičko određenje glazbe), Dijalog, 3, Sarajevo, 1977.; Ideologija kao estetika glazbe, Izraz, Sarajevo, XXII, 3, 1978.; Križanić kao glazbeni teoretik, Gordogan, god. 6, Zagreb, 1984.; Harmonika svijeta, Oko, 20. VI. 1985. (intervju s prof. Rudolfom Haaseom, voditeljem instituta »Hans Kayser« za harmonikalna istraživanja u Beču); Čemu (takva) kritika muzike? (I. dio eseja), Oko, 6. XI., Zagreb, 1986.; Čemu (takva) kritika? (II. dio eseja), Oko, 20. XI., Zagreb, 1986.; »O« (glas svemogući), Svesci (Communio), KS, Zagreb, god. XXVI, 1992.; Preludiji tišine, Zarez, II/31. 2000., Beethovenova musikosofía, Vijenac, IX/197, 20. IX. 2001., str. 32.